Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Jasmina Biščević-Tokić (SDA) govorila je 2. marta 2023. godine za TVSA i pritom iznijela nesvakidašnji prijedlog za problem neformiranja izvršne vlasti na nivou entiteta Federacija BiH.
Naime, Biščević-Tokić je navela da bi se Opći izbori, održani u oktobru 2022. godine, trebali ponoviti te da bi se na osnovu novih rezultata trebale ponovo formirati vlade:
Po meni ne bi bila loša odluka da se opet ponove izbori, zato što su izmjene nametnute odmah poslije održavanja dana izbora i ako već ne znaju otprilike kako teći, kako naći rješenje, što da ne?
TVSA: Mislite na izbore na svim nivoima?
Naravno. Teško je napraviti izbore samo na nivou Federacije, jer mi imamo Izborni zakon samo na nivou države. (…) To može biti mehanizam da odblokiramo sve stvari.
Jasmina Biščević-Tokić, 3.2.2023.
https://youtu.be/rSHYAH84n9M?t=2760
(Ne)mogućnost provođenja vanrednih izbora u BiH
Međutim, ovakav prijedlog Biščević-Tokić nema utemeljenje u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Naime, Ustav Bosne i Hercegovine, a ni Izborni zakon koji je Biščević-Tokić spomenula, ne predviđa mogućnost održavanja vanrednih izbora u našoj zemlji.
O brojnim prednostima uvođenja opcije vanrednih izbora u BiH Istinomjer je pisao još 2018. godine u analizi “Treba li u Bosni i Hercegovini uvesti mogućnost vanrednih izbora?”, ali konkretnih prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH u ovom pravcu do danas nije bilo.
Primjeri iz drugih zemalja
Bosna i Hercegovina je među rijetkim demokratskim zemljama čiji zakonodavni sistem ne sadrži odredbe koje se tiču postojanja i razloga za održavanje vanrednih izbora.
Primjera radi, izborni sistem Republike Srbije, osim redovnih, predviđa i mogućnost vanrednih izbora “koji se sprovode kada Narodna skupština bude raspuštena ukazom predsjednika Republike u slučajevima određenim Ustavom”.
Tako, predsjednik Republike raspušta Narodnu skupštinu ukoliko ona ne izabere Vladu u roku 90 dana od konstituisanja novog saziva Narodne skupštine, u roku 30 od dana izglasavanja nepovjerenja Vladi, u roku 30 dana od neizglasavanja povjerenja Vladi ili u roku 30 dana od konstatacije ostavke predsjednika Vlade na sjednici Narodne skupštine.
Bugarska će u aprilu ove godine održati čak pete parlamentarne izbore u roku dvije godine. Predsjednik Bugarske Rumen Radev raspustio je državni parlament 2. februara, i to nakon što su socijalisti postali treća u nizu političkih stranaka koje nisu uspjele formirati državnu vladu.
Vanredni Opći izbori u Italiji održani su 25. septembra 2022. godine. Ostavka premijera Marija Draghija primorala je predsjednika Sergija Mattarellu da raspusti italijanski parlament 21. jula prošle godine, osam mjeseci prije nego što mu je mandat isticao, te da raspiše nove izbore.
U Saveznoj Republici Njemačkoj izbori za Bundestag moraju se održati u roku 46-48 mjeseci, svake četiri godine nakon prve sjednice prethodnog saziva doma. Savezni predsjednik može prijevremeno raspustiti parlament, na zahtjev kancelara, ukoliko se izglasa nepovjerenje vladi ili ako se ne može formirati većinska vlada. Posljednji vanredni izbori u Njemačkoj održani su 2005. godine.
Građani/ke BiH često su mjesecima nakon izbora bili primorani čekati na uspostavljanje vladajuće većine na državnom ili entitetskom nivou, što je i trenutno slučaj, budući da je Vlada Federacije BiH posljednji put formirana još 2015. godine.
S obzirom na činjenicu da ne postoji zakonska osnova za održavanje vanrednih izbora u BiH, tvrdnju Jasmine Biščević-Tokić da “ne bi bila loša odluka da se opet ponove izbori” Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)