Protekla godina, prema najavama najviših državnih i entitetskih zvaničnika trebala je biti ona u kojoj će BiH dobiti kandidatski status za članstvo u EU, aktivirati MAP za članstvo u NATO-u, ali i godina u kojoj će se izvršiti izmjene Izbornog zakona. U 2018. godini održani su i Opći izbori, a partije koje su bile na vlasti ponovo su zabilježile katastrofalan rezultat ispunjenosti obećanja koja su dale 2014. godine. Kako je izborna kampanja počela mnogo ranije nego je to predviđeno, cijela godina ostala je u sjeni krupnih, teško rješivih pitanja, što je svakako uticalo i na realizaciju ranije zacrtanih ciljeva.
Istinomjer donosi pregled nekih od najvećih obećanja koja su ostala neispunjena u 2018. godini.
Sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU
Europski put BiH u proteklom mandatu, nakon duže vremena pokrenut je sa mrtve tačke. Odgovori na upitnik EK, koji je uručen još krajem 2016. godine, poslani su u Brisel u februaru 2018. godine, iako se u početku predviđalo kako odgovaranje neće trajati više od pola godine. Iako se moglo pretpostaviti da će BiH dobiti i dodatna pitanja, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, najavio je sticanje kandidatskog statusa u 2018. godini.
Vijeće ministara BiH je u dosadašnjem dijelu svoga mandata uspjelo otkloniti naslijeđenu višegodišnju blokadu evropskog puta BiH, i planski i smisleno pokrenuti brojne aktivnosti na realizaciji evropskih obaveza BiH, omogućivši stupanje na snagu SSP-a, usvojivši mehanizam koordinacije koji je pokazao svoju punu funkcionalnost, dajući puni kredibilitet aplikaciji za članstvo u EU, kao i dobivanje i skoru finalizaciju Upitnika, što će u narednom periodu rezultirati dobivanjem kandidatskog statusa i stabilnom evropskom perspektivom BiH.”
Denis Zvizdić, 31.12.2017.
Nakon predaje odgovora, u junu 2018. godine stiglo je 650 dodatnih pitanja, a kako je neposredno nakon toga izjavio direktor Direkcije za evropske integracije BiH, Edin Dilberović rok za slanje odgovora koji je postavila EK je bio tri mjeseca, a tada je smatrao kako bi ti rokovi “mogli biti izvodivi.”
Međutim, odgovori još uvijek nisu poslani, a kako se moglo čuti posljednjih dana, njihovo slanje u Brisel se očekivalo do kraja 2018. godine.
Aktivacija MAP-a
Tokom 2018. godine mogli smo čuti i brojna obećanja u vezi sa ubrzanjem aktivnosti na članstvu u NATO savezu. Nakon što su na samitu NATO-a u Talinu, u aprilu 2010. godine, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni uslovi koji su trebali biti ispunjeni da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo (MAP), u dijelu koji govori o knjiženju perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu, oni nisu ispunjeni do kraja.
Tadašnji član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, najavio je krajem 2017. godine da će MAP biti aktiviran sredinom 2018 godine.
Napredak u uknjiženju perspektivnih lokacija na Oružane snage je, uz sve opstrukcije koje su dolazile iz RS, nastavljen, a krenula je i implementacija Pregleda odbrane, tako da se očekuje aktivacija MAP-a na slijedećem summitu NATO saveza u junu 2018. godine.”
Bakir Izetbegović, 28.12.2017.
MAP nije aktiviran u junu, ali je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg 05.12.2018. godine obavijestio javnost u Bosni i Hercegovini da je naša zemlja ipak dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP) iako nije ispunila sve postavljene uslove. Međutim, odmah nakon objave ove odluke u BiH su se mogli čuti različiti stavovi u pogledu daljeg napredovanja BiH ka NATO-u. Trenutni predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik tako je rekao da “ništa što se tiče NATO-a s njegove strane neće biti podržano“.
Ni sjednica Komisije za NATO integracije pri PSBiH, koja je trebala biti održana 20. decembra 2018. godine i na kojoj je trebao biti razmatran nacionalni program BiH, nije održana zbog nedolaska članova iz RS. Dakle, iako je BiH dobila zeleno svjetlo za aktivaciju MAP-a, on nije aktiviran do kraja godine.
Izmjene Izbornog zakona
Jedna od tema koje su konstanto bile prisutne u domaćoj javnosti tokom 2018. godine svakako je i obaveza Izmjena izbornog zakona koja je nametnuta odlukom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH. Zahtjev se odnosio na članove zakona koji se tiču načina izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da uskladi Izborni zakon sa Ustavom BiH u roku od šest mjeseci od dostavljanja ove odluke u kojoj se između ostalog navodi:
Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine…sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”.
Da će izborni zakon biti izmjenjen u 2018. godini, prije održavanja Općih izbora u oktobru, najavljivao je i lider HDZ-a BiH i tadašnji član Predsjedništva BiH, Dragan Čović početkom januara.
Preostao je ključni zadatak, izborni zakon, kojeg moramo završiti, zbog čega je trpio naš europski put pa nismo popunili europski upitnik.”
Dragan Čović, 04.01.2018.
Ipak, iako je tokom 2018. godine bilo nekoliko pokušaja da se izborni zakon izmjeni u PSBiH i u Parlamentu FBiH, do održavanja Općih izbora nije postignut dogovor političkih aktera u zemlji, a Odluku o popunjavanju Doma naroda u FBiH donio je CIK na sjednici održanoj 18. decembra. Prema toj Odluci raspodjela mandata u Domu naroda FBiH će biti obavljena prema popisu stanovništva iz 2013. godine i po principu da se iz svakog kantona izabere minimalno jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. Kako se nakon objave odluke moglo čuti, niti jedna politička partija nije zadovoljna ovim modelom, te će ova tema svakako i u 2019. godini biti prisutna u domaćoj javnosti.
„One stop shopovi“ za registraciju poslovnih subjekata u FBiH
Poboljšanje poslovne klime u FBiH tema je koja je prisutna tokom cijelog proteklog mandata u FBiH, a aktivnosti na ubrzanju procesa registracije poslovnih subjekata najavio je u januaru 2018. godine ministar rada i socijalne politike FBiH, Vesko Drljača.
Ono što spada u prioritetne aktivnosti Vlade FBiH u ovoj godini su borba protiv sive ekonomije i akivnosti vezane za uspostavu ‘one stop shop’ servisa koji bi omogućio privrednim subjektima brzu registraciju firme na jednom šalterskom mjestu, a sam proces ne bi trajao više od dva-tri dana.”
Vesko Drljača, 07.01.2018.
Utvrđivanjem zakonskog okvira za uspostavljanje jednošalterskog sistema za registraciju poslovnih subjekata, Vlada FBiH se bavila tek početkom maja 2018. godine kada su utvrđeni i nacrti izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji poslovnih subjekata, te Nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH, kao i Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima.
Na istoj sjednici usvojen je i Izvještaj o radu Interresorne radne grupe za uspostavljanje jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine. U izvještaju je navedeno da je prema rokovima Akcionog plana za uspostavljanje jednošalterskog sistema od 42 aktivnosti koje su trebale biti realizirane do tada, ispunjeno tek njih 18 ili 42,82% planiranih aktivnosti. Inače, za registraciju firme u FBiH još uvijek je potrebno više od mjesec dana.
Dakle, bez obzira na sve najave Vlade FBiH da će se ubrzati aktivnosti na olakšavanju pokretanja poslovanja u FBiH, urađeno je jako malo, pa zbog toga, ali i zbog mnogo bržeg napretka drugih zemalja u tom smislu, ne čudi ponovni pad za 3 pozicije na “Doing business” listi Svjetske banke.
Ispunjeno 3,3% predizbornih obećanja
Opći izbori u BiH održani su 7. oktobra, a uoči izborne kampanje, Istinomjer je i u ovom mandatu objavio analizu ispunjenosti predizbornih obećanja partija na vlasti u mandatu od 2014. do 2018. godine.
U trećem mandatu u kom “Istinomjer” prati ispunjenost predizbornih obećanja na tri nivoa vlasti u BiH, nije bilo značajne razlike u uspješnosti partija na vlasti kada se radi o implementaciji sopstvenih predizbornih programa. U mandatu 2014-2018, osam partija koje su činile vladajuće koalicije na državnom i entitetskim nivoima u potpunosti je ispunilo tek 32 od ukupno 966 obećanja datih uoči Opštih izbora 2014. godine. Gotovo identičan rezultat ostvaren je i u prehtodnom mandatu, kada je ukupan procenat ispunjenih obećanja bio 3,1%, dok u aktuelnom mandatu iznosi 3,3%.
Kada se odvojeno posmatraju nivoi vlasti, vladajuće koalicije u BiH i FBiH u potpunosti su ispunile po 3% obećanja, dok je u RS taj procenat neznatno veći i iznosi 4%.
Protekli mandat, na svim nivoima vlasti, obilježila su dva međusovno povezana procesa: formalno napredovanje u EU integracijama i pozitivni trendovi u ekonomskim indikatorima u odnosu na prethodni mandat.
I 2018. godina ostat će tako upamćena po brojnim neispunjenim obećanjima domaćih političkih aktera, prvenstveno u pogledu euroatlanskih integracija, ali i drugih obećanja poput ubrzanja gradnje cestovne infrastrukture u FBiH te gradnji energetskih potencijala. Sasvim je sigurno da će nas i u 2019. godini pratiti krupna politička pitanja, poput pomenutih izmjena Izbornog zakona, članstva u NATO savezu, ali i drugih tema.
(Istinomjer.ba)