U svom javnom istupu od 16. 5. 2021. godine, predsjednik SNSD-a i trenutni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, između ostalog, izjavio je da institucije Bosne i Hercegovine ne mogu biti jedino mjesto donošenja odluka i da to nije predviđeno Daytonom.
U tom kontekstu, Dodik je, pored ostalog, ustvrdio da se “Ustav BiH ne može mijenjati ako o tome ne postignu saglasnost strane RS-a i FBiH, odnosno tri konstitutivna naroda”, te da je “Parlamentarna skupština BiH tek formalnost i ona samo može da proglasi takav sporazum i formalizuje ga”:
Takav pristup je neodrživ i predstavlja kršenje sporazuma. Ustav BiH se ne može mijenjati ako o tome ne postignu saglasnost strane, RS-a i FBiH, odnosno tri konstitutivna naroda. Parlamentarna skupština BiH je tek formalnost i ona samo može da proglasi takav sporazum i formalizuje ga. Parlamentarna skupština BiH nije mjesto rasprave i odlučivanja o bilo čemu što se strane nisu prethodno dogovorile.
Milorad Dodik, 16. 5. 2021.
Govoreći dalje o značenju samog naziva Parlamentarne skupštine BiH, Dodik se zapitao i zašto se ne zove “samo skupština ili samo parlament”, izjavivši, između ostalog, da Parlamentarna skupština BiH “nije mjesto ni za šta, a posebno za promjenu Ustava BiH”:
Razlika između zvaničnog naziva i onog drugog ili trećeg je i formalna i suštinska. Parlamentarna skupština BiH je u stvari skup skupština, skup entiteta i tri naroda, u kojoj se na kristalno jasan način izražavaju volje i stavovi entiteta i naroda. Mi smo u Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH pristali na Parlamentarnu skupštinu. Bilo bi interesantno da pravnici razmotre ovo pitanje. Uvjeren sam da bi zaključak te rasprave bio da se i na ovom pitanju krši Ustav BiH i da Parlamentarna skupština BiH nije mjesto ni za šta, a posebno za promjenu Ustava.
Milorad Dodik, 16. 5. 2021.
Kada govorimo o izmjenama Ustava BiH, iz samog Ustava BiH jasno je da je za takvo nešto nadležna isključivo Parlamentarna skupština BiH, te za taj proces nisu potrebne saglasnosti entiteta, što je jasno iz člana X Ustava BiH, kojim je definisan način njegovih izmjena i dopuna:
Amandmanska procedura Ovaj Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu.
Ljudska prava i osnovne slobode Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II ovog Ustava, niti izmijeniti ova odredba.
Ustav BiH, Član X
Kada se radi o pregovorima između entiteta, Ustav BiH u svom članu III, stav (5), Dodatne nadležnosti, predviđa mogućnost pregovora entiteta, ali isključivo s “ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine”:
a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije, i zajedničke privredne projekte.
Upravo na osnovu navedene odredbe Ustava BiH, od stupanja na snagu Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, sa početna tri, odlukama Parlamentarne skupštine BiH formirano je još šest novih ministarstava u Vijeću ministara BiH, kao i niz državnih agencija.
Ovom prilikom podsjećamo i na nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH propisane Ustavom BiH, a to su:
Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu.
Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
Odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine.
Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta.
“Kako proizilazi i iz člana IV Ustava BiH”, podsjeća se još na zvaničnoj stranici Parlamentarne skupštine BiH, “uloga koja se automatski vezuje za Parlamentarnu skupštinu je zakonodavna uloga.
U izvršavanju te uloge, Parlamentarna skupština djeluje u oblastima koje su Ustavom BiH definirane kao nadležnosti državnog nivoa vlasti. Prema članu III. Ustava BiH, to su:
-vanjska politika;
-vanjskotrgovinska politika;
-carinska politika;
-monetarna politika;
-finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila;
-provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući odnose s Interpolom;
-uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava;
-reguliranje međuentitetskog transporta; i
-kontrola zračnog saobraćaja.
S obzirom na činjenicu da, u skladu sa Ustavom BiH, Parlamentarna skupština BiH bez prethodne saglasnosti entiteta ima ovlaštenja da mijenja Ustav BiH, te jasno navedena ostala ovlaštenja, ingerencije i ustavno-pravni položaj ovog zakonodavnog tijela propisanih i zagarantovanih Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, tvrdnje Milorada Dodika, da je Parlamentarna skupština BiH tek formalnost, da nije mjesto ni za šta, te da se Ustav BiH ne može mijenjati ako o tome ne postignu saglasnost strane RS-a i FBiH, odnosno tri konstitutivna naroda, ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)