Prema preliminarnim rezultatima posljednjih općih izbora, Bakir Izetbegović jedini je kandidat za člana Predsjedništva BiH koji je osvojio manje glasova od svoje stranke u izbornoj utrci za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. I u ranijim izbornim ciklusima, od 2006. godine, kandidati SDA za Predsjedništvo BiH dobijali su manje glasova nego stranka za PSBiH.
Predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Faruk Kapidžić govorio je tokom gostovanja u programu Euronewsa 6. oktobra 2026. godine o rezultatu Bakira Izetbegovića na proteklim izborima te ustvrdio da je uobičajeno da kandidati za Predsjedništvo BiH dobiju manje glasova od svojih stranaka.
Pa dobro, uvijek dobije nešto manje glasova. To se uvijek kretalo u okviru 10% manje od stranke, i drugi kandidati u svim strankama isto prođu.
Faruk Kapidžić, 6.10.2026.
Prema posljednjim podacima (12. 10. 2026) Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), Bakir Izetbegović je, kao drugoplasirani kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, osvojio 192.582 glasa, dok je SDA u Federaciji BiH osvojila 243.177 glasova za Predstavnički dom PSBiH, što je za preko 50.000 glasova više, odnosno za oko 20%, a ne 10%, kako je rekao Kapidžić.
Denis Bećirović, koji je pobijedio u utrci za člana Predsjedništva, imao je 215.944 glasa, dok je SDP BiH osvojio 120.101 glas za državni Parlament. Treba napomenuti da je Bećirović dobio podršku više stranaka (Ujedinjeni za državu BiH), a SDP BiH, NiP, NS, Bh. Zeleni i NES zajedno su osvojili nešto više glasova za PSBiH od Denisa Bećirovića za Predsjedništvo BiH.
Izetbegović je jedini kandidat za člana Predsjedništva BiH koji nije osvojio više glasova od stranke iz koje dolazi. Tako je, naprimjer, Semir Efendić kao kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva osvojio 145.185 glasova, dok Stranka za BiH, čiji je predsjednik, ima 67.985 glasova za Parlamentarnu skupštinu BiH.
Željka Cvijanović je u utrci za člana/icu Predsjedništva iz Republike Srpske osvojila 306.123 glasa, gotovo 90.000 glasova više od SNSD-a za PSBiH. Više glasova od svojih stranaka imali su i Nebojša Vukanović i Marinko Božović. Slično je i s kandidatima za hrvatskog člana/icu Predsjedništva, pa su tako i Darijana Filipović, i Slaven Kovačević, i Zdenko Lučić osvojili više glasova od stranaka iz kojih dolaze.
I u proteklim su izbornim ciklusima, od 2006. godine do danas, svi kandidati SDA, čak i kada su pobijedili u utrci za člana Predsjedništva BiH, imali manje glasova od stranke u Predstavničkom domu PSBiH. Kada je postao član Predsjedništva 2014. godine, Bakir Izetbegović imao je skoro 27.000 glasova manje od SDA, a 2010. godine oko 35.000 glasova, što je jedino tada iznosilo blizu 10%. U svim ostalim izbornim ciklusima razlika je bila veća. I Šefik Džaferović je 2018. godine osvojio skoro 40.000 glasova manje od SDA.
Skoro 30% glasova manje od SDA za PSBiH imao je i Sulejman Tihić, koji je bio drugi 2006. godine. Te je godine pobijedio Haris Silajdžić, koji je kao kandidat Stranke za BiH 2006. godine osvojio više od 350.000 glasova, dok je SBiH tada dobila preko 150.000 glasova manje – oko 196.000.
Kandidati za srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH uglavnom su i na prethodnim izborima osvajali više glasova od svojih stranaka. Među rijetkim izuzecima su Borjana Krišto (HDZ BiH) i Mladen Ivanić (PDP) 2010. godine, kao i Željko Komšić kao kandidat SDP-a BiH na izborima 2006. godine, koji su tada imali nešto manje glasova od svojih stranaka. Manje glasova od SDP-a BiH za PSBiH imao je njihov kandidat za člana Predsjedništva Bakir Hadžiomerović, koji je na izborima 2014. godine osvojio oko 17.000 glasova manje.
S obzirom na sve navedeno, Istinomjer tvrdnju Faruka Kapidžića da je uobičajeno da kandidati za članove Predsjedništva BiH iz SDA i drugih stranaka dobijaju manje glasova od svojih stranaka ocjenjuje kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)