Gostujući u emisiji “Telering” na RTRS-u 20.7.2022. godine, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i portparol SNSD-a Radovan Kovačević je na konstataciju urednika i voditelja emisije Mate Đakovića da je “negiranje genocida po zakonu Bosne i Hercegovine kažnjivo” izjavio da nije, jer “ne postoji nijedna institucija u Bosni i Hercegovini koja je donijela takvu odluku.”
Mato Đaković: Negiranje genocida je po zakonu Bosne i Hercegovine kažnjivo.
Radovan Kovačević: Ne, nije. Ne postoji nijedna institucija u Bosni i Hercegovini koja je donijela takvu odluku.
Mato Đaković: Postoji visoki predstavnik.
Radovan Kovačević: Ne postoji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Postojao je nekad visoki predstavnik, Valentin Inzko, posljednji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, on je pokušao nešto tu da nametne.
Telering, 20.7.2022.
Da tvrdnja kako negiranje genocida nije zakonom kažnjivo nije tačna, potvrđuje Odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, objavljena na stranici OHR-a 23. jula 2021. godine. Ova odluka uspostavila je kaznenu odredbu zabrane i kažnjavanja negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.
Kako je definisano članom 2. ovog zakona, on stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH, “koji god od tih dana nastupi ranije”. Budući da je Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH objavljen u Službenom glasniku BiH 27. jula, on je od 28. jula 2021. godine postao primjenjiv na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, uključujući i entitet Republiku Srpsku.
Ovom odlukom izvršena je dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, gdje se u članu 145a, iza stava (1), dodaju novi stavovi (2) do (6):
“(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
(5) Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
OHR, 23.7.2021.
Prethodni visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio je dopune Krivičnog zakona BiH, kojim je, pored ostalog, negiranje genocida u Srebrenici postalo krivično djelo na osnovu bonskih ovlaštenja. Podsjećamo, u stavu XI.2. Zaključaka Vijeća za implementaciju mira (PIC), koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, na koji se Valentin Inzko pozvao prilikom donošenja Zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH, stoji da PIC “pozdravlja namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u regiji u vezi s interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma”, između ostalog, i “pri osiguranju implementiranja Mirovnog sporazuma u cijeloj Bosni i Hercegovini i njenim entitetima”.
Krivični zakon BiH, tj. Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, uključuje odredbu zabrane negiranja genocida, pa stoga Istinomjer tvrdnju Radovana Kovačevića da negiranje genocida u Bosni i Hercegovini nije kažnjivo prema zakonu ocjenjuje neistinitom.
Pored ove tvrdnje, Radovan Kovačević je u emisiji “Telering” iznio još par netačnih tvrdnji, kojima se Istinomjer već ranije bavio.
Kovačević je, tako, i ovaj put izjavio da “ne postoji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini” i da je Valentin Inzko “posljednji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini”.
Da je Christian Schmidt legalni visoki predstavnik u BiH, iako se o tome nije izjašnjavalo Vijeće sigurnosti UN-a, Istinomjer je već ranije pisao.
Podsjećamo, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti UN-a, procedura za imenovanje na ovu funkciju zvanično ne postoji. S obzirom na činjenicu da Christian Schmidt od augusta prošle godine obavlja dužnost visokog predstavnika, za koju su ga službeno imenovali ambasadori zemalja članica PIC-a, s izuzetkom Ruske Federacije, Istinomjer i ovu tvrdnju Kovačevića, da “ne postoji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini”, ocjenjuje neistinitom. Također, bonskim ovlaštenjima visokom predstavniku omogućeno je da nameće zakone.
Kovačević je tokom gostovanja više puta upotrijebio termine “državna zajednica” i “zajedničke institucije”. Nijedan od ova dva termina nije naveden u Ustavu BiH.
Podsjećamo da se u tom kontekstu isključivo koristi termin “institucije Bosne i Hercegovine”, a Istinomjer je izjave nekolicine zvaničnika o “zajedničkim institucijama” u više navrata ocijenio neistinitima, uključujući i onu Radovana Kovačevića iz juna 2021. godine.
Uvidom u Ustav Bosne i Hercegovine i njegov prvi član jasno je da BiH nije “državna zajednica”, s obzirom na činjenicu da ova tačka definiše kontinuitet pravnog postojanja Bosne i Hercegovine. Osim toga, uvidom u član 1. stav (3) Ustava BiH jasno je da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – iz čega je jasno da je BiH postojala prije entiteta.
Kada je trenutno uređenje BiH u pitanju, treba podsjetiti da je od marta 2009. godine u njenu teritorijalnu organizaciju, osim entiteta, a kao zasebna teritorijalna jedinica, uveden i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine.
Stoga Istinomjer i Kovačevićeve tvrdnje da je BiH “državna zajednica” te da postoje “zajedničke institucije” ocjenjuje neistinitima.
(Istinomjer.ba)