Vijest da su lideri SNSD-a, SDA i HDZ-a, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali sporazum i “Principe za formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine”, od kojih posljednji čak navodi da “u slučaju neimenovanja Savjeta ministara BiH u roku od 30 dana od potpisivanja, ovaj Sporazum ne vrijedi”, izazvala je veliki interes domaće javnosti, posebno nakon nedavnih najava Bakira Izetbegovića da će vlast biti formirana “nekad u oktobru ili novembru”.
Međutim, osim stavke o obaveznom imenovanju Vijeća ministara u roku od 30 dana i dodatnog pojašnjenja odnosa BiH sa NATO savezom, ovaj sporazum ne donosi ništa novo u odnosu na onaj o kojem su isti akteri razgovarali u martu ove godine. Lider SDA Bakir Izetbegović tada je izjavio.
Mislim da smo napravili dobar korak, preostaje dogovor u vezi resora i bit će nastavljen na razini delegacija već idućeg tjedna. U izjavi pišu bitne stvari za ovu zemlju – ekonomija, integracijski procesi svi, a nemojte nas tjerati da se dalje sudaramo, dopustite nam da tu stvar riješimo. Aktivacija MAP-a nije članstvo u NATO-u, pustite da nas da nađemo tu rješenje, dajte nam još vremena.“
Bakir Izetbegović, 18.03.2019.
Prva dva Principa za formiranje vlasti su identična u tekstu i oni glase:
- Poštovati i provoditi Opšti okvirni sporazum za mir i njegovih 11 aneksa uključujući i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
- Poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine kao elemenata njenog međunarodnog subjektiviteta, što je najbolji garant održivosti mira i stabilnosti uz poštivanje dejtonske ustavne strukture.
Treći princip o kojem je bilo i najviše polemike u domaćoj javnosti i oko kojeg se svi nisu slagali identičan je u svojoj prvoj rečenici i u obje verzije sporazuma i glasi:
- Nastaviti integracijske procese sladno Ustavu i zakonima, usklađujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH.
Ova rečenica bila je tekst cijelog 3. principa u martovskoj verziji sporazuma, a u novoj verziji pojašnjeno je o kojim “integracijskim procesima” je riječ, ali i na koji način će se oni provoditi.
Potvrditi opredjeljenje za unaprijeđenje odnosa s NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom Bosne i Hercegovine. Sve aktivnosti u ovom smislu provode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za provođenje spoljne politike. Povereništvo za NATO integracije BiH će sarađivati sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa sa NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova, na bazi odluka Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH.
Komentrišući ovaj dodatak trećem principu lider SDA Bakir Izetbegović je rekao kako to znači da će kretanje prema NATO-u biti usporeno:
MAP je aktiviran prije devet godina, sada je na nama kojom ćemo brzinom i kojim sadržajem slati planove, programe i izvještaje prema NATO-u. Nisam optimista da će se puno uraditi u sljedeće tri godine.”
Bakir Izetbegović, 05.08.2019.
Istinomjer je ovu izjavu Bakira Izetbegovića ocijenio kao nedosljednu u odnosu na ono što je potpisao u zajedničkoj izjavi sa liderima DF-a i SBB-a, Željkom Komšićem i Fahrudinom Radončićem, da insistira “hitnoj aktivaciji Akcionog plana za članstvo BiH u NATO savezu i napredak BiH u procesu integrisanja u NATO kroz redovno usvajanje Godišnjih akcionih planova (ANP)”.
Godišnji nacionalni program (ANP) za čije podnošenje je BiH dobila zeleno svjetlo u decembru 2018. godine, kako bi aktivirala Akcioni plan za članstvo u NATO savezu (MAP), nije konkretno spomenut u potpisanom sporazumu.
Na temu ovog principa nakon sastanka sa koalicionim partnerima u RS, održanog dan nakon potpisivanja sporazuma, Dodik je izjavio:
Koalicioni partneri su saglasni – svi elementi sporazuma u skladu sa aktima Srpske i sa Rezulocijom o vojnoj neutralnosti – naglasio je Dodik.
Milorad Dodik, 06.08.2019.
Principi u Sporazumu koji slijede ponovo su identični u obe verzije sporazuma, a odnose se na implementaciju presuda domaćih i evropskih sudova kojima bi se osigurala ravnopravnost.
- Implementirati sve presude domaćih i evropskih sudova koji se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana, te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a u skladu s Ustavom BiH.
- U institucijama na svim nivoima osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u skladu sa ustavima, a izbor i imenovanje vršiti prema kriterijumu dokazane kompetentnosti kandidata. Usvojiti zakone i provesti mjere potrebne za sprečavanje i eliminaciju diskriminacije na temelju etničke, vjerske, ideološke ili druge pripadnosti i za osiguranje ravnopravnosti u ostvarivanju prava na zapošljavanje, školovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
Princip 4. svakako se odnosi na implementaciju odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić iz 2016. godine, kojom su osporene odredbe Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda FBiH, ali i brojne druge presude koje se ne provode, poput Odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci.
Šesti princip i u prvoj i u drugoj verziji obavezuje potpisnike da će “kroz Mehanizam koordinacije procesa evropskih integracija u BiH intenzivno raditi na usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa pravnom regulativom EU (acquis) u cilju ispunjavanja potrebnih uslova za pristupanje BiH EU”.
Ipak u prvoj verziji teksta iz marta ove godine, ovaj pasus je završavao tvrdnjom potpisnika da će se “socijalno-ekonomskim reformama usmjeriti se na rješavanje životnih pitanja u BiH”, dok u verziji potpisanoj 5. augusta ove godine, ona nedostaje, ali je ubačen dio rečenice u kojoj se navodi da će se usklađivanje zakonodavstva u cilju pristupanja BiH EU vršiti “kroz izradu akcionog plana za ispunjavanje prioriteta iz preporuka Mišljenja Evropske komisije”.
Sedmi princip u obje verzije teksta sporazuma se odnosi na privredni razvoj, no on je donekle izmjenjen.
U prvoj verziji sporazuma iz marta je glasio:
- Ubrzanom izgradnjom transportne, energetske i digitalne infrastrukture, koja je od strateškog interesa za BiH i region, pospješi privredni razvoj.
Ovaj princip sada glasi:
- Dogovoriti i provesti novi set socio-ekonomskih reformi kao nastavak prethodne Reformske agende, koji će biti u skladu s Programom ekonomskih reformi (ERP) BiH. Ubrzati izgradnju prometne, energetske i digitalne infrastrukture od strateškog interesa za BiH i regiju.
I osmi princip za formiranje vlasti na nivou BiH je identičan u obje verzije sporazuma i odnosi se na povratak raseljenih.
- Intenzivno provoditi mjere koje će osigurati održivi povratak prognanih i raseljenih osoba.
Deveti princip tek je nešto izmijenjen u odnosu na raniji tekst sporazuma, te se odnosi na borbu protiv korupcije i svih oblika kriminala.
U verziji sporazuma iz marta ove godine ovaj princip je navodio kako će se “Osigurati nezavisnost i kompetentnost institucija pravne države za nastavak efikasne borbe protiv svih oblika ekstremizma, organizovanog kriminala i korupcije”. U novoj verziji sporazuma izostalo je osiguranje nezavisnosti i kompetentnosti te je ovaj princip preformulisan u:
- Unaprijediti institucionalni i zakonodavni okvir, te provedbene kapacitete kako bi se ojačala prevencija i borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam.
Deseti princip, također je identičan u obe verzije sporazuma, a odnosi se na dobrosusjedske odnose. Ovaj princip ujedno je bio i posljednji u verziji sporazuma iz marta ove godine.
- Nastaviti izgradnju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom, Republikom Srbijom i Republikom Crnom Gorom, uz rješavanje otvorenih pitanja na principima reciprociteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja međunarodnog prava.
Ono što je u potpisanom sporazumu dodano je poziv PSBiH “da formira Komisiju za imenovanje Savjeta ministara BiH, te ostalih radnih tijela u skladu s Ustavom i poslovnikom, kao i Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom PS BiH da u što kraćem roku zakažu sjednice kako bi imenovali kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i Savjeta ministara BiH u skladu sa Ustavom, zakonom i poslovnicima”.
Posljednji, dvanaesti princip samo utvrđuje da “u slučaju neimenovanja Savjeta ministara BiH u roku od 30 dana od potpisivanja, ovaj Sporazum ne vrijedi”. I u vezi ovog principa lider SDA je imao dosta interesantan komentar:
Rok od mjesec dana je prekratak. Rokovi se zadaju, pa se malo i produže, ali je bitno tu stvar završiti u sljedećih mjesec-dva dana.”
Bakir Izetbegović, 05.08.2019.
S obzirom da se radi o gotovo identičnom sporazumu koji je javnosti predočen još u martu nakon sastanka istih aktera te da se on razlikuje tek u nekoliko rečenica, javnost će u narednim danima s pravom postavljati pitanje zbog čega se na potpisivanje ovog dokumenta koji se sastoji tek od uopštenih formulacija, čekalo skoro pola godine nakon što je on kreiran.
(Istnomjer.ba)