Kampanja SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika RS u prvi plan stavila je narative koji su se i ranije mogli čuti od aktera iz ove političke partije, a na predizbornim skupovima nije nedostajalo ni govora mržnje, homofobije, ali i islamofobije.
Iako mu je zabranjeno djelovanje na političkim funkcijama koje se finansiraju iz budžeta, Milorad Dodik centralna je ličnost izborne kampanje SNSD-a, čiji je kandidat za entitetskog predsjednika Siniša Karan. Osim što učestvuje u svim predizbornim aktivnostima, Dodik je naveden i u sloganu SNSD-a, koji glasi: “Za Karana, za Dodika – Pobijediće Srpska”. Uz Karana i Željku Cvijanović, nalazi se i na predizbornim plakatima.
I ova predizborna kampanja uveliko podsjeća na neke ranije kampanje SNSD-a, poput one za Lokalne izbore 2024. godine. U toj kampanji centralne figure bili su Milorad Dodik i Željka Cvijanović, koji su, iako se radilo o lokalnim izborima, uglavnom govorili o temama koje se nisu odnosile na taj nivo vlasti.
Da li je “nelegalni visoki predstavnik vještački nametnuo” prijevremene izbore?
Jedan od narativa koji se provlači kroz javne istupe aktera iz SNSD-a jeste onaj o “nametnutim” izborima. Istinomjer je tokom aktuelne kampanje ocijenio tvrdnju Željke Cvijanović o vještački nametnutim izborima. Analizom sličnih tvrdnji u medijima bavio se i naš partnerski portal za provjeru činjenica Raskrinkavanje., koji je u analizi ukazao na to kako se takvi narativi koriste i od strane medija u RS bez osvrtanja na njihovu utemeljenost.
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske raspisani su u skladu s važećim Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je krajem augusta 2025. godine donijela Odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Početkom istog mjeseca CIK je donio Odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku na poziciji predsjednika RS. Osnov za donošenje odluke o prestanku mandata bila je drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv optuženih Milorada Dodika i Miloša Lukića za krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika iz člana 203.a stav (1) Krivičnog zakona BiH.
Nezaobilazna tema javnih istupa Karana i ostalih aktera jeste i legalnost Christiana Schmidta kao visokog predstavnika. Tako su se ponovo mogle čuti tvrdnje da je Schmidt nelegalan jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Takve tvrdnje iznosili su brojni predstavnici SNSD-a još od imenovanja Christjana Schmidta na poziciju visokog predstavnika, a tokom kampanje ocijenili smo tvrdnje Željke Cvijanović i načelnice Opštine Jezero Snežane Ružičić.
Ipak, procedura imenovanja visokog predstavnika nije jasno definisana, ali u Aneksu 10 nije propisano da ga biraju strane koje su se sporazumjele oko tog aneksa niti je potrebna potvrda propisana bilo kakvom rezolucijom.
Kome pripada državna imovina?
Tokom kampanje često se govorilo i o problemu državne imovine, odnosno tome kome pripada vlasništvo nad njom. Tvrdnju da je Dejtonskim mirovnim sporazumom definisano da imovina pripada entitetima iznosili su, među ostalim, i Siniša Karan i premijer Republike Srpske Savo Minić.
Međutim, u Dejtonskom mirovnom sporazumu nigdje se ne spominje postojanje entitetske imovine. U svim se aneksima ovog sporazuma imovina kao pojam u većini slučajeva spominje u kontekstu civilne imovine, naprimjer, u Aneksu 4 ili Aneksu 7, u kontekstu vraćanja imovine raseljenim i izbjeglim licima, ili Aneksu 8, kada je u pitanju Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, u čijoj je nadležnosti izdavanje odluka o određivanju imovine kao nacionalnog spomenika. U ovom se aneksu propisuju obaveze entiteta na čijoj se teritoriji nalazi imovina, tj. nacionalni spomenik. I Ustavni sud BiH je u nekoliko navrata potvrdio da je u nadležnosti BiH da raspolaže državnom imovinom.
Neistine o Daytonu
Siniša Karan ponovio je i tvrdnje da je Bosna i Hercegovina nastala u Daytonu, kao i da je državna zajednica dva entiteta. Takve tvrdnje Istinomjer je nekoliko puta ocjenjivao, a mahom su ih ponavljali političari iz RS (1, 2 ,3 ,4 ,5).
Ustav Bosne i Hercegovine u prvom članu ističe kako Republika Bosna i Hercegovina nastavlja pravno postojanje po međunarodnom pravu pod imenom Bosna i Hercegovina, s izmijenjenom unutrašnjom strukturom. Isti član Ustava također ističe kako se Bosna i Hercegovina sastoji od entiteta FBiH i RS, a ne da je sastavljena od dva entiteta. Entiteti predstavljaju unutrašnju strukturu države, a ne elemente od kojih je država sastavljena.
Govor mržnje, homofobija i islamofobija
Već na samom početku kampanje SNSD-a na skupu u Istočnom Sarajevu, Milorad Dodik je u svom obraćanju koristio govor mržnje. Dodik je u obraćanju rekao da Istočno Sarajevo ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju. Kako je prenio portal Detektor, Dodik je izjavio: “Pustite vi te priče, isti smo ljudi. Nismo ista vjera. Niko ne laže gore i više od Turčina”.
Kako je zabilježio isti portal, Dodik je govor mržnje ponovio u nekoliko navrata i tokom kampanje.
Zbog Dodikove izjave u Istočnom Sarajevu, Centralna izborna komisija BiH kaznila je SNSD iznosom od 30.000 KM za govor mržnje.
Govorom mržnje, kako je prenio Detektor, služio se i poslanik NPS-a u NSRS Darko Banjac, koji je pozivajući građane da glasaju na izborima, rekao:
“Zato, draga braćo Srbi i sestre Srpkinje, mi 23. biramo našeg predsjednika, srpski narod bira svoga predsjednika, a ne tamo nekog nametnutog od strane slabića, onog Šmitić, koji dolazi iz pederske Evropske unije. I jesu pederi, to vam sad ja kažem”.
Predizborna kampanja SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske obilježena je ponavljanjem dobro poznatih političkih narativa, neutemeljenim tvrdnjama o “nametnutim izborima”, osporavanjem legitimiteta visokog predstavnika i pogrešnim interpretacijama Dejtonskog sporazuma, uz istovremeno snažno oslanjanje na Milorada Dodika kao centralnu figuru. Kampanjom su dominirali govor mržnje, homofobni i islamofobni istupi te tvrdnje koje su više puta demantovane pravnim činjenicama i odlukama nadležnih institucija.
(Istinomjer.ba)