Gostujući na televiziji N1 Hrvatska, Haris Zahiragić govorio je o izmjenama Izbornog zakona BiH, zastupljenosti konstitutivnih naroda u vlasti i ulozi međunarodne zajednice, iznoseći pritom više tvrdnji koje nisu utemeljene na činjenicama.
Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić gostovao je na televiziji N1 Hrvatska 11. juna 2026. godine. Tokom emisije govorio je o pokušajima izmjena Izbornog zakona, proporcionalnoj zastupljenosti u institucijama te uticaju međunarodne zajednice na bh. politiku.
Izborni zakon BiH
Komentirajući prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH u vezi s izborom članova Predsjedništva, Zahiragić je ustvrdio da termin “hrvatski” ili “bošnjački” član nije determiniran Ustavom BiH.
Dakle, ne postoji nešto što zove hrvatski ili bošnjački članovi Predsjedništva. U Ustavu Bosne i Hercegovine, koji je rezultat Dejtonskog mirovnog sporazuma, propisano je da se s teritorije Federacije biraju dva člana Predsjedništva, a s teritorija entiteta RS jedan član Predsjedništva. Taj iz entiteta RS je Srbin, ali za njega moraju glasati svi građani RS, znači, i Hrvati, i Bošnjaci, i ostali, i Srbi.
Haris Zahiragić, 11.6.2026.
Istinomjer je već pisao o terminologiji koja se koristi u Ustavu kada je riječ o članovima Predsjedništva BiH.
Članom V Ustava BiH definirano je da se Predsjedništvo sastoji od jednog Bošnjaka i jednog Hrvata iz FBiH te jednog Srbina iz Republike Srpske. S druge strane, za članove Predsjedništva u članu V pojavljuju se i formulacije “bošnjački član” i “hrvatski član” u kontekstu odredbi o vitalnom nacionalnom interesu.
Ovakva terminologija prisutna je i u drugim aktima i praksama. Tako se u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH spominju hrvatski i bošnjački član, dok Izborni zakon BiH govori o hrvatskim i bošnjačkim kandidatima za ovu poziciju. Centralna izborna komisija BiH etničke prefikse koristi na glasačkim listićima i pri objavljivanju rezultata izbora.
Ustavni sud BiH utvrdio je 2000. godine da članovi Predsjedništva BiH nisu predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, jer ih biraju svi birači u njihovoj izbornoj jedinici. Usprkos toj odluci, u samom obrazloženju presude iskorištena je konstrukcija “srpski član Predsjedništva”.
Presude Evropskog suda za ljudska prava
Zahiragić je komentirao i niz presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) koje se tiču načina izbora članova Predsjedništva BiH. Tada je tačno ustvrdio da je Evropska konvencija ljudskim pravima dio Ustava BiH.
Taj sud, koji je u ustavnom sistemu BiH važniji nego kod ostalih članica Vijeća Evrope, rekao je da pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. I sve presude govore o tome. Dakle, da i Rom, i Jevrej, i Hrvat i Bošnjak u entitetu RS, i Srbin u entitetu Federacija moraju imati pravo kandidovati na sve funkcije, pa i na funkciju člana Predsjedništva.
Haris Zahiragić, 11.6.2026.
Dosadašnje presude ESLJP-a, kojima su potvrđene diskriminatorne odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH kada je riječ o pravo na biranje ili izbor, i dalje čekaju na provedbu. Riječ o presudama “Sejdić-Finci”, “Zornić”, “Šlaku”, “Pilav” i “Pudarić”.
Presudama je determinirano da je pripadnicima/ama nacionalnih manjina, onima koji se izjašnjavaju kao građani/ke BiH, ali i pripadnicima/ama “konstitutivnih naroda” u zavisnosti od toga na kojem dijelu teritorije BiH žive, onemogućeno da biraju i budu birani na izborima za određene nivoe i organe vlasti. Implementacija ovih presuda jedna je i od obaveza iz 14 prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, što je dodatno naglašeno 2022. godine, nakon što je BiH stekla kandidatski status.
Proporcionalna zastupljenost
Govoreći o proporcionalnoj zastupljenosti kao ustavnoj kategoriji, Zahiragić je komentirao učešće konstitutivnih naroda u vlasti na državnom i federalnom nivou. Ustvrdio je da Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), koja ima četiri zastupnika u državnom Predstavničkom domu, ima 40% funkcija na ovom nivou vlasti. Istinomjer je već pisao o ovoj temi te utvrdio da, barem na izvršnom nivou, HDZ BiH ima 40% pozicija najviše zbog činjenice da već godinu i po nije imenovan ministar sigurnosti koji treba biti iz reda srpskog naroda, a čiju dužnost trenutno obnaša Ivica Bošnjak iz HDZ-a.
Zahiragić je govorio i o učešću HDZ-a BiH u vlasti na nivou kantona u FBiH.
Na nivou kantona HDZ ima premijera Zapadnohercegovačkog kantona, Livanjskog kantona, Posavskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona. U kantonu Srednjobosanskom također imaju većinu u Vladi. Dakle, u pet od deset kantona, HDZ ili sam vlada ili vlada zajedno s nama u dva od tih pet kantona.
Haris Zahiragić, 11.6.2026.
Premijeri/ke koji/e dolaze iz HDZ-a BiH u navedenim kantonima su Đuro Topić (Posavski kanton), Marija Buhač (Hercegovačko-neretvanski kanton) te Predrag Čović (Zapadnohercegovački kanton).
Iako u Srednjobosanskom kantonu premijer Tahir Lendo dolazi iz SDA, od ukupno devet pozicija u Vladi, HDZ BiH drži pet. Također, od ukupno trideset zastupnika u Skupštini SBK, devet dolazi iz HDZ-a BiH, uključujući i predsjedavajućeg Dražena Matišića. SDA je na izborima 2022. godine za Skupštinu SBK osvojila 11 mandata.
Ipak, Vlada Kantona 10 sastavljena je od kadrova nekoliko stranaka, bez HDZ-a BiH. Premijer Ivan Vukadin ujedno je predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka, koji je trenutno u koaliciji stranaka s hrvatskim predznakom, tj. koaliciji “Petorka”. Čak ni u Skupštini ovog kantona HDZ BiH nema većinu, s obzirom na činjenicu da tek tri od ukupno 24 zastupnika dolaze iz ove stranke.
Kada je riječ o učešću SDA u vlasti u Posavskom kantonu, treba napomenuti da tek jedan od ukupno deset ministara dolazi iz ove stranke. U Skupštini ovog kantona tri su zastupnika iz ove stranke, a u rukovodstvu ove institucije nalazi se Mijo Puzić, član Pokreta demokratske akcije (PDA).
Dakle, tačno je da HDZ BiH i SDA zajedno vladaju u dva kantona, međutim, ne može se reći da HDZ BiH u preostala tri kantona vlada suvereno.
Međunarodna zajednica i suspenzija Ustava
Komentirajući angažman međunarodne zajednice u BiH, Zahiragić je ustvrdio da je, suspenzijom Ustava FBiH, SDA izbačena iz vlasti nakon Općih izbora 2022. godine.
Haris Zahiragić, 11.6.2026.
Na Općim izborima 2022. godine, na nivou Federacije, SDA je osvojila 238.116 glasova ili 24,4% glasova, a naredna na listi bila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) s 131.328 ili 13,46% glasova. Narod i Pravda (putem koalicije sa Strankom umirovljenika/penzionera) osvojila je 67.191 glas, ili 6,88%, a Naša stranka 50.820, ili 5,21%.
Dakle, stranke “Trojke” osvojile su 249.339, ili 25,5% glasova, što je razlika od 11.223 glasa.
Podsjećamo da su 2023. godine SDP BiH i HDZ BiH imali politički dogovor o koaliciji na federalnom nivou, ali nisu imali kapacitet da ispred Kluba delegata bošnjačkog naroda predlože člana rukovodstva FBiH iz reda bošnjačkog naroda. Na tu poziciju izabran je Refik Lendo iz SDA. Kada je bilo jasno da će SDA imati svog predstavnika u rukovodstvu Federacije, najviši dužnosnici ove stranke u više su navrata insistirali na tome da se nova Vlada FBiH ne formira bez SDA.
Na sjednici Predstavničkog doma održanoj u februaru 2023. godine Odluka o izboru predsjednika i dva potpredsjednika FBiH usvojena je s 58 glasova od ukupno 98. Ovakva procedura propisana je nametnutim izmjenama Izbornog zakona u oktobru 2022. godine.
Lendo je blokirao formiranje Vlade FBiH koristeći poziciju potpredsjednika i ustavne odredbe ovog entiteta, koje propisuju da predsjednik Federacije imenuje Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika. Prema izvještaju Ureda visokog predstavnika u BiH upućenom generalnom sekretaru UN-a iz 2023. godine, Lendo je tada najavio da neće odobriti sastav Vlade bez kadrova SDA. Ovakvu situaciju OHR je naveo kao jedan od razloga za odluku o suspendovanju Ustava i deblokadi imenovanja Vlade FBiH.
Iako je SDA osvojila najveći broj glasova u FBiH, HDZ BiH i stranke “Trojke” zajedno su osvojile veći broj glasova i formirale parlamentarnu većinu, što je demokratski osnov za preuzimanje vlasti. Zbog toga Zahiragićeva tvrdnja da SDA nisu mogli “izbaciti demokratski iz vlasti” bez suspenzije Ustava nije baš crno-bijela, kako je on predstavio. Nakon što je parlamentarna većina uspostavljena, SDA je iskoristila mehanizme za blokadu imenovanja Vlade FBiH, a suspenzija Ustava FBiH uslijedila je kao odgovor na blokadu, a ne kao početni mehanizam njenog isključenja iz vlasti.
Zahiragićeve izjave tokom gostovanja odražavaju ustaljene narative Stranke demokratske akcije. Iako je tačno ustvrdio da Ustav BiH ima niz diskriminatornih odredbi, što je dokazano i na Evropskom sudu za ljudska prava, njegove pojedine tvrdnje pojednostavile su ili izostavile važne informacije o aktuelnim političkim prilikama u BiH.
(Istinomjer.ba)