Bosna i Hercegovina dobila je nakon pet godina novu Strategiju za borbu protiv korupcije od 2024. do 2028. godine, kao i Akcioni plan za njeno provođenje. Ovim potezom ostvaren je određeni napredak u ispunjavanju nekoliko predizbornih obećanja partija koje su formirale najviši izvršni organ vlasti u BiH. Ipak, postavlja se pitanje da li će se ova strategija provoditi.
Vijeće ministara BiH je na prijedlog Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) 18. juna 2024. godine usvojilo Strategiju i Akcioni plan za borbu protiv korupcije do 2028. godine, .
Kako je navedeno u usvojenom dokumentu, značaj i potreba za donošenjem ove strategije prepoznati su i u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2023. godinu, a njenim usvajanjem napravljen je i napredak u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK iz 2019. godine.
Opšti ciljevi ove strategije, kako je naveo predlagač, jesu “smanjenje stvarnog i percipiranog nivoa korupcije, jačanje životnih uslova svih građana, efikasnije upravljanje rizicima korupcije, afirmacija pozitivnih društvenih vrijednosti kao što su integritet, odgovornost i transparentnost, povratak povjerenja građana u institucije vlasti i stvaranje uslova za snažniji privredni razvoj, a sve uz intenzivniju podršku donosilaca odluka i strateških partnera u borbi protiv korupcije”.
Neki od ciljeva Strategije i njeno samo usvajanje poklapaju se s ciljevima nekoliko predizbornih obećanja političkih partija koje su formirale Vijeće ministara BiH.
Tako je SDP BiH obećao uspostavu procedura upravljanja korupcijskim rizicima u tijelima javne vlasti i plansku borbu protiv korupcije u sektoru odbrane. BH Zeleni u svom programu obećali su sistemsku borbu protiv korupcije, dok su iz Naroda i Pravde u svom predizbornom programu dali obećanja o uspostavljanju alata za prijavu korupcije, donošenju zakonske zaštite za lica koja prijavljuju korupciju te donošenju zakonskih rješenja iz oblasti borbe protiv korupcije.
Vijeće ministara BiH u novembru 2023. godine imenovalo je radnu grupu za izradu ove strategije, a u njenom radu učestvovali su i predstavnici civilnog društva.
Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić za Istinomjer je istakla da je donošenje strategije nakon pet godina pozitivan potez, ali da se, kao i u slučaju prethodne strategije, postavlja pitanje njenog provođenja.
Sve i da imamo savršen dokument, a nemamo, vidjeli smo i u primjeru prethodnih strategija da je zaista jako mali broj, negdje tek oko 30%, mjera iz one prethodne strategije, odnosno Akcionog plana, zaista bio implementiran.
Ivana Korajlić, 24.6.2024.
Predstavnici civilnog društva, kako je navela, ukazivali su na potrebu da se, prije svega, napravi jedan sveobuhvatan dokument koji će pratiti strukturu cijele države, da jasno rasporedi nadležnost i odgovornosti pojedinačnih institucija i da se propišu oni ciljevi i mjere koji su zaista potrebni.
Mi, nažalost, nismo imali ni adekvatnu procjenu stanja ni evaluaciju prethodne strategije. I onda smo opet dobili spisak nekih lijepih želja, koji opet nedovoljno konkretno definiše i odgovornosti i same mjere, i koji će, bojim se, opet dovesti do toga da ćemo imati različita tumačenja od institucija – šta bi trebala čija uloga da bude, šta uloga kojeg nivoa – i da ćemo se tu ponovo, nakon četiri godine ili pet godina, osvrnuti i shvatiti da u samom startu nisu postavljene odgovornosti kako treba. I cijeli taj proces bio je sa radnom grupom, svim smo pokušavali uticati i davati konkretne prijedloge, međutim, bilo je otpora u startu – od toga da taj dokument bude sveobuhvatan, i za sve nivoe vlasti i za sve institucije, i da bude ambiciozan.
Ivana Korajlić, 24.6.2024.
Međutim, veliki broj prijedloga koje su uložili predstavnici nevladinih organizacija nije uvršten u finalni dokument Strategije tokom javne rasprave.
Mi smo uložili veliki broj prijedloga, nekih četrnaest je usvojeno, od kojih je veliki dio samo tehničke, formalne prirode, dok 38 prijedloga koje smo uputili u tom procesu nije usvojeno. (…) Postavili su se vrlo kratki rokovi i za rad te radne grupe, i za uopšte dorađivanje Strategije, kako bi se na neki način ubrzalo, a uglavnom, kod nas, kad se stvari ubrzavaju, dođemo do toga da tako ubrzano izgledaju i rješenja koja se usvajaju.
Ivana Korajlić, 24.6.2024.
Bosna i Hercegovina, inače, zauzima najgore mjesto u regionu prema Indeksu percepcije korupcije, koji je u januaru 2024. godine objavio Transparency International, a postala je i druga najlošije pozicionirana zemlja u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji. Prema ovom indeksu, samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35 na skali od 0 do 100. Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, kako navode iz TI-a, naša zemlja nazaduje u odnosu na sve prethodne godine i ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona, kao i na 108. mjestu u svijetu od 180 zemalja.
(Istinomjer.ba)