Analize

O Ćulumovom povratku na posao u SIPA-u: Može li biti sankcionisan?

Zakon o policijskim službenicima predviđa sankciju prestanka radnog odnosa ukoliko se teže povrijede službene dužnosti na način da se odsustvuje s posla duže od tri dana uzastopno ili pet dana ukupno u toku jedne kalendarske godine. Direktor SIPA-e Darko Ćulum izbivao je s posla četiri mjeseca, te ostaje nejasno da li će trpjeti sankcije zbog toga.

Foto: N1

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Ilija Cvitanović govorio je o odustajanju direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darka Ćuluma od ostavke koju je podnio četiri mjeseca ranije. Tada je rekao da je nedopustivo sve ono što nije po zakonu te da je Vijeće ministara BiH trebalo ranije prihvatiti njegovu ostavku. Cvitanović je istakao i da je Ćulum stekao uvjete za penziju, ali i citirao član Zakona o policijskim službenicima kojim se propisuju sankcije za nedolazak na posao.

Po Zakonu o policijskim službenicima, ako se pet dana ne pojavite na poslu, pokreće se disciplinski postupak i vi budete sankcionirani na način da gubite radno mjesto.

Ilija Cvitanović, 17.7.2025.

Darko Ćulum imenovan je na poziciju direktora SIPA-e u julu 2020. godine na mandatni period od četiri godine. Taj period istekao je 2024. godine, te se Ćulum trenutno nalazi u tehničkom mandatu. Direktora SIPA-e na osnovu konkursa predlaže Nezavisni odbor PSBiH, koji je već u septembru 2024. godine utvrdio rang-listu najuspješnijih kandidata koji bi trebali naslijediti Ćuluma na rukovodećoj poziciji ove sigurnosne agencije. Na listi se kao prvorangirani nalazi ponovno Ćulum, ali s obzirom na to da je on stekao uvjete za penziju,, te da o ovoj listi Vijeće ministara BiH još uvijek nije raspravljalo, nepoznato je ko će ga naslijediti.

Komplikacija u imenovanjima na rukovodeće pozicije SIPA-e jeste i činjenica da ova agencija djeluje bez zamjenika direktora, jer je Zoran Galić smijenjen s te pozicije u oktobru 2024. godine zbog izbjegavanja pravosudnih institucija BiH odlaskom u Hrvatsku, a nakon što je osumnjičen za primanje mita i zloupotrebu službenog položaja.

Bez zamjenika direktora, SIPA je djelovala i bez direktora od 18. marta 2025. godine, kada je Ćulum odlučio da podnese ostavku na tu poziciju, a nakon što je raspisana potjernica za najvišim zvaničnicima Republike Srpske Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem zbog sumnje da su počinili krivično djelo “Napad na ustavni poredak”. Ćulum je prenio svoja ovlaštenja na pomoćnika direktora, načelnika Sektora za planiranje, analitiku, saradnju i informisanje Ernada Musića i na načelnika sektora Kriminalno-istražnog odjela Suada Hasanovića. Ubrzo nakon toga, Ćulum je postao savjetnik u MUP-u RS bez zasnivanja radnog odnosa.

U međuvremenu, Vijeće ministara BiH trebalo je razmatrati njegovu ostavku 20. marta 2025. godine, ali je sjednica otkazana jer su dva ministra iz SNSD-a glasala protiv dnevnog reda. Tada je zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak rekao da je Ćulum i dalje direktor ove agencije i da njegova ovlaštenja važe dok ga Vijeće ministara BiH ne razriješi.

Sve do momenta dok se ne razriješi na Vijeću ministara gospodin Ćulum, sva njegova ovlaštenja su validna (…). Ravnatelj Državne agencije za istrage i zaštitu je Darko Ćulum.

Ivica Bošnjak, 20.3.2025.

Njegovo razrješenje Vijeće ministara BiH nikada nije razmatralo, te je on formalno-pravno ostao direktor, ali se nije pojavljivao na svom radnom mjestu iako je, kako se može zaključiti prema riječima Bošnjaka, imao i tu obavezu, jer je ostao direktor. Na to ukazuje i činjenica da je Ćulum izvršavao svoje dužnosti i u tehničkom mandatu nakon što mu je mandat prestao važiti.

Zakon o policijskim službenicima BiH, koji je Cvitanović citirao, tretira SIPA-u, Graničnu policiju BiH i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH. Prema ovom propisu, teže povrede službenih dužnosti, među ostalim, čini “neopravdano odsustvo s dužnosti u trajanju od tri uzastopna dana ili od ukupno pet dana u toku jedne kalendarske godine”. Za tu povredu izriče se 30 kaznenih bodova, a prema ovom zakonu, za 25 ili više bodova minimalna kazna je oduzimanje 20% od plate za šest mjeseci, a maksimalna je prestanak radnog odnosa.

I Zakonom o Državnoj agenciji za zaštite i istragu propisano je da direktor može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata, između ostalog ako mu je konačnom odlukom izrečena disciplinska mjera zbog učinjene teže povrede radne dužnosti. Dodatno, Vijeće ministara BiH razrješava direktora i zamjenika direktora prema uslovima i procedurama koje sprovodi Nezavisni odbor.

Sam Ćulum je Nezavisnom odboru PSBiH poslao obavijest da odustaje od ranije podnesenog zahtjeva za ostavkom, a što je za Istinomjer potvrdio predsjednik Nezavisnog odbora Enes Obralija.

Nezavisnom odboru dostavljena (je) obavijest gosp. Darka Ćuluma 14. 7. 2025. godine u kojoj se navodi da je 18. 3. 2025. godine podnio zahtjev za razrješenje s dužnosti direktora Državne agencije za istrage i zaštitu i, obzirom da Vijeće ministara BiH nije razmatralo pomenuti zahtjev, ovom obaviješću obavještava Nezavisni odbor da odustaje od ranije podnesenog zahtjeva.

Enes Obralija, 17.7.2025.

Portal Klix objavio je dokument u kojem je Ćulum naveo da je on još uvijek formalno-pravno na dužnosti direktora te da nastavlja obavljati poslove od 14. jula 2025. godine, jer nije uspio ostvariti planove na polju svog radnog statusa, kao i da će tu ostati do izbora novog direktora ove sigurnosne institucije. U tom dokumentu potvrđuje da je u protekla skoro četiri mjeseca radio pri MUP-u RS.

S obzirom na to da Zakon o policijskim službenicima i Zakon o SIPA-i predviđaju sankciju prestanka radnog odnosa, odnosno razrješenje s radnog mjesta, kao i to da je Ćulum i sam priznao svoje odsustvo s posla u trajanju od četiri mjeseca, trenutno nije poznato da li će Ćulum snositi ikakvu sankciju za takvo postupanje.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!