Sve su prilike da će nastavak funkcionisanja Komisije za NATO integracioni proces BiH i u narednom periodu biti neizvjestan. Osim toga, pitanje koje se nameće je da li će njen naziv ostati isti, te kao takav biti u skladu sa važećim zakonima i strategijama, ili će njegovom eventualnom izmjenom ti isti zakoni i strategije biti prekršeni.
Još krajem 2012. godine, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o uspostavi povjerenstva za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine, a na sjednici održanoj 30. 7. 2015. godine isti organ izvršne vlasti u BiH usvojio je Odluku o uspostavljanju Komisije za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovnie.
U skladu sa tom Odlukom predsjednik tadašnjeg sastava Komisije za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine bio je u to vrijeme zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Josip Brkić a njegov zamjenik tadašnji zamjenik ministrice odbrane Bosne i Hercegovine, Emir Suljagić.
Komisija je imala 15 članova i sekretara, a član 3. Odluke, Djelokrug poslova, u svom prvom stavu precizirao je prioritete u realizaciji obaveza BiH:
Djelokrug poslova Komisije je:
- a) Utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza Bosne i Hercegovine koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu “Partnerstvo za mir”, kao i u vezi sa prijemom u punopravno članstvo NATO saveza.
Komisija za NATO integracijski proces BiH, 30. juli 2015.
Nakon što je krajem novembra 2019. godine od strane Predsjedništva BiH usvojen Program reformi BiH te upućen u NATO štab u Briselu, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je u svom saopštenju za javnost objavljenom 17. 2. 2020. godine navelo da je u sklopu svojih aktivnosti započelo sa aktivnom implementacijom obaveza koje proističu iz dokumenta Pregled odbrane BiH u dijelu koji se odnosi na isključivu nadležnost MVP-a, ali i obaveza koje Ministarstvo dijeli sa drugim institucijama.
Podsjećajući tom prilikom da je Program reformi BiH prihvaćen od strane NATO-a, te da se kao takav smatra u potpunosti operativnim i da NATO očekuje od BiH njegovu punu implementaciju”, ministrica vanjskih poslova BiH obratila se i institucijama koje učestvuju u radu Komisije za NATO integracije:
Ujedno, Ministarstvo obavještava institucije koje participiraju u radu Komisije za NATO integracioni proces BiH da Komisija nastavlja sa redovnim aktivnostima iz svog djelokruga rada, te poziva institucije koje su delegirale članove u rad iste da blagovremeno notificiraju ukoliko je došlo do izmjena imena njihovih članova Komisije.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH, 17. februar 2020.
U vezi Programa reformi BiH, treba podsjetiti da, od strane nadležnih institucija, građani BiH ni do danas nisu zvanično upoznati sa sadržajem tog dokumenta.
Nakon što su se početkom septembra 2020. godine u pojedinim medijima pojavile informacije da je “Ministarstvo vanjskih poslova BiH izradilo novu odluku o uspostavljanju Komisije za NATO integracioni proces BiH, te da je ova odluka poslana Vijeću ministara BiH na saglasnost”, uslijedile su reakcije od strane visokih zvaničnika koji dolaze iz Republike Srpske.
Tako je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Dušanka Majkić izjavila:
Potpuno sam sigurna da Republika Srpska neće dati svoje predstavnike u novi saziv komisije za NATO integracioni proces, jer BiH nije potpisnik MAP-a nego Programa reformi, koji takvu aktivnost ne predviđa. Na spisku se nalazi određeni broj predstavnika iz RS-a i ja ne znam na koji su način oni došli na tu poziciju ako znamo da Srpska isključivo i stalno govori da neće dati svoje predstavnike u komisiju. Oni koji su se našli na toj listi i odgovorili pozitivno ministrici Turković, moraće da brane svoje stavove pred institucijama RS-a.
Dušanka Majkić, 8. septembar 2020.
I član Predsjedništva BiH i prvi čovjek SNSD-a, Milorad Dodik nakon sastanka sa specijalnim izaslanikom State Depatrmenta za Balkan, Metju Palmerom održanog 9. 9. 2020. godine također se usprotivio nastavku rada Komisije za NATO integracioni proces BiH, uz obrazloženje da se ta komisija treba zvati drugačije:
Ona neće biti formirana. Može se formirati komisija za saradnju sa NATO, ali ne za integracije i to smo potencirali i prenijeli Palmeru.
Milorad Dodik, 9. septembar 2020.
S obzirom na to da Milorad Dodik poziva na izmjenu imena Komisije za NATO integracioni proces BiH u “komisiju za saradnju sa NATO”, treba prije svega podsjetiti na Zakon o odbrani BiH usvojen 2005. godine, a potpisan od strane tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Nikole Špirića.
U članu 84. ovog Zakona, “Aktivnosti za prijem u NATO” kaže se da će “Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.
Osim toga, Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023. godine usvojena 13. 3. 2018. godine od strane Predsjedništva BiH, obavezujući je dokument u kojem se između ostalog kaže da su “aktivnosti u odnosu na NATO utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine”, odnosno i njegovim članu 84. “Aktivnosti za prijem u NATO”.
Sve su prilike da će nastavak funkcionisanja Komisije za NATO integracioni proces BiH i u narednom periodu biti neizvjestan. Osim toga, pitanje koje se nameće je da li će njen naziv ostati isti, te kao takav biti u skladu sa važećim zakonima i strategijama, ili će se njegovom eventualnom izmjenom ti isti zakoni i strategije biti prekršeni.
(Istinomjer.ba)