Prethodni izborni ciklusi u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Sjevernoj Makedoniji, Nizozemskoj i Estoniji bili su pod određenim cyber napadima, ali oni nisu utjecali na izborne rezultate.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović gostovao je u Dnevniku TV USK 23. augusta 2025. godine i tom prilikom komentarisao je mogućnost elektronskog glasanja na sljedećim općim izborima.
Da nam se neće desiti ono što se desilo u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Makedoniji, Nizozemskoj, Estoniji… A to jedno perfidno i vrlo teško uhvatljivo, dakle, cyber miješanje, cyber udar na rezultate. Dakle, uložite stotine miliona, ogroman napor, glasači izađu, a onda neko tamo štima rezultat, da ga skoro ne možete da uhvatite. Par procenata, samo koliko je potrebno. Dakle, moramo uraditi to tako da nas ponovo ne pokradu neki hakeri. Jer 41 put, kad su pitanju izbori i referendumi, u Evropi i u Americi morali su biti vraćeni na početak, jer se desila ova stvar.
Bakir Izetbegović, 23.8.2025.
Odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koju je donio 17. jula 2025. godine odnosi se na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine da se dio sredstava utvrđen odredbama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine raspodijeli Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK BiH) za sprovođenje pilot-projekata uvođenja novih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini, kao i sporovođenje studije izvodljivosti. Ova raspodjela poslužit će za pokriće svih troškova nabavke izbornih tehnologija koje se uvode za potrebe Općih izbora 2026. godine.
Na izborima 2024. godine provedena su četiri pilot-projekta korištenja novih tehnologija. Riječ je o elektronskom prebrojavanju glasačkih listića, te korištenju opreme za elektronsku identifikaciju birača/ica, transmisiji izbornih rezultata s biračkog mjesta te videonadzoru na biračkim mjestima i u centrima za brojanje.
U predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine desili su se cyber napadi na Demokratski komitet za kongresnu kampanju, Demokratski nacionalni komitet i predsjedničku kampanju kandidatkinje Hillary Clinton. Velika porota (Grand jury) u SAD-u optužila je 12 ruskih vojnih obavještajaca za hakovanje ciljeva Demokratske partije i objavljivanje ukradenog materijala. Imena hakera bila su poznata i nalazila su se na web stranici Federalnog biroa za istrage (FBI). Nije bilo dokaza da je broj glasova promijenjen.
U Australiji se 2019. godine, neposredno prije izbora, desio veliki cyber napad na tri najveće stranke i parlament ove države. Kako je Reuters prenio, australijske obavještajne službe potvrdile su da iza napada stoji Kina te da nije bilo direktnog utjecaja na izborni rezultat.
Na izborima u julu 2020. godine u Sjevernoj Makedoniji došlo je do niza cyber napada, te se nije moglo pristupiti web stranici Državne izborne komisije (DIK) na kojoj su se građani/ke informisali/e o izbornim rezultatima. Međutim, potvrđeno je da nije bila moguća manipulacija izbornim rezultatima, zato što oni idu preko unutrašnje mreže, od općinskih izbornih komisija ka DIK-u.
Na izborima za Evropski parlament se u junu 2024. godine desilo nekoliko cyber napada na web stranice tri stranke u Nizozemskoj, što opet nije imalo veze s rezultatima glasanja.
U Estoniji se 2023. godine desio pokušaj cyber napada tokom parlamentarnih izbora. Nacionalni centar za cyber sigurnost izvijestio je o pokušajima upada u izborne sisteme tokom kampanje. Napadi su bili neuspješni i internetsko glasanje je nastavljeno.
Iako su cyber napadi tokom izbornih procesa u SAD-u, Australiji, Sjevernoj Makedoniji, Nizozemskoj i Estoniji zaista zabilježeni, dostupni podaci pokazuju da oni nisu doveli do poništavanja izbora niti promjene izbornih rezultata, te Istinomjer tvrdnju Bakira Izetbegovića ocjenjuje kao neutemeljenu.
(Istinomjer.ba)