Prijedlog Zakona o javnom redu i miru RS, koji je izazvao veliku javnu polemiku u ovom entitetu, ali i cijeloj BiH, jučer je razmatran na sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS). Kritike na račun ovog prijedloga uglavnom su se odnosile na njegovo tretiranje interneta i društvenih mreža kao javnog prostora. Sa jedne strane, opozicija je isticala da se novim Prijedlogom Zakona o javnom redu i miru u RS uvodi diktatura „poput one u Sjevernoj Koreji“, dok su predstavnici vladajuće garniture svim silama pokušali da opravdaju potrebu za ovim zakonskim rješenjem.
Tako je ministar unutrašnjih poslova RS, Dragan Lukač, kao predlagač u uvodnom izlaganju istakao kako kvalifikacija “društvene mreže” u Prijedlogu zakona o javnom redu i miru ne treba da bude sporna, a rekao je i da se “slična ili ista” kvalifikacija nalazi i u zakonu koji se primjenjuje u Kantonu Sarajevo od 2007. godine.
Međutim ova konstatacija apsolutno je neistinita, jer se u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je na snazi u Kantonu Sarajevo, društvene mreže nigdje ne spominju, a pogotovo ne u kontekstu javnog mjesta. U članu 4. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira KS, koji definiše javno mjesto se navodi:
- Pod javnim mjestom u smislu ovog zakona smatra se mjesto na kojem je slobodan pristup neodređenom broju lica bez ikakvih uvjeta (ulice, trgovi, javni putevi, parkovi, izletišta, čekaonice, ugostiteljske, trgovinske i zanatske radnje, sredstva i objekti javnog prevoza i sl.) ili pod određenim uvjetima (sportski stadioni i igrališta, bioskopske, pozorišne i koncertne sale, izložbene prostorije i sl.), kao i druga mjesta koja u određenom vremenskom periodu služe za ovakve svrhe (zemljišta ili prostorije u kojima se održavaju javni skupovi, takmičenja i sl.).
- Smatraće se da je prekršaj iz ovog zakona izvršen na javnom mjestu i kad je radnja izvršena na mjestu koje se u smislu stava (1) ovog člana ne smatra javnim mjestom, ako je to mjesto dostupno vidiku sa javnog mjesta (balkoni, terase, hodnici, dvorišta i sl.) ili ako je posljedica nastupila na javnom mjestu.
Dakle, ako to uporedimo sa spornim prijedlogom Zakona o javnom redu i miru RS možemo vidjeti da se definicija javnog mjesta uveliko razlikuje i u čijem se stavu 4. člana 2. kaže da je „javno mjesto i svako drugo mjesto na kojem je počinjen prekršaj, a posljedica je nastupila na javnom mjestu“. Kako stoji u obrazloženju ovog zakonskog rješenja definicija pojma javno mjesto je proširena u prvom redu imajući u vidu društvene mreže.
S obzirom na tu činjenicu možemo konstatovati da je izjava ministra unutrašnjih poslova RS, Dragana Lukača neistinita, te ćemo to i reći bez obzira što on smatra kako Prijedlog Zakona o javnom redu i miru ne treba razmatrati i komentarisati putem društvenih mreža.
(Istinomjer.ba)