Analize

Je li bitnije “pitanje prenosa nadležnosti” od unaprjeđenja sigurnosti građana?

U svom nedavnom obraćanju javnosti predsjednica Republike Srpske (RS), Željka Cvijanović govoreći o “stabilnosti i funkcionalnosti” RS navela je, između ostalog, i to da je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS uvijek bilo opredjeljeno za saradnju kako sa domaćim tako i stranim bezbjednosnim agencijama.

Uvijek smo bili opredijeljeni da MUP Republike Srpske sarađuje sa drugim bezbjednosnim agencijama u BiH, regionu, Evropi i globalno. MUP Srpske je pokazao da može da bude pouzdan partner u međunarodnim akcijama na suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma, sajber kriminala ili bilo kojih drugih vidova kriminala.

Željka Cvijanović, 06.06.2019.

Da želja za saradnjom nije baš uvijek opredjeljenje MUP-a RS, a “prenos nadležnosti sa nižih na veće nivoe” čest alibi koji zvaničnici RS koriste prilikom izbjegavanja uspostavljanja pune saradnje kako sa domaćim, tako i stranim sigurnosnim agencijama, javnost se mogla uvjeriti ranije, te je Istinomjer o toj temi već pisao.

Podsjećamo, krajem oktobra prošle godine, pokušavajući da obrazloži zbog čega se MUP RS protivi inicijativi Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT) koja predviđa uvezivanje operativnih centara svih policijskih agencija u BiH putem radio-veze, direktor Policije Republike Srpske, Darko Ćulum rekao je da se u ovom slučaju radi o “novom pokušaju prenosa nadležnosti”.

Tako su se izjasnile i sve naše operativne uprave, koje nisu za to jer bi to bio prenos nadležnosti. MUP Srpske neće pristati na to. Direkcija ne vodi istrage, nemaju prijava građana, niti imaju tu ulogu za koju oni smatraju da treba da im pripadne.

Darko Ćulum, 22.10.2018.

Iako Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH jasno navodi koje su nadležnosti ove direkcije, kao i da je saradnja MUP RS u ovom i sličnim slučajevima zakonska obaveza, prijedlog da MUP RS uspostavi saradnju sa drugim policijskim službama i bezbjednosnim agencijama je odbijen.

Sva policijska tijela BiH, te odgovarajući organi u Bosni i Hercegovini, dužni su sarađivati s Direkcijom i na njen zahtjev pružiti pomoć Direkciji u obavljanju poslova iz njene nadležnosti, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 12. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH

Uvidom u pravne propise i zakonom propisane nadležnosti, kako Direkcije tako i MUP-a RS, i više je nego jasno da je komunikacija radio vezom nešto što bi trebalo biti uobičajeni čin saradnje.

Također, u članu 145. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske nalazimo da su odnosi Ministarstva unutrašnjih poslova RS sa institucijama Republike Srpske, BiH, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i drugim pravnim i fizičkih licima regulisani i ostvaruju se u skladu sa “Ustavom Republike Srpske, Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim zakonima kojima se uređuje nadležnost Ministarstva”. Svi ovi propisi predviđaju obavezu saradnje, kako države i njenih entiteta, tako i “međupolicijsku saradnju” te saradnju MUP-a RS sa “drugim nadležnim organima” u BiH te “inostranim nadležnim organima ili međunarodnim organizacijama”.

Javnost pamti i nebrojne pokušaje imenovanja bh. oficira za vezu sa EUROPOL-om, a što je jedna od najvažnijih tačaka po pitanju sigurnosti u procesu evropskih integracija, te ujedno i obaveza koja proizilazi iz Sporazuma o saradnji kojeg je BiH potpisala sam Europskom policijom (EUROPOL), a što je zbog problema “prenosa nadležnosti” dugo vremena bilo blokirano.

MUP RS-a ne želi da se pominje Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, dok ostale agencije insistiraju da Direkcija bude sjedište kontakt tačke. Što se mene tiče, može biti pod kruškom, u ulici Bratstva i Jedinstva.

Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, 28.12.2017.

Nakon bezbroj pokušaja, niza višesatnih sastanaka te ultimatuma EUROPOL-a da je april 2018. godine posljednji rok za postizanje dogovora, 11. aprila 2018. godine potvrđeno je da je “dogovorena uspostava kontakt tačke za saradnju sa evropskom policijom”, i da će ista biti u Ministarstvu sigurnosti BiH umjesto u DKPT. U skladu sa Sporazumom, sljedeća obaveza BiH nakon uspostavljanja “kontakt tačke” trebala je biti imenovanje oficira za vezu sa EUROPOL-om.

Procedura imenovanja oficira za vezu podrazumjevala je i dobijanje saglasnosti svih ministarstava unutrašnjih poslova u oba entiteta. Do kraja 2018. godine nije imenovan oficir za vezu pri EUROPOL-u, kako je bilo najavljeno, a javnosti ni dan danas nije poznato da li je postignut konačan dogovor i kada će biti imenovan oficir za vezu.

Iz svega navedenog može se zaključiti da se za neslaganja i nemogućnost saradnje, pogotovo kada je upitanju saradnja MUP-a RS sa Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, suprotno izjavi Željke Cvijanović u više navrata mogao čuti odgovor da saradnja na način na koji je to predlagano “predstavlja prenos nadležnosti” i da to Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske “neće prihvatiti”.

Na kraju, pitanje koje se samo po sebi nameće je da li je pitanje “prenosa nadležnosti”, ukoliko ono uopšte postoji, bitnije od unaprjeđenja sistema sigurnosti građana kako u RS, tako i na prostoru čitave BiH.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!