Damir Džeba je tokom gostovanja u programu RTV Herceg-Bosne govorio o političkim odnosima na državnoj razini, ovlastima visokog predstavnika i izgledu glasačkih listića za Predsjedništvo BiH.
Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Damir Džeba (HDZ BiH) gostovao je u programu RTV Herceg-Bosne 26. septembra 2025. godine i iznio više tvrdnji o političkim odnosima u BiH.
Kako HDZ BiH bira partnere u državnoj vlasti?
Govoreći o tome kako HDZ bira partnere u vlasti na razini države, Džeba je ustvrdio kako su partneri one stranke koje su osvojile najveći broj glasova, ali i sam priznajući da tu HDZ nije dosljedan po pitanju bošnjačkih glasova.
Tko će biti partner u vlasti ne određuje niti HDZ, niti SNSD, niti SDA. Određuju rezultati izbora. Određuje kome je narod poklonio ili dao povjerenje velikom, ogromnom većinom za partnera u vlasti na razini države. Srpski narod u Republici Srpskoj odredio je SNSD i po toj osnovi je SNSD nama partner. Hrvatski narod skoro plebiscitarno daje potporu Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Na taj način narodi su ovdje odredili, pozicionirali političke stranke koje će biti partneri. Kod Bošnjaka je to malo bilo drugačije. SDA je, ruku na srce, imao najveći broj glasova, ali znamo što je se dogodilo kod izbora.
Damir Džeba, 26.9.2025.
U slučaju Republike Srpske (RS), Džebina tvrdnja da je HDZ BiH za partnera izabrao stranku s najviše glasova je istinita. Na Općim izborima 2022. godine, SNSD je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH osvojio ukupno šest mandata i 255.515 glasova u Republici Srpskoj, dok su opozicione stranke SDS, PDP i Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića ukupno osvojile pet mandata i 218.255 glasova, ili 35,15%. Preostala tri mandata iz RS osvojili su SDA, DEMOS i Ujedinjena Srpska. SNSD je osvojio i 4.006 glasova u Federaciji BiH, čime je ukupno imao 259.521 glas.
Međutim, kao što sam Džeba priznaje, iz Federacije BiH najviše glasova za državni Parlament osvojila je SDA, koja je imala 243.415 glasova, odnosno osam mandata, dok je u RS ova stranka dobila 30.132 glasa i jedan mandat. Time je SDA ukupno imala 273.547 glasova i devet osvojenih mandata.
Uprkos tome, HDZ je za partnere za formiranje vlasti izabrao ne najveću stranku SDA, nego koaliciju od osam stranaka, od kojih je najveća, SDP BiH, imala 129.500 glasova i pet osvojenih mandata, uz Narod i pravdu sa 79.555 glasova i tri mandata, Našu stranku s 49.481 glasom i dva mandata te koaliciju NES-Za nove generacije s 47.157 glasova te također dva mandata. Ostale stranke s kojima je potpisan sporazum nisu osvojile mandate u državnom Parlamentu. Koalicioni sporazum HDZ-a i takozvane Osmorke potpisan je 29. novembra 2022. godine.
Može li visoki predstavnik mijenjati Ustav?
Džeba je tokom gostovanja ustvrdio da je uloga visokog predstavnika nespojiva s pristupom BiH Evropskoj uniji te da visoki predstavnik u BiH može mijenjati Ustav.
Ne može ići u istu rečenicu put ka EU sa visokim predstavnikom, koji ima, pa ovo čak nije ni protektorat, ovo je čak gore od protektorata. Imate toliku poziciju moći u rukama jednog čovjeka da može izmijeniti i zakonodavstvo, i u ovom slučaju, mislim da nije to definirano Dejtonskim sporazumom, da može mijenjati i Ustav.
Damir Džeba, 26.9.2025.
Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, poznata i kao Venecijanska komisija, u svom mišljenju iz marta 2005. godine zaključila je kako su ovlasti visokog predstavnika u vidu tzv. bonskih ovlaštenja za nametanje zakona, nametanje amandmana na entitetske ustave i smjenjivanje državnih službenika, te izabranih dužnosnika, nedemokratska, jer ne prate zakonodavne procese i nisu pod sudskom kontrolom. Ipak, Komisija ističe kako su se “bonska ovlaštenja” pokazala opravdanim, jer BiH nije mogla samostalno funkcionirati i provoditi reforme potrebne za članstvo u Evropskoj uniji.
Kao što je Istinomjer već pisao, visoki predstavnik, iako ima široka ovlaštenja i može mijenjati entitetske ustave, ne može mijenjati državni ustav. Ustav BiH donesen je kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma i visoki predstavnik nema ovlaštenja da mijenja Dejtonski mirovni sporazum, pa samim time ni Ustav BiH. Da nema ovlasti za mijenjanje Ustava, potvrdio je i trenutni visoki predstavnik Christian Schmidt u intervjuu za Oslobođenje 17. septembra 2022. godine.
Ustav BiH moguće je promijeniti odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu, što se od donošenja Ustava dogodilo samo jednom, kada su 2009. u Ustav uneseni amandmani vezani za uspostavu Brčko distrikta.
Za razliku od državnog ustava, visoki predstavnici su od 1997. godine, kada su dobili tzv. bonska ovlaštenja, do danas donijeli više od 900 odluka, od kojih se dio ticao i amandmana na entitetske ustave. Posljednji put je visoki predstavnik nametnuo amandmane na Ustav Federacije BiH, i to u oktobru 2022. godine.
Šta piše na glasačkom listiću?
Pred kraj gostovanja Džeba je ustvrdio kako na glasačkom listiću piše “hrvatski član Predsjedništva”, a ne “član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda”.
Doći će glasački listić ispred njih i pisat će ne “član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda”, što je rogobatna i neprimjerena izjava, što koriste radi sitnog politikanstva, zbunjivanja ljudi na terenu, nego lijepo piše na glasačkom listiću, koji je kreiralo Središnje izborno povjerenstvo, piše “bošnjački član” i “hrvatski član”.
Damir Džeba, 26.9.2025.
Ustav BiH u članu V navodi kako se Predsjedništvo sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno s teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.
Kao što je Istinomjer već pisao, termin “hrvatski član Predsjedništva” ustavan je i naveden je u Ustavu BiH u ovom obliku. Također je istinita i Džebina tvrdnja kako se isti termin koristi i na glasačkom listiću. Tako glasački listić, donoseći liste kandidata za Predsjedništvo, navodi: hrvatski član i bošnjački član.
Analiza Džebinih izjava pokazuje da su pojedine tvrdnje bile utemeljene na činjenicama, ali da je u više navrata djelimično pogrešno tumačio političke procese i nadležnosti visokog predstavnika, čime je javnosti prenesena nepotpuna slika o ustavnom okviru i praksi formiranja vlasti u BiH.
(Istinomjer.ba)