SNSD se, unatoč izrazito negativnim stavovima spram Ustavnog suda BiH koje su u posljednjih nekoliko mjeseci iznosili čelni ljudi ove političke partije, zatim djelovanja Narodne skupštine Republike Srpske te pokretanja inicijative kojom bi se uklonile strane sudije iz Ustavnog suda BiH ipak odlučio obratiti najvećoj sudskoj instanci u Bosni i Hercegovini.
Portparol SNSD-a, Radovan Kovačević, 26. 5. 2020. godine potvrdio je da je SNSD zvanično uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o odgađanju održavanja Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine kojom su od strane Centralne izborne komisije BiH (CIK) Lokalni izbori odgođeni za 15. novembar 2020. godine.
S tim u vezi, Kovačević je između ostalog izjavio:
U potpunosti smo uvjereni da smo Ustavnom sudu uputili valjanu argumentaciju da je ta odluka donesena u suprotnosti sa važećim zakonima. Očekujemo da će zahtjev biti razmatran na prvoj sjednici Ustavnog suda i da će to biti riješeno u najkraćem mogućem roku. Znamo kakav je Ustavni sud BiH, a ovo je još jedan od testova da li živimo i iole pristojnom društvu ili u potpunom cirkusu od zemlje koja se zove BiH.
Radovan Kovačević, 26. maj 2020.
Ustvrdivši i da je CIK imao mogućnost da izbore odgodi u određenoj izbornoj jedinici, i to maksimalno za 30 dana, Kovačević je rekao i da “ukoliko je datum izbora bio sporan, onda su mogli da pomjere izbore sedam dana ranije, a nikako poslije kao što su uradili”, te izrazio svoja očekivanja od Ustvanog suda BiH:
Očekujemo da će Ustavni sud prihvatiti naše argumente i da će ova odluka CIK-a biti poništena, te da će početi da se urušava kompletna spirala nezakonitosti u vezi sa CIK-om koja je započela onog dana kada su na potpuno nelegitiman i nelegalan način, kršeći zakone, izabrani članovi CIK-a.
Radovan Kovačević, 26. maj 2020.
Kako će se Ustavni sud BiH odrediti spram zahtjeva SNSD-a za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o odgađanju održavanja Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine, ostaje da se vidi.
Međutim, zanimljivo je da je SNSD, unatoč izrazito negativnim stavovima spram Ustavnog suda BiH koje su u posljednjih nekoliko mjeseci iznosili čelni ljudi ove političke partije, djelovanja Narodne skupštine Republike Srpske te pokretanja inicijative kojom bi se uklonile strane sudije iz Ustavnog suda BiH ipak odlučio obratiti se najvećoj sudskoj instanci u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik Odluku Ustavnog suda BiH od 7. 2. 2020. godine kojom je van snage stavljen član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS nazvao je političkom, te izjavio da se “Ustavni sud BiH ne ponaša kao sud” i da “njegove odluke sugerišu da je Ustavni sud BiH postratna jedinica muslimana koja treba u sudnici da završi ono što muslimani nisu mogli u ratu”.
Ovo je naša „crvena linija“ za pravosudni aparat BiH koji izgleda ne radi ništa drugo nego pokušava da nameće nepravna rešenja i presuđuje Republici Srpskoj, počev od grba, himne, zastave, Dana Republike pa sve do teritorije.
Milorad Dodik, 11. februar 2020.
Nekoliko dana kasnije, Dodik je poručio i da je Ustavni sud BiH “lakrdija pravnog sistema”:
Ustavni sud BiH je lakrdija pravnog sistema, a spekulativno i manipulativno djelovanje ljudi koji su učestvovali u donošenju ove odluke se izdiglo iznad prava. Oni su tom odlukom poništili svoje ranije odluke. Ovo je krivično djelovanje sudija Ustavnog suda koje je diktirano iz svjetskih centara moći.
Milorad Dodik, 14. februar 2020.
I predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović je, najavljujući posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske u vezi navedene odluke Ustavnog suda BiH, 12. 2. 2020. godine ustvrdila “da su ranije odluke na štetu RS-a donosili visoki predstavnici, a da je tu praksu preuzeo Ustavni sud BiH” te između ostalog dodala:
Mi nećemo sudove koji su pod utjecajem politike i stranaca, već hoćemo sudove koji će biti odgovorni pravosuđu u cjelini, građanima i Republike Srpske i FBiH, da budu sigurni da će biti zaštićeni.
Željka Cvijanović, 12. februar 2020.
Istoga dana u Banja Luci je održan sastanak “zvaničnika Republike Srpske (RS), predstavnika ovog entiteta u institucijama Bosne i Hercegovine kao i lidera parlamentarnih političkih partija u Republici Srpskoj” gdje su donesena dva zaključka. Prvi je bio “da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama obustavljaju rad u odlučivanju o bilo kojem pitanju iz nadležnosti organa BiH dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu”, dok je drugim zatraženo održavanje održavanje hitne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.
Na inicijativu SNSD-a, Narodna Skupština RS na svojoj posebnoj sjednici održanoj 17. 2. 2020. godine usvojila je “Informaciju u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH – prijedlog predsjednika Republike Srpske”, kao i usaglašene “Zaključke lidera parlamentarnih partija u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH”.
Među osam usvojenih zaključaka, u ovom kontekstu treba izdvojiti onaj kojim “NSRS obavezuje predstavnike Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu i do poništenja sporne odluke Ustavnog suda BiH vezano za poljoprivredno zemljište Republike Srpske”, ali i zaključak kojim se isti predstavnici RS u institucijama BiH zadužuju da u PS BiH “predlože usvajanje Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH”.
Pored toga što je Dodik svoje obraćanje u NS RS počeo i završio porukom “Goodbye BiH, welcome RSexit”, najviše reakcija domaće i strane javnosti izazvali su i zaključci 6. i 7. u kojima se navodi da “Narodna skupština Republike Srpske potvrđuje da su Visoki predstavnici i Ustavni sud BiH kršili Dejtonski sporazum i Ustav BiH i na taj način izmijenili politički sistem suprotno Opštem okvirnom sporazumu za mir u BiH, a koji je ugovor međunarodnopravnog karaktera”, te da “Narodna skupština Republike Srpske obavezuje sve institucije Republike Srpske da ne prihvataju i ne provode bilo kakve buduće antidejtonske i nedemokratske odluke Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH”.
Također, upravo je šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Snježana Novaković Bursać bila ta koja je 25. 2. 2020. godine obavijestila javnost da je Prijedlog zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH upućen u proceduru u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) 14. 5. 2020. godine nije utvrdila njegovu usaglašenost sa Ustavom BiH niti je podržala principe Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH.
Članom VI Ustava BiH, između ostalog, određeno je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova. Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva člana bira Skupština Republike Srpske, dok preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH.
Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po Ustavu BiH između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje, a njegove odluke su konačne i obavezujuće.
(Istinomjer.ba)