Još uvijek aktuelna predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović u svom posljednjem intervju izjavila je “da se rad svih javnih preduzeća detaljno analizira” i poručila da “u fotelji neće ostati niko ko nije postigao pozitivan efekat”. Povodom ove izjave Željke Cvijanović podsjećamo na neka javna preduzeća i njihovu sudbinu, nakon što se njima pozabavila Vlada RS.
Cvijanovićeva je nedavno izjavila da su javna preduzeća pod lupom od ranije, ali da je “kontrola sada intenzivirana”.
To traje već neko vrijeme. Ta naša aktivnost je počela i prije nego što smo ušli u fazu predizborne kampanje, razmatranjima i raznim izvještajima koji su prošli kroz Vladu, ali isto tako i cijeneći koliki je doprinos koji pojedinac na čelu neke institucije ili preduzeća dao onom što jesu vladine politike ili sprovođenje vladinih politika.
Željka Cvijanović, 07.11.2018.
Ovo nije prvi put da čujemo ovakve izjave kada je su u pitanju nadzor i “fotelje” u javnim preduzećima Republike Srpske. Podsjećanja radi, u martu 2017. godine, kada su bili aktuelni revizorski i finansijski izvještaji javnih preduzeća, direktori istih dobili su upozorenje predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika koje je glasilo:
Oni koji potpišu negativan izvještaj, potpisaće i svoju smjenu.
Rokovi za dostavljanje izvještaja tada su prošli. Mnoga javna preduzeća, posebno ona pod okriljem Ministarstva saobraćaja i veza RS nisu dostavila na vrijeme izvještaje koji su, zajedno sa upozorenjima pala u zaborav, a “problematična” preduzeća, posebno Željeznice Republike Srpske nastavile su sa negativnim poslovanjem i gomilanjem dugovanja. Željeznice RS su tako 2016. godinu završile sa minusom od 29 miliona KM, ali direktor se nije mijenjao, čak, sedam godina. Slična situacija bila je i u javnom preduzeću “Šume Republike Srpske“. Naime, četiri direktora iz Šuma Srpske, uprkos gubicima, zadržali su svoje fotelje, a gubitke nastavili pokrivati “opravdanjima”. Ipak, zbog koalicionog dogovora o “smjeni gubitaša”, smijenjena su dva direktora u sektoru elektoroprivrede koja su poslovala sa gubitkom na kraju 2016. godine, pri čemu se, ako je suditi po najavljenim i izvršenim smjenama, itekako moglo vidjeti da ne važe ista pravila za sva javna preduzeća.
Ni ostale smjene direktora i uprava javnih preduzeća, o kojima špekulisalo u javnosti, nisu uslijedile.
Podsjećamo, zbog gomilanje dugovanja, negativnog poslovanja, neisplaćivanja plata i doprinosa za radnike/ce, te propalih projekta i investicija, Vlada RS je 2016. godine, u skladu sa obavezama iz Reformske agende, započela aktivnosti na rješavanju problema neodrživih javnih preduzeća u RS. Tada je napravljen spisak neodrživih javnih preduzeća i plan rješenja problema za iste. Na listi se tada našlo tek 16 javnih preduzeća, u kojima je pokrenut postupak stečaja, likvidacije, restrukturiranja, prodaje i sl. U skladu sa Akcionim planom za implementaciju Reformske agende, osim sastavljanja spiska održivih i neodrživih javnih preduzeća i rješavanja problema u istim, Vlada RS je bila obavezna donijeti ili izmjeniti niz zakonskih propisa, rješiti probleme nekvalitetnih kredita, reducirati subvencije i pomoć javnim preduzećima, kao i drugo.
Tokom ove izborne godine mnogo se govorilo o stanju u javnim preduzećima RS. Vlada RS, je na zahtjev opozicionih stranaka vodila i žučne rasprave povodom “Interpelacije za razmatranje politike upravljanja javnim preduzećima u RS”. I dok je opozicija tvrdila da je “Vlada Republike Srpske ta koja kontroliše rad javnih preduzeća, koja treba da budu osnov ekonomske stabilnosti i razvoja”, te da je “neodgovornim odnosom i lošim upravljanjem Vlada srušila taj stub”, vladajuće strukture su bile čvrstog stava “da je stanje u javnim preduzećima takvo da zadovoljavaju sve potrebe koje se od njih očekuju i da daju doprinos ekonomskoj stabilnosti i razvoju”.
Kada je upitanju rješavanje problema neodrživih javnih preduzeća, Vlada RS je u prošlom mandatu pokrenula likvidacioni postupak u firmama “Energoinvest” iz Istočnog Sarajeva, “Nova Polimka“ iz Rudog, Javnoj ustanovi “Novi urbanistički zavod RS”. Stečaj je pokrenut za “Zavod za studije i projektovanje” iz Banjaluke, u fabrici šećera Bijeljina i u teslićkom preduzeću “Zrak”.
Vlada RS, kako se navodi u Izvještaju o realizaciji reformske agende, radila je i na rješavanju statusa firmi “UPI“ i “Trgopromet“ iz Dervente, a u nekim firmama kao što je “Terme Ozren“ iz Petrova formirani su “organi upravljanja preduzeća”. Također, kako se navodi u izvještaju, vođeni su i intenzivni pregovori sa zainteresovanim investitorima.
Za neka preduzeća poput “Nove tvornice prečistača” iz Rogatice, “Novi autodijelovi” Rudo, “Nova Romanija” Sokolac, “Nove Borja” Teslić i DI „”Vlasenica”, Vlada RS je procijenila da je jedino rješenje prodaja.
Kada je upitanju JP “Famos” (Fabrika motora Istočno Sarajevo), završen je proces restrukturisanja i osnovano je novo preduzeće “MOFAS”.
Vlada RS nekim javnim preduzećima ukinula je subvencije, podsticaje i druge vidove pomoći. Iz svega navedenog, i više je nego jasno da se Vlada RS u proteklom periodu bavila “detaljnom analizom” samo strateški manje važnih javnih preduzeća, te da je njihove probleme rješavala likvidacijom, prodajom ili stečajem, dok su javna preduzeća kroz koja najviše cirkuliše budžetski novac, poput Željeznica RS, čije su “fotelje” uvijek atraktivne za stranačke kadrove, i koje su pod snažnim patronatom resornih ministarstava, prolazila su samo sa upozerenjima. Njima nije bilo ni ukidanja “subvencija i pomoći”, već naprotiv. Podsjećamo, već izvjesno vrijeme u toku je proces restruktuiranja Željeznica RS-a, ali ni to se ne odvija predviđenom i planiranom dinamikom, o čemu je Istinomjer u nekoliko navrata već pisao.
Tako bi Vlada RS trebala, na osnovu kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom, kako se navodi, “zadužiti se kako bi bile izmirene obaveze Željeznica RS”, a koje iznose nešto više od 30 miliona KM”.
Istinomjer će i dalje pratiti da li će Željeznice RS biti spašene kao i kakva sudbina čeka ostala, strateški manje važna, javna preduzeća u Republici Srpskoj.
(Istinomjer.ba)