Posljedice za poslodavce, nastale povećanjem minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), ali i neusklađivanjem stope doprinosa na njihov teret, jedan su od povoda izmjena i dopuna zakonskog okvira obračuna doprinosa. O ovim izmjenama govori se od formiranja aktuelnog saziva Vlade FBiH. Javna rasprava analizirala je predložene izmjene i dopune Zakona o doprinosima, koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine početkom aprila.
Aktivnosti u pravcu smanjenja stope doprinosa provođene su netom nakon formiranja sadašnjeg saziva Vlade FBiH, tačnije 1.6.2023. godine, kada su usvojene smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2024. do 2026. godine. U svrhu zaštite radnih mjesta, naveli su tada iz Vlade, planirano je potenciranje reforme opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa.
Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, po okončanju ove sjednice, najavio je smanjivanje opterećenja na platu do kraja te godine, što se nije desilo. Nakon toga, početkom augusta 2023. godine premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić najavio je set fiskalnih reformi, kojima se trebalo, između ostalog, omogućiti povećanje minimalne plate na 1.000 KM.
Ja se iskreno nadam da ćemo do kraja septembra imati te zakone u parlamentarnoj proceduri kako bi oni mogli već od sljedeće godine stupiti na snagu.
Nermin Nikšić, 3.8.2023.
U septembru 2023. godine (1, 2, 3) iz Vlade su naveli da je pripremljen set fiskalnih zakona, između ostalog i onom o doprinosima. Rasterećenje privrede desilo bi se kroz smanjenje stope doprinosa na platu koja bi, umjesto trenutnih 41,5 trebala iznositi oko 30%.
Ipak, do septembra 2023. godine Vlada FBiH nije provodila aktivnosti koje se tiču ovih izmjena, pa je Istinomjer najave premijera Nikšića ocijenio neispunjenim. Da ove aktivnosti neće biti provedene do kraja 2023. godine, potvrdio je Mijatović u decembru 2023. godine, rekavši da je potrebno “još neko vrijeme” za primjenu reformskih zakona.
Krajem 2023. godine, Vlada je tek donijela odluku o najnižnoj neto plati koja je u 2024. godini iznosila 619 KM.
Nikšić je ponovno najavio upućivanje seta fiskalnih zakona u julu 2024. godine, ali i to obećanje ostalo je neispunjeno.
Minimalna plata i pitanje porezne reforme
U novembru 2024. godine Nikšić i dopremijeri Toni Kraljević i Vojin Mijatović ponovo su najavili usvajanje fiskalnih zakona do kraja te godine, pri čemu je nedugo nakon toga održana i tematska sjednica Vlade o fiskalnoj reformi. U skladu s tada utvrđenim Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, prihodi koji se neće oporezivati jesu novčane naknade zaposleniku za ostvareni radni učinak u skladu s važećim propisima o radu, do 200 KM mjesečno, za period od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Ipak, utvrđeni prijedlog zakona, povučen je iz parlamentarne procedure nakon mjesec dana.
Uprkos tome što fiskalna i porezna reforma nije završena tokom 2024. godine, krajem decembra donesena je Odluka o iznosu najniže plate za 2025. godinu kojom se utvrđuje neto iznos plate od 1.000 KM. U skladu sa zakonima FBiH, na ovaj iznos plate plaćaju doprinosi i porezi u iznosu oko 740 KM.
Ovakva odluka dovela je do niza kritika, ali i negodovanja poslodavaca, nakon čega su uslijedili sastanci s Ekonomsko-socijalnim vijećem (1, 2), čiji ishod ipak nije bilo donošenje službene odluke kojim će rasteretiti sve poslodavce, ali jeste one koja će omogućiti refundaciju sredstava pogođenim poslodavcima do sredine marta.
Nakon 4. sjednice socijalnih partnera u FBiH u januaru 2025. godine, predsjednik Ekonomsko-socijalnog Vijeća Sabahudin Čengić istakao je da će Vlada refundirati i subvencionirati sredstva poslodavcima koji su u gubitku zbog povećanog iznosa doprinosa.
Doprinosi do 1.000 odnosno između ranije 619 KM i sadašnje 1.000 KM minimalne plate definisani na način refundacije dijela doprinosa do maksimalno 304 KM određenim pravnim aktom koji će biti pripremljen u narednih sedam dana.
Sabahudin Čengić, 22.1.2025.
Nikšić je početkom februara istakao da do smanjenja doprinosa na minimalnu platu neće doći, ali da će Vlada provesti mjere kako bi rasteretila poslodavce.
Prvo, nadoknadit ćemo razliku doprinosa za minimalne plate za poslodavce, uz određene kriterije i drugo oslobodit ćemo plaćanja doprinosa povećanja drugih plata do 450 KM mjesečno. Te mjere danas je podržalo Ekonomsko socijalno vijeće Federacije.
Nermin Nikšić, 3.2.2025.
U cilju rasterećenja privrede, u martu 2025. godine donesena je Odluka o konačnoj listi korisnika finansijske pomoći za mjesec januar, shodno Odluci o pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu. Kako su naveli iz Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, finansijsku pomoć primilo je 11.889 poslovnih subjekata u iznosu od 8.139.250 KM, a njom je obuhvaćeno 61.213 radnika.
Izmjene i dopune zakona o doprinosima
Na sjednici Vlade FBiH, održanoj 25.2.2025. godine, utvrđen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim je predloženo smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41,5% na 36%, što je za 6% više nego što je predviđeno 2023. godine. Federalno ministarstvo finansija, kao predlagač ovih izmjena, u tekstu predloženog propisa navelo je da je ovo jedan od koraka ka fiskalnoj reformi koju Vlada planira provesti tokom 2025. godine, a u cilju rasterećenja privrede i smanjenja troška plaća poslodavaca uzrokovanih povećanjem iznosa minimalne plate.
O predloženom propisu raspravljalo se i na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 2.4.2025. godine, kada je i usvojen u ovom domu.
Kako navode na platformi Javna rasprava, važećim zakonom najniža plata određuje se opštim kolektivnim ugovorom. Ovim prijedlogom, umjesto kolektivnog ugovora i godišnjih odluka Vlade, najniža plata određivat će se posebnim propisom koji donosi nadležni organ.
Nadalje, s obzirom da nije jasno definisan obračun doprinosa za radnike koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme, predloženim izmjenama osnovica za obračun doprinosa se usklađuje s ugovorenim radnim vremenom, ali uz ograničenje da ne može biti niža od 50% najniže plate utvrđene posebnim propisom.
Kako bi se zakonski propis uskladio s odlukom Ustavnog suda FBiH broj: U-22/21 iz marta 2023. godine, koja se odnosi na usklađivanje stope doprinosa kod rezidentnih i nerezidentnih poslodavaca u FBiH, predloženim izmjenama izjednačava se proces izračuna stope doprinosa kod svih poslodavaca. Jasnije je definirano da je obaveza doprinosa vezana uz period proveden u osiguranju i uz njegov osnov.
Među najznačajnijim izmjenama i dopunama je i ona o smanjenju najvećih stopa doprinosa. Smanjuje se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca, kao i onaj za samostalne poduzetnike za 3,5 indeksna poena, dok se doprinos za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca i doprinos za samostalne poduzetnike smanjuje za dva indeksna poena. Kao rezultat ovih promjena, zbirna stopa doprinosa smanjuje se za ukupno 13,25%, odnosno sa 41,5% na 36%. Ovim prijedlogom proširuje se obim kaznenih mjera za poslodavce koji ne ispune obavezu usklađivanja stope doprinosa sa predloženim izmjenama. Ovim izmjenama i dopunama stopa doprinosa ipak nije smanjena na 30%, suprotno najavama Vlade od prije skoro dvije godine.
Zastupnik u federalnom Predstavničkom domu i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Admir Čavalić, nakon sjednice ovog odbora o predloženim izmjenama i dopunama, istakao je da je ovo dobar korak ka smanjenju opterećenja plate, ali da izostaju konkretnije mjere.
Odbor je podržao prijedlog Vlade FBiH o smanjenju zbirne stope doprinosa za 5,5 posto, uz obrazloženje da je svako rasterećenje privrede korak u dobrom pravcu. Ipak, tokom rasprave smo istakli da je riječ o minimalnoj mjeri – to je kao pokušaj gašenja požara kantom vode. Takav pristup ne može donijeti konkretne rezultate. Upravo zato, naš odbor poziva na hitno pokretanje sveobuhvatne fiskalne reforme.
Admir Čavalić, 2.4.2025.
Preostaje usvajanje ovog zakona u federalnom Domu naroda, a shodno tome i analiza posljedica koje će nastati za poslodavce. Fiskalna reforma jedina je tačna dnevnog reda 14. vanredne sjednice Predstavničkog doma PFBiH, koja je zakazana 23.4.2025. godine. Zastupnici/e će, između ostalog, raspravljati i o efektima odluke o povećanju minimalne plaće, mogućim fiskalnim reformama koje uključuju i smanjenje opterećenja na plaće putem nižih stopa doprinosa i poreza te definisanju plana fiskalne reforme sa preciznim rokovima.
U sklopu monitoringa rada Vlade FBiH u mandatu 2022 – 2026, Istinomjer prati niz obećanja koji se tiču fiskalne i porezne reforme (1, 2, 3, 4), dok je obećanje o povećanju minimalne plate bez tereta na privredu prekršeno.
Analizu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH možete pročitati na platformi Javna rasprava, gdje imate priliku dati glas za ili protiv predloženih odredbi.
(Istinomjer.ba)