Nakon što je Evropski parlament (EP) 18. januara 2023. godine zatražio od Evropske unije (EU) da uvede sankcije predsjedniku Republike Srpske i prvom čovjeku SNSD-a Miloradu Dodiku, na ovu vijest iz Brisela ubrzo je reagovao i sam Dodik.
Navedeni zahtjev Evropskog parlamenta dio je Rezolucije o primjeni zajedničke vanjske i sigurnosne politike usvojene 18.1.2023. godine. Od 641 zastupnika/ce na sjednici, za Rezuluciju je glasalo 407, protiv je bilo 92, a uzdržanih 142.
Autor Rezolucije, evropski zastupnik David McAllister, ranije je izjavio da ako se EU povuče iz regiona, postoje drugi akteri iz trećih zemalja koji bi odmah mogli da je zamijene.
U kontekstu poziva Vijeću Evropske unije na uvođenje sankcija Dodika, u Rezoluciji se navodi:
EP ponavlja svoj poziv na usvajanje ciljanih sankcija protiv destabilizirajućih aktera u BiH, uključujući one koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet, posebno Milorada Dodika.
Evropski parlament, 18.1.2023.
Poručivši da bira da živi slobodno i “da svi u Republici Srpskoj žive slobodno”, Dodik je u reakciji ustvrdio i da poštuje, kako je rekao, pravne akte Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Biram da odlučujem slobodno i prema svojoj savjesti, da poštujem sve pravne akte Republike Srpske i BiH. Ako zbog toga treba da budem kažnjen, neka budem, ali bar da se jasno kaže i zna da sam kažnjen jer sam mislio svojom glavom, poštovao Ustav i rukovodio se nacionalnim interesima.
Milorad Dodik, 18.1.2023.
Međutim, da Dodik ne poštuje akte kako Republike Srpske, tako ni i Bosne i Hercegovine, jasno je, prije svega, i iz njegovog odnosa spram odluka Ustavnog suda BiH koji je u dva navrata proglasio neustavnom odredbu o 9. januaru kao Danu Republike Srpske, ukidajući član Zakona o Danu Republike Srpske kojim je 9. januar bio utvrđen kao dan tog entiteta, nakon čega je ta odrednica izbrisana iz Zakona o praznicima Republike Srpske.
Istinomjer se u analizi 9. januar: Kontinuitet obilježavanja uz kontinuitet “reakcija”, objavljenoj 12.1.2023. godine, osvrnuo na činjenicu da je i ove godine povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, 9. januara u Istočnom Novom Sarajevu održan svečani defile.
Kako je tim povodom navedeno na zvaničnoj stranici predsjednika Republike Srpske, dan ranije je “povodom Dana Republike Srpske i 31 godine njenog postojanja u Sportskoj dvorani ‘Borik’ održana svečana akademija”, a Dodik je na ovom skupu okupljenima uputio čestitku:
Čestitam Dan Republike Srpske – 9. januar, dan kada smo sa ponosom donijeli tešku, a rekao bih tada i neizvjesnu odluku o formiranju Srpske.
Milorad Dodik, 8.1.2023.
“Dan Republike je nesumnjiva činjenica, ja neću da ustuknem, mi nećemo da se povučemo”, izjavio je Dodik i dva dana kasnije u Brčko distriktu BiH, potvrdivši tako još jednom da, suprotno svojoj tvrdnji, ne poštuje akte koje su donijele nadležne institucije Bosne i Hercegovine.
Da je Dodik nedosljedan u svojim stavovima po pitanju poštovanja ustavne legislative, Istinomjer je pisao još u oktobru 2018. godine u tekstu Za Dodika, Ustav BiH nije uvijek bio “neprikosnoven dokument”.
Podsjećamo i ovom prilikom na Dodikovu izjavu koju je dao nakon Opštih izbora 2018. godine, na kojima je izabran za člana Predsjedništva BiH, gdje je izrazio očekivanja da “kolektivno rukovodstvo BiH radi u skladu sa Ustavom” te dodao:
Ustav je neprikosnoven dokument. Sva druga dokumenta trebalo bi da budu izvedena iz Ustava…
Milorad Dodik, 13.10.2018.
No, nakon što je Ustavni sud BiH, po zahtjevu za ocjenu ustavnosti koju je podnio predsjednik SDA Bakir Izetbegović, 26.11.2016. godine ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima Republike Srpske, predsjednik SNSD-a imao je drugačiji stav kada se radi o poštovanju akata, ali i institucija koje su ih donijele:
Ustavni sud BiH je više političko nego pravno tijelo. To je pokazao nizom odluka, kao što su grb, kao što je Sud, Tužilaštvo i mnoge druge koje je donosio, među kojima je i odluka o konstitutivnosti naroda. Taj Ustavni sud nije ustavni sud, nego mjesto koje kreira politički sistem i donosi političke odluke, mimo Ustava i mimo prava.
Milorad Dodik, 26.11.2015.
I pored toga što je, kao vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, svoj sud o svemu dao visoki predstavnik, odnosno OHR, “pozivajući sve nadležne organe da osiguraju poštovanje ove odluke” i podsjećajući “sve organe vlasti da je kršenje odluka Ustavnog suda krivično djelo”, o 9. januaru kao “Danu Republike Srpske” 25.9.2016. godine na teritoriji tog entiteta ipak je održan je referendum.
Rezultate referenduma krajem 2016. godine poništio je Ustavni sud BiH, a Sjedinjene Američke Države (SAD) su 17.1.2017. godine uvele sankcije protiv predsjednika Milorada Dodika uz obrazloženje Ambasade SAD-a u Sarajevu da se “Milorad Dodik usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provođenja Dejtonskog sporazuma”.
I u vremenu koje je uslijedilo, povodom još jedne odluke Ustavnog suda BiH, aktuelni, predsjednik Republike Srpske, a tadašnji član Predsjedništva BiH, ponovo je iznio stav u kojem je jasno stavio do znanja da neće poštovati važeće akte najvećeg sudskog organa u BiH.
Radilo se o odluci Ustavnog suda BiH na zahtjev sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske (RS) kojom je u februaru 2020. godine van snage stavljen član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS.
Osporenim članom 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS bilo je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.
Dodik je navedenu odluku odbacio te pozvao institucije Republike Srpske da poduzmu sve neophodne aktivnosti da zaštite dejtonsku strukturu BiH i autonomiju Republike Srpske, ustvrdivši “da se Ustavni sud BiH ne ponaša kao sud” te da “njegove odluke sugeriraju da je Ustavni sud BiH poratna jedinica muslimana koja treba u sudnici da završi ono što muslimani nisu mogli u ratu”.
Imovina može isključivo biti u vlasništvu Republike Srpske i Federacije BiH, dok BiH ima samo granicu. Postoji znak jednakosti između zemljišta i teritorije, a teritorija isključivo pripada entitetima. Ustavni osnov za posljednju odluku Ustavnog suda je potpuno neprihvatljiv, stoga je potrebno da institucije Republike Srpske poduzmu sve neophodne aktivnosti da zaštite dejtonsku strukturu BiH i autonomiju Republike Srpske.
Milorad Dodik, 11.2. 2020.
Dan kasnije, najavljujući i posebnu sjednicu Narodne skupštine RS, Dodik je otišao i korak dalje, izjavivši da će to zakonodavno tijelo donijeti odluku o povlačenju sudija Ustavnog suda BiH:
U ponedeljak će biti održana posebna sednica Narodne skupštine, a ako do tada problem ne bude riješen, povući će se srpske sudije iz Ustavnog suda BiH. Smatramo da bi trebalo da izađu sudije Ustavnog suda, ako ne izađu, NSRS, koja ih je imenovala, će donijeti odluku da ih povlači iz Ustavnog suda.
Milorad Dodik, 12.2. 2020.
Navedeno Dodikovo obećanje o povlačenju sudija iz Ustavnog suda BiH ostalo je neispunjeno, ali je, kako je Dodik najavio, Narodna Skupština RS na svojoj posebnoj sjednici održanoj 17.2.2020. godine usvojila “Informaciju u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH – prijedlog predsjednika Republike Srpske”, kao i usaglašene “Zaključke lidera parlamentarnih partija u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH”.
Među osam usvojenih zaključaka bio je i onaj kojim “NSRS obavezuje predstavnike Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu i do poništenja sporne odluke Ustavnog suda BiH vezano za poljoprivredno zemljište Republike Srpske”, ali i zaključak kojim se isti predstavnici RS u institucijama BiH zadužuju da u PSBiH “predlože usvajanje zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH”.
U kontekstu Dodikovih stavova po pitanju poštovanja akata, pa tako i Dejtonskog mirovnog sporazuma na osnovu kojeg entitetima u BiH nije dozvoljeno izdvajanje, podsjećamo da je Dodik svoje izlaganje na navedenoj sjednici Narodne skupštine RS počeo i završio porukom “Goodbye BiH, welcome RSexit”.
Uzevši u obzir posljednju izjavu Milorada Dodika u vezi s poštovanjem pravnih akata te predočeni historijat njegovih drugačijih izjava po tom pitanju, kao i konkretnih aktivnosti koje ih potvrđuju, Istinomjer njegove stavove ocjenjuje nedosljednim.
(Istinomjer.ba)