Tokom gostovanja u programu Federalne televizije, Bakir Izetbegović komentarisao je intervencije visokog predstavnika u BiH, odredbe 14 prioriteta te način na koji je Švedska upravljala krizom uzrokovanom pandemijom Covid-19.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao je u emisiji Federalne televizije 4. aprila 2024. godine, desetak dana nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio Odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH. Izetbegović je tom prilikom komentarisao pomenute izmjene.
Bila je potrebna. Nakon 15 godina naših pokušaja, bilo je krajnje vrijeme da se na neki način – bilo bi, naravno, bolje da je to domaći proizvod, SDA ga je ponudila – ali da se na bilo koji način dođe do transparentnih, fer, poštenih izbora u Bosni i Hercegovini. Ovo je prvi korak, ovo je pilot-projekat ustvari koji ja se nadam da će zaživjeti, da će uspjeti, da ćemo imati 2026. prave Opšte izbore. (…) Dakle, još jedan dobar korak. Stabilnost Centralne izborne komisije.
Bakir Izetbegović, 4.4.2024.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Klub zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), nije izglasan na sjednici Doma naroda PSBiH 18. marta 2024. godine. Prethodno, ovaj prijedlog dobio je podršku zastupnika/ca u Predstavničkom domu PSBiH krajem 2023. godine.
Ovaj prijedlog, kako se navodi na platformi Javna rasprava, zasnovan je na principima unapređenja izbornog procesa i jačanja povjerenja građana u izborni proces, kao i jačanja integriteta i transparentnosti izbornog procesa i osiguravanja fer i pravilnih izbora.
Detaljnije o Prijedlogu izmjena Izbornog zakona čiji je predlagač Klub zastupnika SDA možete čitati u analizi “Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH na sjednici Doma naroda PSBiH”.
Izmjene koje je donio Christian Schmidt 26. marta 2024. godine fokusirane su na unapređenje integriteta izbornog procesa.
Kada se radi o Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK BiH), neke od ključnih izmjena odnose se na ograničenje mandata članovima CIK-a BiH odlaskom u mirovinu te uvođenje komisije za izbor i imenovanje članova CIK-a, o čemu je platforma Javna rasprava detaljno pisala.
O ovim izmjenama i unapređenju izbornog procesa detaljnije smo pisali u analizi “Schmidtove izmjene unaprijedile izborni proces – da li je upitna njihova implementacija?”.
Četvrti delegat u Domu naroda
Izetbegović se osvrnuo i na odluku Ustavnog suda koji je krajem marta 2024. godine donio rješenje kojim se naređuje Sudu BiH da poništi svoje nedavne odluke donesene u korist SNSD-a u vezi s dodjelom četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Dakle, može se desiti, a može se i ne desiti, da bude izabran PDP predstavnik, ali opet imaju tri iz SNSD-a koji mogu prostim izlaskom iz Kluba ili sa sjednice zaustavljati šta god hoće, i on (Dodik) se to neće libiti.
Bakir Izetbegović, 4.4.2024.
Kada se radi o donošenju odluka, razlika između toga da li politička partija ima tri ili četiri poslanika u Domu naroda PSBiH je velika, jasno je iz člana IV Ustava BiH. Identična odrednica nalazi se i u članu 75. (Donošenje odluka) Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji u posljednjem paragrafu kaže da se “odluke donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju, pod uslovom da glasovi ‘protiv’ ne sadrže dvije trećine ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta”.
Dakle, četiri delegata od ukupno pet koji dolaze iz RS čine više od dvije trećine delegata iz tog entiteta, te ukoliko glasaju “protiv” bilo kojeg prijedloga koji se nađe pred zastupnicima u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa Ustavom BiH i Poslovnikom tog tijela, takav eventualni prijedlog neće moći biti usvojen. To, međutim, nije slučaj ukoliko se “protiv” izjasni tri delegata koji dolaze iz Republike Srpske, jer oni već ne predstavljaju dvije trećine od ukupnog broja delegata iz tog entiteta.
Dio izjave u kojoj Izetbegović kaže da izlaskom tri delegata SNSD-a sa sjednice u Domu naroda zapravo je način blokade ovog zakonodavnog tijela jer ne bi postojao kvorum za održavanje sjednice.
Šta čini razliku ukoliko stranka ima tri ili četiri delegata u Domu naroda PSBiH pisali smo u analizi u septembru 2019. godine.
Švedski model upravljanja krizom Covid-19
Komentarišući presudu bivšem premijeru FBiH Fadilu Novaliću, Izetbegović je komentarisao i kako je izgledalo stanje u Švedskoj tokom pandemije.
U tom času je Švedska skidala ljude sa respiratora starije od 60 godina i davala ih mlađima. Dakle, nije bilo dovoljno respiratora u Švedskoj.
Bakir Izetbegović, 4.4.2024.
O švedskom eksperimentu upravljanja krizom izazvanom pandemijom Covid-19 i nesprovođenju ranih i snažnih mjera za zaštitu stanovništva, kako navodi magazin Time, vodile su se žestoke rasprave širom svijeta. Iako je u oktobru 2020. godine stopa smrtnosti po glavi stanovnika u Švedskoj bila 12. najviša na svijetu, arhitekti švedskog plana ovaj su eksperiment proglašavali uspješnim.
Tadašnji saziv Vlade Švedske i Agencija za javno zdravlje izjavili su da se visoka stopa smrtnosti od Covid-19 u ovoj zemlji može pripisati činjenici da se veliki dio ovih smrtnih slučajeva dogodio u staračkim domovima zbog nedostataka skrbi za starije.
U članku se također navodi da mnoge starije osobe nisu posjetili ljekari jer su bolnice u zemlji implementirale sistem trijaže koji je, prema studiji objavljenoj 1. jula 2020. godine u časopisu Clinical Infectious Diseases, utjecao na godine i predviđao prognozu.
Iako nismo našli informaciju da su starije osobe skidane s respiratora da bi ih ustupili mlađim, prema preliminarnim statistikama Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb objavljenim u avgustu 2020. godine, tek je 13% osoba iz domova za stare koji su umrli od Covid-19 tokom proljeća 2020. godine primilo bolničku njegu.
(Istinomjer.ba)