Iako je priča o osnivanju Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS bila aktuelna još krajem 2013. i početkom 2014. godine, ovo tijelo tek je formalno zaživjelo sa dolaskom Željke Cvijanović na mjesto predsjednice Republike Srpske.
Naime, u Službenom glasniku RS od 16. novembra prošle godine, objavljena je Odluka o imenovanju Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS, kojom je za njegovog predsjedavajućeg imenovan Siniša Karan, a za članove Sredoje Nović, Predrag Ćeranić, Srđan Rajčević i Draga Mastilović.
Predsjednica ovog entiteta, Željka Cvijanović je izjavila kako će Savjet voditi računa šta su potencijalne prijetnje po ustavni poredak, te da u tome nema ništa spektakularno.
“To je u suštini savjet koji smo davno koncipirali kao nešto što je potrebno Republici Srpskoj i ljudima koji su na čelu RS i imat će svoju savjetodavnu ulogu. Vodiće računa o tome šta su potencijalne prijetnje i načinu na koji se suočavamo sa potencijalnim prijetnjama i po ustavni poredak i po sve ono što znači život i sigurnost u RS. Mislim da je to sasvim normalno. Ako pogledate svugdje u svijetu vidjet ćete da postoje službe različite veličine i opremljenosti, da tako kažem, za tu vrstu posla.“
Željka Cvijanović, 20.11.2018.
Podsjećamo, još krajem 2013. godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik donio je Odluku o osnivanju savjeta za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske koja je stupila na snagu 1. januara 2014. godine. Dodik je tada isticao kako se radi o strateškoj odluci koja je donesena zbog “napada na ustavni poredak RS”, na koje do tada nije adekvatno odgovarano.
U intervjuu koji je početkom 2014. godine objavljen u Glasu Srpske, Milorad Dodik je govorio o razlozima za osnivanje ovog Savjeta:
Da permanentna izloženost napadima na ustavni poredak ne postoji, niko ne bi imao takav savjet. Važno je da imamo instituciju koja će dati rana upozorenja na napade. To znači da će savjet prepoznavati procese koji idu ka narušavanju ustavnog poretka RS. Do sada se sve svodilo na našu inicijativu i ličnu sposobnost da to prepoznamo. Zbog toga ćemo formirati instituciju u kojoj će biti visokoobrazovani ljudi koji će pratiti te procese. Očigledno da dosadašnji rad javnih službi nije bio dovoljan i moraćemo se pojačati na tom polju.“
Milorad Dodik, 06.01.2014.
Ipak, detalji o ovom Savjetu ostali su obavijeni velom tajne, a o imenima njegovih članova samo se nagađalo sve do objave posljednje Odluke o imenovanju Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS.
U to vrijeme, iako je Savjet postojao već godinu dana, nisu bila poznata imena njegovih pet članova, pa je Istinomjer opravdano postavio pitanje da li je on ikada formalno i započeo sa radom, s obzirom da nam iz ureda predsjednika RS nikada nije odgovoreno na desetak veoma konkretnih pitanja u vezi sa njegovim aktivnostima.
Da je Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS u to vrijeme bio samo “koncipiran”, potvrdila je i predsjednica Cvijanović na dan imenovanja njegovih pet članova, a nekoliko dana ranije, sada već član Savjeta, Sredoje Nović je govorio o potrebi njegovog osnivanja, što samo potvrđuje da on nikada formalno nije ni osnovan do stupanja Željke Cvijanović na funkciju predsjednice RS.
Cijela priča o imenovanju članova Savjeta za nacionalnu bezbjednost RS, može se dovesti i u kontekst izjava Milorada Dodika iz izborne kampanje za posljednje Opće izbore, da je OSA “antiustavna organizacija koja je nametnuta kršenjem međunarodnog sporazuma od visokih predstavnika.”
Nakon što je preuzeo funkciju predsjednika Predsjedništva BiH, te nakon što su imenovani članovi Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS, Dodik je ponovio svoje ranije stavove.
“Imamo neprijateljsku obavještajnu službu koja posljednjih godina nije donijela ni platformu za svoj rad. Predsjedništvo BiH usvaja platformu za rad OSA, oni ni to nisu uradili, zato je bilo moguće da OSA prati rukovodstvo Srbije i Republike Srpske. (…) Vidjeli smo da je ta služba u službi AID-a i da je radila protiv Republike Srpske, imamo pravo da štitimo ustavni poredak RS-a i to ćemo raditi.”
Milorad Dodik, 21.11.2018.
Sve zavjere SNSD-a
Postojanje “liste neprijatelja” o kojoj se govori posljednjih dana, demantovano je od strane Siniše Karana, predsjednika Savjeta za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske.
Demantujemo kao apsolutne neistine postojanje bilo kakvih spiskova, posebno spiskova političkih neistomišljenika kao prijetnje ustavnom poretku Republike Srpske. Savjet za zaštitu ustavnog poretka niti se bavio niti će se baviti na takav način bilo kojim pitanjima u svom radu.”
Siniša Karan, 20.05.2019.
Ipak, da etiketiranje neprijatelja nije strano vladajućoj partiji u RS, svjedoče i brojne publikacije objavljene na internet stranici SNSD-a u kojima se jasno etiketiraju navodni neprijatelji RS.
Još u martu 2014. godine na zvaničnoj internet stranici SNSD-a objavljena knjiga pod nazivom “Rušenje Republike Srpske – Teorija i tehnologija prevrata”, u kojoj su navedeni navodni neprijatelji ovog entiteta, među kojima su bili i Transparency International, Helsinški parlament građana Banje Luke, Inicijativa mladih za ljudska prava, internet portali Buka i Frontal, ali i analitičari Tanja Topić, Svetlana Cenić, Damir Miljević i mnogi drugi pojedinci i organizacije. Targetirani pojedinci, nevladine organizacije i udruženja u ovoj knjizi su optuženi da im je cilj da “podstaknu nerede i da rade na podrivanju ustavnog poretka u Republici Srpskoj”, a ovaj je potez vladajuće stranke ocijenjen kao do tada najžešći napad na političke neistomišljenike u RS i dovođen je u vezu sa Savjetom za zaštitu ustavnog poretka RS. Knjiga se još uvijek može naći na zvaničnoj stranici SNSD-a.
Kada je tačno SNSD započeo svoju borbu za odbranu Republike Srpske, nismo sigurni, no intenzivna “identifikacija neprijatelja RS” otpočela je nakon što su se u javnosti čuli prvi kritični glasovi o potezima Dodikove vlade poput prodaje Rafinerije nafte, Telekoma, izgradnje zgrade Vlade RS.
Vlada RS je tako 2009. godine objavila dokument „Lažno prikazivanje društvenih i ekonomskih prilika u RS – OHR-ovo kreiranje i održavanje nestabilnosti u BiH kroz djelovanje Rafija Gregorijana i drugih protiv RS“, u kom je, pored OHR-a i Gregorijana, kao poseban “neprijatelj Republike Srpske” izdvojena organizacija Transparency International BiH, nakon što je ista objavila analizu sporne privatizacije Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, a njen tadašnji predsjednik dao više izjava koje su bile kritične prema tadašnjoj Dodikovoj Vladi.
U ovom dokumentu optuženo je Tužilaštvo BiH što nije ispitalo “javno i tajno djelovanje” po prethodnoj prijavi Vlade RS protiv “grupe lica” koja je, kako je to navela vlada, kontinuirano djelovala “protiv institucija i funkcionera Republike Srpske sa namjerom da se diskredituju neutemeljenim i nezakonitim postupcima krivičnog progona.
Vlada RS je tada osmislila i dramatični opis navodne kampanje za “odbijanje investitora” iz Republike Srpske, koju je okarakterisala kao “podrivanje ekonomske osnovice kroz zlonamjerno i neistinito prikazivanje društvenih i ekonomskih prilika u Republici Srpskoj.”
Da je “neki” nevladin sektor, koji se ovaj put stvara van granica BiH, prijetnja RS-u, te donosi nestabilnost na ove prostore, svojevremeno je smatrao i Nikola Špirić, potpredsjednik SNSD-a. Špirićeva verzija zavjere protiv SNSD-a bila je posebno detaljna u pogledu rekvizita za rušenje vlasti, koje je tadašnji ministar finansija i trezora BiH prepoznao u izvjesnim značkama:
“Taj nevladin sektor potpomognut određenim opozicionim strankama već štampa određene značke. Imamo saznanja da će to biti značke na kojima će pisati borba protiv onog, ovog i da će ih uskoro distribuisati na prostor BiH.”
Nikola Špirić, 03.02.2013.
O novom planu usmjerenom na rušenje institucija Republike Srpske, kodnog imena “Proljeće 2016″, Dodik je govorio u decembru 2015. godine. Tada je izjavio da nije upoznat sa detaljima, ali da je na sceni ozbiljan plan – o kom je predsjednik ovog entiteta saznao iz pisanja “pojedinih portala”.
“U tome učestvuju neke strane ambasade u BiH, mi znamo koje, takozvani nevladin sektor – međunarodni i domaći i dio političkih snaga iz Republike Srpske.”
Milorad Dodik, 13.12.2015.
O rušenju Republike Srpske govorilo se i krajem 2017. godine, kada je SNSD obavio saopštenje u kom se tvrdilo da finansije za još jedan pokušaj uništenja institucija RS iznose pet miliona dolara, a poznati krivac bio je George Soros.
“Soroševa ekipa iz Makedonije preselila je na teren Republike Srpske, iako im je centar Podgorica. Finansije za još jedan pokušaj uništenja institucija Republike Srpske, zasad iznose pet miliona dolara.”
Saopštenje SNSD-a, 24.07.2017.
Slični primjeri iz proteklih deset godina mogli bi se nabrajati u nedogled, a ono što je na kraju jasno je da je imenovanjem pet članova koji ga čine, prije pola godine Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS prestao biti fantomsko tijelo. Iako je od strane njegovog predsjednika informacija o postojanju liste neprijatelja RS demantovana, raniji primjeri i izjave najviših zvaničnika RS jasno ukazuju na činjenicu da je Vlada RS predvođena SNSD-om u više navrata etiketirala tobožnje neprijatelje, o čemu dokazi još uvijek postoje i na zvaničnoj internet stranici ove partije.
(Istinomjer.ba)