Nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, EUFOR je odlučio da od kraja februara 2022. godine aktivira 500 rezervista koji će do naredne sedmice boraviti u našoj zemlji, čime se broj EUFOR-ovih vojnika stacioniranih u BiH povećao na 1.100. Pojačane su aktivnosti i u zračnom prostoru, pa je iz EUFOR-a saopćeno da će tokom narednih sedmica biti izvođeni preleti preko zapadnog Balkana, uključujući i BiH. Jedna takva operacija u banjalučkoj regiji izazvala je pažnju javnosti, ali i reakcije političara iz ovog bh. entiteta.
Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je za Srnu rekao da o posljednjim preletima italijanskih aviona nije bilo upoznato Predsjedništvo BiH.
Mi ne možemo da na ovo utičemo, ali izražavamo duboki protest zbog ovakvog grubog kršenja granica BiH. Nije opravdanje ni to da se ovo svrstava u redovne aktivnosti Eufora niti da se opravdava nekim članovima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Milorad Dodik, 8.3.2022.
Zakon o zrakoplovstvu BiH u članu 7. definiše na koji način vojni avioni mogu nadlijetati prostor naše zemlje.
Strani vojni zrakoplov može ući u zračni prostor BiH i operirati unutar toga prostora jedino ako za to posjeduje posebno odobrenje izdano od Ministarstva, a uz suglasnost Ministarstva obrane BiH, i u skladu s uvjetima danim u takvom odobrenju.
Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senad Mašović je za Hayat TV kazao da su ispoštovane sve procedure previđene zakonom i međunarodnim sporazumima.
Koliko ja znam, sve najave ne podliježu direktno najavama Predsjedništvu BiH. Imaju drugi međunarodni angažmani, međunarodne obaveze, BHDC, Ministarstvo vanjskih poslova, institucije koje po tom pitanju imaju legitimno pravo da učestvuju u definisanju i donošenju odluka po tom pitanju.
Senad Mašović, 9.3.2022.
Naš partnerski portal Raskrinkavanje provjerio je navode pojedinih portala koji su u naslovima svojih članaka ustvrdili da NATO alijansa “pojačava” svoje snage ili prisustvo u BiH. S obzirom na to da se ne radi o snagama NATO-a, već EUFOR-a, o ovome opširnije možete pročitati u analizi “Da li NATO pojačava prisustvo u Bosni i Hercegovini?”
Opći okvirni sporazum za mir, ili Dejtonski mirovni sporazum, u okviru Aneksa 1A sadrži sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja, a u njemu je definisana uloga tadašnjeg IFOR-a. Prema sporazumu, ove snage, između ostalog, imaju mandat da osiguraju mir, teritorijalni integritet i suverenitet BiH, uz široka ovlaštenjima koja uključuju i upotrebu neophodne sile.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a (u daljnjem tekstu “prijenos ovlasti”), te da do prijenosa ovlasti UNPROFOR nastavi vršiti svoj mandat.
Prema zvaničnim podacima, IFOR je 1995. godine brojao 63 hiljade vojnika. IFOR-ov mandat istekao je u decembru 1996. godine, kada su ga zamijenile snage SFOR-a, a kako je tada navedeno, misija IFOR-a bila je da implementira mir, a SFOR-ova da stabilizira mir, i to sa tada oko 30 hiljada vojnika.
Odlukom Vijeća Evrope iz 2004. godine, snage SFOR-a zamijenile su snage iz Evropske unije, odnosno EUFOR misija Althea uz osnivanje stalnog štaba NATO-a u Sarajevu, koji je uspostavljen početkom decembra 2004. godine. EUFOR je tada u sastavu imao sedam hiljada vojnika. Taj broj se 2012. godine smanjio na 600, uz rezervne snage, a brojnost snaga nije se mijenjala do danas. Konačnu odluku o međunarodnim snagama u BiH donosi Vijeće sigurnosti UN-a, koje svake godine odlučuje hoće li im biti produžen mandat, a posljednja takva odluka donesena je u novembru 2021. godine.
Misija Althea dospjela je u žižu interesovanja javnosti nakon što su aktivirane rezervne snage od 500 vojnika te pojačano prisustvo kako u vojničkim kapacitetima, tako i vazdušnom prostoru. Rezervisti će biti smješteni u kasarnama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Prijedoru, Bijeljini i Bihaću. Kako je krajem februara 2022. godine saopćeno iz EUFOR-a, ukupan broj snaga kojima raspolažu je tri i po hiljade, od čega je 600 stacionirano u BiH, a ostatak su rezervisti. Trenutni broj snaga sa rezervistima koji se nalaze u BiH je 1.100.
Četiri čete sa oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a koje su stacionirane izvan Bosne i Hercegovine će, predostrožnosti radi, u naredne dvije sedmice biti raspoređene u zemlji, kao pojačanje postojećim snagama, a kako bismo učinkovitije podržali naše bh. partnere pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.
EUFOR, 23.2.2022.
Iz EUFOR-a je saopćeno i da će njihovo prisustvo biti vidljivo i u vazdušnom prostoru BiH i zemalja Zapadnog Balkana.
U sklopu EUFOR-ove operacije Althea, avioni EU će u narednim sedmicama izvoditi obuku iznad BiH i Zapadnog Balkana. Nosač aviona “Charles-de-Gaulle” trenutno ima operativnu obuku u Sredozemnom moru i od ponedjeljka, 7. marta 2022. godine, njegove letjelice tipa „Rafale“ će izvoditi prelete preko zapadnog Balkana, uključujući BiH.
EUFOR, 5.3.2022.
EUFOR iz svega navedenog ima ovlaštenja s ciljem očuvanja mira, stabilnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, odnosno sprečavanja svega onoga što je u suprotnosti sa Općim okvirnim sporazumom za mir. Prisustvo EUFOR-a je, između ostalog, bio razlog da Ravnogorski četnički pokret otkaže masovno okupljanje u Višegradu, koje je bilo predviđeno za 13.3.2022. godine, a koje nije odobrila lokalna policija.
Bez obzira na reakcije dijela političke javnosti u našoj zemlji, jasno je da je, nakon invazije Rusije na Ukrajinu, procjena EUFOR-a bila da će slanje rezervnih snaga u Bosnu i Hercegovinu dodatno obeshrabriti bilo kakve snage, ukoliko one postoje, a koje bi eventualno pokušale destabilizirati našu zemlju. U tom kontekstu, uz EUFOR i NATO, treba naglasiti i da je uloga domaćih sigurnosnih službi, kao i Oružanih snaga BiH, također od krucijalne važnosti, gdje će i sinergija i najuža saradnja međunarodnih i domaćih faktora u pravcu očuvanja sigurnosti i stabilnosti BiH biti od velike važnosti.
(Istinomjer.ba)