Srđan Mazalica, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) i član Glavnog odbora SNSD-a, gostovao je 14.11.2022. godine u emisiji “Dan uživo” televizije N1. U ovom gostovanju Mazalica je iznio nekoliko neistina koje se tiču ustrojstva Bosne i Hercegovine i člana Predsjedništva BiH.
Nakon što je voditelj konstatovao da će na konstituirajućoj sjednici NSRS-a 15.11.2022. godine prvi put član Predsjedništva BiH iz entiteta Republika Srpska, u ovom slučaju Željka Cvijanović, položiti zakletvu za člana Predsjedništva BiH, Mazalica je odgovorio da u tome nema ništa čudno, jer “nije NSRS niži nivo vlasti”, zato što je Bosna i Hercegovina “sastavljena od entiteta”:
Voditelj: Nije li to malo čudno da neko ko će, recimo, biti zaposlen u Predsjedništvu BiH polaže zakletvu nižem nivou vlasti?
Mazalica: Nije NSRS niži nivo vlasti od Predsjedništva BiH. Nije niži zato što je ovo konsocijativni model, gdje entiteti praktično kreiraju BiH. (…) Entiteti kreiraju Bosnu i Hercegovinu i Bosna i Hercegovina je sastavljena od entiteta.
Srđan Mazalica, 14.11.2022.
Uvidom u Ustav Bosne i Hercegovine jasno je da tvrdnja da je “BiH sastavljena od dva entiteta” nije tačna, što potvrđuje član 3.
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Također, Ustav BiH u svojoj preambuli navodi da “podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima) i građani Bosne i Hercegovine, ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine”.
Osim toga, podsjećamo i na Amandman I na Ustav BiH, kojim je definisana uloga Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u ustavnopravnom uređenju BiH.
Iz navedenog je jasno da Bosna i Hercegovina nije “sastavljena”, već se “sastoji” iz dva entiteta, te je, pored toga, od marta 2009. godine u njenu teritorijalnu organizaciju, osim entiteta, a kao zasebna teritorijalna jedinica, uveden i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine.
U nastavku gostovanja Mazalica je ustvrdio da Predsjedništvo BiH nije iznad nivoa NSRS-a te da je Željka Cvijanović “srpski član Predsjedništva”:
Predsjedništvo BiH nije nadređeno NSRS-u i zato Željka Cvijanović, kao srpski član Predsjedništva, legitimitet crpi iz Republike Srpske.
Srđan Mazalica, 14.11.2022.
Suprotno tvrdnji Srđana Mazalice, Predsjedništvo BiH se ne sastoji od predstavnika određenog naroda, što se može zaključiti iz Ustava BiH.
Član 5. Ustava definiše da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”.
Dakle, iako su članovi Predsjedništva BiH pripadnici konstitutivnih naroda, oni ne predstavljaju striktno narod iz kojeg dolaze.
Ovakav zaključak proizlazi i iz svečane zakletve koju za vrijeme konstitutivne sjednice izgovaraju i potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva BiH:
Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Ovu tvrdnju, da su članovi Predsjedništva BiH predstavnici pojedinih konstitutivnih naroda, demantuje i odluka Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, u kojoj stoji da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se u odluci br. U5/98 iz 2000. godine navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.
Striktna identifikacija teritorija sa određenim, etnički definiranim članovima institucija BiH s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije istinita čak ni za odredbe o sastavu Predsjedništva propisane člankom V, prva alineja: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran izravno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, izravno izabrana s teritorija Republike Srpske.” Pri tome se ne smije zaboraviti da srpskog člana Predsjedništva, na primjer, nisu izabrali samo birači srpske nacionalnosti, već svi građani Republike Srpske, sa ili bez posebne etničke pripadnosti. Prema tomu, on ne predstavlja niti Republiku Srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane izborne jedinke Republike Srpske. Isto vrijedi i za bošnjačkog i hrvatskog člana koji se biraju sa teritorija Federacije.
Djelimična odluka Ustavnog suda BiH
Nakon toga, Mazalica je iznio još jednu netačnu tvrdnju, onu da je Bosna i Hercegovina nastala Dejtonskim mirovnim sporazumom:
Bosna i Hercegovina je nastala Dejtonskim mirovnim sporazum 1995. godine, Republika Srspka i Federacija su se sastavile.
Srđan Mazalica, 14.11.2022.
Tvrdnju da je BiH “nastala Dejtonskim sporazumom” demantuje prva tačka prvog člana Ustava BiH. Naime, u ovoj tačci definiše se kontinuitet postojanja BiH, i ona glasi:
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
Zvaničnike/ce RS su na pogrešno tumačenje Ustava BiH, nakon sjednice NSRS-a održane u novembru 2019. godine, upozorili i iz Vijeća za provedbu mira (PIC).
BiH je priznata kao suverena država 1992. godine, te je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma transformirana u državu koja se sastoji od dva entiteta. Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske su u suprotnosti sa ovim činjenicama.
Vijeće za provedbu mira (PIC), 13.11.2019.
Podsjećamo, BiH je nezavisnost od SFRJ proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice 6. aprila 1992. godine priznale su Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu, a dan kasnije to su učinile i Sjedinjene Američke Države (SAD), dok je BiH 22. maja 1992. godine postala članica organizacije Ujedinjenih naroda (UN).
Republika Srpska proglašena je 9. januara 1992. godine, kada je Skupština Republike srpskog naroda donijela “Deklaraciju o proglašenju Srpske republike”. Postupak o ocjeni ustavnosti “proglašenja Republike Srpske” od 9.1.1992. godine pred Ustavnim sudom Republike Bosne i Hercegovine pokrenut je 28. septembra 1992. godine i deklaracija od 9. januara, kao i “Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine”, također iz februara iste godine, proglašeni su neustavnim 8. oktobra 1992. godine.
Da Republika Srpska, kao ni Federacija Bosne i Hercegovine, nije bila nezavisna država, govori i to da je Republika Bosna i Hercegovina međunarodno priznata 1992. godine, dok entitete nijedna država nikada nije priznala.
U novembru 1995. godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradu Dayton, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, a ovim dokumentom zvanično je okončan rat u BiH. Potpisnice, tj. strane Dejtonskog mirovnog sporazuma, bile su Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija.
Ovim sporazumom Bosna i Hercegovina ustrojena je kao država tri konstitutivna naroda i ostalih te dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske. Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks IV – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen kontinuitet postojanja, suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno s ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.
Istinomjer se i ranije, u analizi “Niz netačnih interpretacija Ustava i tvrdnji o BiH: Šta je BiH, a šta nije?”, bavio nizom netačnih tumačenja Ustava BiH i tvrdnji koje su se posljednjih godina mogle čuti u javnosti – od toga da je “BiH sastavljena od dva entiteta, RS i FBiH”, i “tri konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka” – do toga da je BiH “dejtonska tvorevina”, “zajednica” sa “zajedničkim institucijama”.
S obzirom na navedene odredbe i činjenice iz Ustava BiH, Poslovnika o radu Predsjedništva BiH te odluke Ustavnog suda BiH, Istinomjer će tvrdnje Srđana Mazalice izrečene 14.11.2022. godine na televiziji N1 ocijeniti neistinitima.
(Istinomjer.ba)