Godinu dana nakon formiranja Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH, malo toga je urađeno da se ispune obećanja iz oblasti poljoprivrede.
Poljoprivreda je, tradicionalno, oblast u kojoj partije daju mnogo obećanja, ali na izborima 2014. godine to nije bio slučaj, barem ne u programima partija koje su formirale vlast na nivou BiH i FBiH. Osim SDA, koja je dala 36 od ukupno 51 obećanja u ovoj oblasti, druge dvije stranke nisu se pretjerano ni bavile ovom privrednom granom u svojim programima, te je HDZ BiH imao 11, uglavnom prilično uopštenih obećanja vezanih za poljoprivredu, dok se u progrmu SBB BiH našlo svega 4 takva obećanja vezanih za entitetski nivo vlasti.
Od ukupno 51, započet je rad na tek 16 obećanja svih partija koja se odnose na poljoprivredu. Među njima je obećanje SDA o osiguranju Zdravstvene zaštite za poljoprivredne proizvođače, budući da je pokrenut program za sufinansiranje doprinosa i zdravstvenog osiguranja za poljoprivrednike u ukupnoj vrijednosti od 3 miliona KM. No, iako je resorni ministar Šemsudin Dedić pozvao „sve poljoprivredne proizvođače koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata a istovremeno su prijavljeni na evidenciji nezaposlenih u Federaciji BiH, da se prijave za učešće u ovom Programu” ministarstvo je saopštilo da su prijave zaustavljene zbog nedovoljnih sredstava samo mjesec dana kasnije, te je upitno koliki će biti obuhvat korisnika programa. U skladu sa još jednim obećanjem SDA, započeta je revizija poticaja za poljoprivredu iz prethodnog mandata, ali se iznos poticaja nije povećao, a zadržana je i loša praksa mijenjanja utvrđenih vrsta podrški nakon objavljivanja konkursa.
Zakon o šumama, čije usvajanje SDA najavljuje kao hitno i neodložno već tri mandata unazad, još uvijek nije usvojen. Iako je bilo aktivnosti na izradi nacrta zakona, one se već par mjeseci nalaze u zastoju. Nije mnogo urađeno ni na onim obećanjima koja su se mogla naći u programima više od jedne partije. Tako su, recimo, i SDA i HDZ obećavali da će se aktivno podsticati udruživanje poduzetnika u poljoprivredi, to jest udruživanje proizvođača, ali entitetska vlada se u prvoj godini mandata time nije bavila. Slično su prošla i obećanja o uvođenju poreskih olakšica u poljoprivredi (SBB), to jest uvođenju olakšica za otkup domaćih proizvoda (SDA). Još jedno obećanje koje su dale dvije različite stranke, o podizanju nivoa stručnosti i znanja u poljoprivredi (SDA) i edukaciji za poljoprivrednike (HDZ), ostalo je nezapočeto u ovom mandatu. Iako su ovo obećanje dale dvije od tri stranke na vlasti u FBiH, to očito nije bilo dovoljno da se njime pozabave po ulasku u Vladu FBiH. Tako je federalno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u svom Izvještaju o radu u 2015. godini, navelo da je “evidentan određeni zastoj u izradi zakona i usvajanju Strategije savjetodavstva i Programa ruralnog razvoja te zakašnjenja u donošenju podzakonskih propisa radi složenosti pripreme i usvajanja kao i nedostatka stručnih kadrova”.
Na državnom nivou i dalje nije bilo nikakvih aktivnosti na obećanom uspostavljanju državnog ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj BiH, još jednog obećanja koje se nalazilo u izbornim programima SDA, ali i drugih stranaka, u prethodnim mandatima. Iako je formiranje državnog ministarstva poljoprivrede odavno prepoznato kao potrebno kako od strane EU, naročito u kontekstu stvaranja strukture potrebne za dodjelu IPARD fondova, tako i od samih poljoprivrednika, partije iz Republike Srpske – naročito SNSD, koja je u prethodnom mandatu bila u sastavu Vijeća ministara – od početka su se protivile takvoj ideji zbog dobro poznate “mantre” o neprihvatljivom prenošenju nadležnosti sa entitetskog na državni nivo. No, ako su politički razlozi i dalje prepreka za uspostavljanje novog ministarstva, isto se ne može reći i za usvajanje državne sektorske strategije u oblasti poljoprivrede, koja bi otvorila vrata za dobijanje pretpristupnih (IPARD) fondova EU. Iako su i takve aktivnosti obećane kako od strane SDA, tako i od strane HDZ, u prvoj godini rada Vijeća ministara nije ih bilo čak ni u najavi. U Izvještaju o radu Vijeća ministara BiH za 2015. godinu je, recimo, evidentiran rad na pet sektorskih strategija u drugim oblastima u kojima se planira apliciranje za IPA fondove, dok je za “višegodišnje strategije ruralnog razvoja, akcijskog plana, te uspostavljanje strukture za pretpristupnu pomoć poljoprivrednom sektoru kroz IPARD” rečeno samo to da tek predstoji priprema za njihovu izradu. Šta će to značiti za brzinu usvajanja ovih dokumenata i hoće li Bosna i Hercegovina u ovom mandatu “dočekati” fondove koje je u prošlom mandatu izgubila zbog neusaglašenih stranačkih politika, tek će se pokazati.
(istinomjer.ba)