Aktuelni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ujedno i kandidat za ovu funkciju na predstojećim Općim izborima, Željko Komšić dao je 26. septembra 2022. godine intervju za portal Vijesti. Između ostalog, Komšić je govorio i o odnosu međunarodnih aktera prema BiH, a posebno o aktivnostima koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) poduzele u prethodnom periodu.
U tom kontekstu, Komšić se pozvao i na prijedlog zakona koji predviđa sankcije za destabilizaciju BiH, a koji je 20. septembra 2022. godine usvojio Predstavnički dom Kongresa SAD-a:
Američki Kongres je usvojio jedan veoma važan zakon, koji naša javnost još uvijek nije ozbiljno shvatila. Za narušavanje mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine Sjedinjene Države odsada mogu sankcionirati ne samo bosanske subjekte nego i druge. Dakle, taj mehanizam američkog zalaganja za stabilnost države je proširen, ojačan.
Željko Komšić, 26.9.2022.
Prijedlog zakona “Podržavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije” predložila je u julu ove godine zastupnica Ann Wagner. Zakon predlaže “izricanje sankcija stranim licima koja narušavaju Dejtonski mirovni sporazum ili ugrožavaju sigurnost Bosne i Hercegovine”.
Prijedlog zakona koji je usvojen u Predstavničkom domu predviđa da će SAD podržavati jedinstvenu, suverenu i multietničku BiH, podržati napredak prema euroatlantskim integracijama, koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum i institucije demokratije, kao i razotkriti ulogu Rusije u raspirivanju nestabilnosti u BiH i ugrožavanju prisutnosti Ureda visokog predstavnika i mirovnih snaga Evropske unije u BiH.
Kako je navedeno u tekstu prijedloga zastupnice Wagner, sankcijama bi, između ostalog, bile obuhvaćen osobe koje su “odgovorne ili saučesnici, direktno ili indirektno uključeni u bilo koju radnju ili politiku koja ugrožava mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uključujući radnje koje nastoje narušiti autoritet institucije na državnom nivou Bosne i Hercegovine, kao što je formiranje nelegalnih paralelnih institucija ili radnje koje ugrožavaju Ured visokog predstavnika”.
Kada je sadržaj sankcija u pitanju, one obuhvataju blokiranje i zabranu svih transakcija u imovini i interesima u imovini strane osobe ako se takva imovina i interesi u imovini nalaze u SAD-u, kao i opozivanje viza i drugih dokumenata potrebnih za ulazak stranih osoba u SAD. Pored toga, predviđeno je i da Ministarstvo finansija SAD-a može zabraniti ili nametnuti stroge uslove za otvaranje ili održavanje računa finansijskim institucijama za koje predsjednik SAD-a utvrdi da su svjesno izvršile transakcije u ime stranog lica obuhvaćenog sankcijama.
Međutim, suprotno tvrdnji Željka Komšića, Kongres SAD-a, najviše zakonodavno tijelo ove zemlje, još uvijek nije usvojio ovaj zakon budući da on mora biti usvojen u oba parlamentarna doma – Predstavničkom domu i Senatu.
Prijedlog zakona “Podržavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije” usvojen je samo u Predstavničkom domu, gdje ga je predložila zastupnica Ann Wagner. Zakonodavni proces SAD-a predviđa da “donošenje zakona uvijek zahtijeva da oba doma posebno usaglase isti prijedlog zakona u istom obliku prije nego što ga dostave predsjedniku”.
Nakon što je Predstavnički dom 20. septembra usvojio navedeni prijedlog zakona, sljedećeg dana on je zaprimljen u Senatu i proslijeđen Odboru za vanjske poslove Senata SAD-a, što je posljednja dostupna informacija o zakonodavnom putu ovog prijedloga zakona.
Nakon što Senat na jednoj od narednih sjednica bude raspravljao o prijedlogu zakona, prijedlog se u svom konačnom obliku, ukoliko bude usvojen, dostavlja predsjedniku koji mora u roku od deset dana, ne računajući nedjelju, odobriti ili staviti veto na zakon. Tek nakon što predsjednik da svoj potpis, prijedlog zakona napokon postaje zakon.
Dakle, protivno konstataciji Željka Komšića, Kongres SAD-a još uvijek nije usvojio prijedlog zakona o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, budući da je to uradio samo jedan dom Kongresa. S obzirom na to da se Senat i predsjednik SAD-a nisu oglasili o prijedlogu zakona, nije tačan ni nastavak tvrdnje člana Predsjedništva BiH da SAD “odsada” mogu sankcionisati strane subjekte za narušavanje mira i stabilnosti BiH, zbog čega Istinomjer Komšićevu izjavu ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)