Mnogi važni zakoni mjesecima čekaju na usvajanje u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH). Prema podacima dostupnim na web stranici državnog parlamenta ukupno 23 prijedloga zakona su u proceduri dok njih 7 čeka na pokretanje procedure.
Na pokretanje procedure čekaju sljedeći prijedlozi zakona: Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima i dr. Detaljnjije o zakonima koji čekaju na pokretanje parlamentarne procedure u Parlamentarnoj skupštini BiH možete pročitati OVDJE.
U proceduri su sljedeći prijedlozi zakona: Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera i dr. Detaljnjije o zakonima koji su u proceduri u PSBiH možete pročitati OVDJE.
Zastupnik u Domu naroda PSBiH, Denis Bećirović (SDP BiH) nedavno je pozvao predsjedavajućeg ovog doma, Bakira Izetbegovića “da u roku od sedam dana sazove sjednicu”. Također, Bećirović je predložio, u slučaju da se pojedini delegati ponovo ne odazovu na sjednicu i odbiju da rade ono što im je “ustavna, zakonska i delegatska dužnost, ostali delegati obrate visokom predstavniku”.
Predlažem da se mi koji insistiramo na zaštiti principa ustavnosti i zakonitosti obratimo visokom predstavniku u BiH, kao i drugim relevantnim adresama u zemlji i inostranstvu, koje imaju pravo i dejtonsku obavezu da sankcionišu destruktivne antidejtonske elemente.
Denis Bećirović, 16.09.2019.
Podsjećamo, predsjedavajući Doma naroda PSBiH, BiH Bakir Izetbegović sazvao je 24. juna ove godine sjednicu koja je okončana tako što je “konstatovano da nema kvoruma za održavanje Prve hitne sjednice” ovog doma, s obzirom da je, od ukupno 15 zastupnika, na sjednicu došlo svih pet bošnjačkih delegata i Zlatko Miletić (DF) iz Kluba Hrvata. Niko od hrvatskih delegata iz reda HDZ BiH nije bio prisutan.
Inače, kvorum za održavanje sjednice i odlučivanje čini devet delegata, po tri iz kluba Hrvata, Srba i Bošnjaka. Izetbegović je tada rekao da su ga njegovi zamjenici Nikola Špirić i Dragan Čović “obavijestili da smatraju da je sjednica sazvana mimo Poslovnika, odnodno da je bilo potrebno imati dogovor o sjednici i da je ovo jednostran potez”.
Na dnevnom redu Prve hitne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH bili su: imenovanje članova Delegacije parlamenta BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, te izbor članova stalnih komisija Doma naroda – Ustavnopravne komisije, Komisije za finansije i budžet i Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije. Suprotno navodima Špirića i Čovića, Izetbegović je tvrdio da bi prekršio Poslovnik da nije sazvao sjednicu, obzirom da je sjednici prisustvovalo pet delegata bošnjačkog naroda “koji su i zatražili održavanje ove sjednice”.
Da nisam sazvao sjednicu u roku od tri dana od dobijanja valjanog zahtjeva, tad bih prekršio Poslovnik. Rok ističe sutra, 25. juna, u 10.00 sati, a na ovaj način BiH će biti jedina zemlja članica Vijeća Evrope koja neće imati svoje predstavnike u PSVE-u.
Bakir Izetbegović, 24.06.2019.
Početkom septembra ove godine zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH, Damir Arnaut postavio je pitanje predsjedavajućem Zastupničkog doma PSBiH, Denisu Zvizdiću “zašto još uvijek ne saziva sjednice iako je tu dužnost od Borjane Krišto preuzeo prije tačno mjesec dana”.
Zvizdić je 10. septembra 2019. godine, sazvao 8. sjednicu Kolegija Predstavničkog doma PSBiH. Na ovom sastanku članova Kolegija Predstavničkog doma PSBiH pokušao se postići kompromis o zakazivanju sjednice ovog doma. Međutim, Kolegij Zastupniičkog doma PSBiH nije postigao konsenzus o održavanju sjednice.
Moj lični stav je bio da je potrebno održati redovnu sjednicu na kojoj bi finalizirali proces konstituiranja Predstavničkog doma PSBiH, a to podrazumjeva imenovanje nadležnih komisija. Nismo imali konsenzus s obzirom na to da raniji stavovi nisu pomijenjeni, posebno od kolege Nebojše Radmanovića.
Denis Zvizdić, 10.09.2019.
Podsjećamo, ovaj dom nakon što je 6. decembra konstituisan još nije održao nijednu redovnu sjednicu.
U roku od devet mjeseci održane su tek dvije hitne sjednice. Također, još uvijek nisu formirane ni komisije državnog parlamenta.
BiH ostala je tada bez predstavnika u Vijeću Evrope o čemu je Istinomjer ranije pisao.
Iz Centra civilnih inicijativa (CCI) koji radi monitoring rada Parlamentarne skupštine BiH saopćeno je da je aktuelni saziv možda “jedan od najlošijih saziva Parlamentarne skupštine BiH” te da “ne treba zanemariti da i dalje primaju enormne plate, negdje od 4.800 do čak 6.500 KM, što je 6 do 8 prosječnih plata zaposlenih u BiH”.
Parlamentarna skupština BiH je poznata u regiji i šire po iznimno malom broju usvojenih, te velikom broju odbijenih zakona. PSBiH je aktualni mandat okončala sa svega jednim odbijenim zakonom manje od broja usvojenih. Parlamentarna skupština BiH, koja nastoji ubrzati euroatlanski put BiH i stvoriti što pozitivniji ambijent za brži gospodarski razvoj naše zemlje, u aktualnom mandatu, zaključno sa 30.06.2018. godine, usvojila je 59 zakona, dok je odbijen samo jedan manje –58 zakona. Dakle, u razdoblju koje obuhvaća ovo ”mandatno” izvješće, usvajano je po 1,3 zakona mjesečno, što je daleko ispod potreba ove zemlje i njezinih građana, posebno sa aspekta obveza BiH na europskom putu.
CCI, Mandatni izvjestaj o monitoringu rada PS BiH 2014 – 2018.
Uvidom u Kalendar zasjedanja državnih parlamentaraca, do kraja septembra održavaće se samo sjednice odbora i kolegija.
U Kalendaru zasjedanja PSBiH za mjesec oktobar tekuće godine nema planiranih sjednica.
Aktuelni saziv Parlamentarne skupštine BiH još uvijek ima vremena i prilika da popravi rezultate svog rada i prekine dosadašnju praksu neefikasnosti državnih parlamentaraca. Ipak, kako sada stvari stoje nastaviće putem svojih prethodnika. Da li će, i kada, neko od državnih parlamentaraca, kako je najavljeno, zaista i pozvati Visokog predstavnika i Međunarodnu zajednicu da reaguju ostaje da se vidi. Dosadašnja dešavanja pokazala su da nerad državnih parlamentaraca osim što ide na štetu građana koji su im ukazali povjerenje šteti i ugledu države BiH.
(Istinomjer.ba)