Milorad Dodik je, gostujući u programu RTRS-a, koristio samo one statističke podatke koji idu u prilog njegovim tvrdnjama o snazi ekonomije Rusije i pobjedi desnice na europskim izborima.
Prilikom gostovanja u programu RTRS-a 10. juna 2024. godine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik iznio je niz tvrdnji o ruskoj ekonomiji te skupinama zemalja G7 i BRICS. Tako je izjavio da je Rusija četvrta zemlja po ekonomiji.
To je svijet koji nastaje. To je onaj koji će biti najmoćniji. To je onaj koji je sada jači. Rusija je četvrta zemlja po ekonomiji. Samo prije 15 godina bilo je 12-13. Preskočila i Japan, i Njemačku, i sve
Milorad Dodik, 10.6.2024.
Uspoređivanje ekonomija država provodi se na dva načina. Prvi način jeste uspoređivanje nominalnog bruto društvenog proizvoda (BDP). Kako navodi Investopedia, nominalni BDP računa se tako što se vrijednost roba i usluga proizvedenih u jednoj državi tokom godine preračuna iz nacionalne valute u zajedničku valutu po kojoj se vrši uspoređivanje. To je najčešće američki dolar, po tada važećem kursu između nacionalne valute i dolara. Tako dobivene vrijednosti se usporede. Nominalni BDP pokazuje stvarnu vrijednost kojom ekonomija države raspolaže.
Prema zadnjim dostupnim podacima Svjetske banke za 2022. godinu, po nominalnom BDP-u, Rusija je osma ekonomija svijeta s BDP-om od 2,2 triliona američkih dolara, što je znatno manje od četiri triliona dolara, koliko iznosi BDP Njemačke kao četvrte ekonomije, ili 25 triliona dolara, koliko iznosi BDP Sjedinjenih Američkih Država kao prvorangirane ekonomije po ovom kriteriju.
Drugi način uspoređivanja ekonomija država jeste izračunavanje BDP-a po paritetu kupovne moći. Kako je objašnjeno na stranici Međunarodnog monetarnog fonda, u ovom statističkom metodu vrijednost BDP-a države ne preračunava se u zajedničku valutu za usporedbu po važećim kursnim razlikama između valuta, već po razlici u cijenama između država. Međutim, usluge su jeftinije u nerazvijenijim državama, a po ovom metodu, što su cijene u određenoj državi niže, preračunata vrijednost BDP-a po paritetu kupovne moći veća je i često se bitno razlikuje od preračunavanja po stvarnim kursnim razlikama. Prema BDP-u, po paritetu kupovne moći, ako cijene porastu u razvijenijoj ekonomiji, to statistički automatski znači veći izračun BDP-a po paritetu kupovne moći u nerazvijenijoj državi, a da ekonomija te države nije napredovala.
Prema statistici Svjetske banke, Rusija zaista jeste četvrta ekonomija svijeta po BDP-u baziranom na paritetu kupovne moći. Po ovom načinu izračunavanja, BDP Rusije četvrti je na svijetu s 5,9 triliona američkih dolara, iza Indije s 12,9 triliona dolara, SAD-a s 25,4 triliona dolara i Kine s 31,7 triliona dolara. Međutim, ovaj statistički metod specifičan je i više se koristi za praćenje kupovne moći stanovništva neke države nego za uspoređivanje vrijednosti ekonomija različitih država. Uz to, ova statistička metoda pouzdana je budući da je nemoguće stalno pratiti sve cijene te se često za izračunavanje koriste procjene cijena.
Ekonomska snaga G7 i BRICS zemalja
Govoreći o skupini zemalja G7, Dodik je izjavio kako ova skupina više ne predstavlja najrazvijenije države svijeta:
Ova ispravna forma G7 više ne postoji. U prve četiri ekonomije samo je jedna zemlja, Amerika, od tih G7. Kako onda može biti G7? Ako je to grupa sedam, to je najrazvijenijih sedam zemalja. To više nije tako.
Milorad Dodik, 10.6.2024.
Promatrajući samo BDP po paritetu kupovne moći, izjava Milorada Dodika je točna. Međutim, prema nominalnom BDP-u, skupina zemalja G7 (SAD, Japan, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kanada i Italija) čini sedam od 10 država s najvećim nominalnim BDP-om na svijetu, uz Kinu, Indiju i Rusiju kao redom drugu, petu i osmu ekonomiju svijeta.
Jednako tako može se ocijeniti i izjava Milorada Dodika kako su ekonomije skupine zemalja G7 i skupine zemalja BRICS, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, neusporedive.
To je najjači globalni forum. Ne postoji jači globalni forum. Kad izuzmete Ujedinjene nacije, više nisu ništa. Ali globalni forum, koji je pandan, recimo G7, neuporedivo je. Neuporediva je snaga ekonomije BRICS-a i G7.
Milorad Dodik, 10.6.2024.
Ekonomije zemalja G7 i BRICS-a mogu se uspoređivati. Ako se usporedi BDP po paritetu kupovne moći, ekonomije ovih skupina zemalja slične su po veličini s nešto većim udjelom zemalja BRICS-a u ukupnom svjetskom BDP-u. Međutim, ukoliko se usporedi nominalni BDP, kao precizniji pokazatelj vrijednosti nacionalne ekonomije, zemlje G7 imaju nominalni BDP za oko 15 triliona dolara veći od zemalja BRICS-a, dok je, usporedbe radi, nominalni BDP Kine 17,9 triliona dolara, što pokazuje kako je razlika između ove dvije grupe zemalja značajna.
Lažno predstavljanje rezultata europskih izbora
Dodik je tokom gostovanja također izjavio da su na izborima za Europski parlament pobijedile partije kojima pripadaju Viktor Orban, Marine Le Pen, Giorgia Meloni i AfD.
U svakom slučaju, dakle, radujem se pobjedi partija koje su okupljene oko toga centra i desnice, kome pripada i Orban, kome pripada Lepenova, ADF i druge političke partije, pa čak i Malonijeva, koja je već, dakle, premijer Italije.
Milorad Dodik, 10.6.2024.
Kako je Istinomjer već pisao, ova tvrdnja Milorada Dodika je neistinita. Radikalno desne stranke i grupacije u Europskom parlamentu kojima pripadaju stranke Viktora Orbana, Marine le Pen, Giorgije Meloni te njemački AfD jesu ostvarile značajan rast broja mandata, ali nisu pobijedile na europskim izborima. Najveći broj mandata osvojila je European Peoples Party, kojoj ove stranke ne pripadaju, a dovoljno mandata za formiranje većine ima koalicija stranaka desnog centra, centra i lijevog centra, koja je činila većinu i u prethodnom sazivu Europskog parlamenta.
Dodik je također tokom ovog gostovanja neistinito tvrdio da je Europski parlament institucija bez stvarnih ovlasti, da rezolucije Europskog parlamenta može donijeti samo 20 zastupnika, kao i da njemački kancelar Olaf Sholtz mora raspustiti njemački parlament nakon poraza njegove stranke na europskim izborima.
Izjave Milorada Dodika bazirane su na proizvoljnom korištenju podataka tako da se uzimaju samo oni podaci koji idu u prilog njegovim tvrdnjama, bez davanja konteksta i objašnjenja što ti podaci zapravo stvarno znače.
(Istinomjer.ba)