Dok su građani i građanke u 42 općine ove godine prvi put birali/e nove (grado)načelnike/ce, u nekim općinama i gradovima već godinama, pa čak i decenijama, nema promjena. Načelnik s najdužim stažem na vlasti je još od 1994. godine i već dva izborna ciklusa prošao je bez protukandidata/kinja. U međuvremenu, dvadesetak (grado)načelnika/ca ušlo je u četvrti, peti, šesti pa čak i sedmi mandat. Ko su čelnici/e lokalnih samouprava u BiH koji/e tako dugo zadržavaju povjerenje svojih sugrađana/ki, pročitajte u nastavku.
Centar civilnih inicijativa (CCI) još je 2009. godine upozorio na problem neograničenog broja mandata na poziciji načelnika/ca ili gradonačelnika/ca u Bosni i Hercegovini, gdje pojedinci/ke mogu ostati na funkciji decenijama sve dok uživaju podršku birača/ica. CCI je tada preporučio da se zakonski definiše maksimalan broj uzastopnih mandata na ovoj poziciji, i to na dva.
Inicijativu da se broj mandata ograniči na dva u martu 2018. godine podnio je zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Dennis Gratz, a u maju iste godine Vlada Federacije BiH dala je negativno mišljenje na ovaj prijedlog.
Godinu kasnije, sličan prijedlog uputio je Amer Obradović, koji je bio mišljenja da bi se ograničavanjem na dva mandata “konačno zaustavile samovlada i višegodišnje zloupotrebe javnog budžeta za reizbor ljudi koje su ove pozicije u nekim mjestima zauzeli po dvije decenije i više”. I u ovom je slučaju Vlada FBiH utvrdila da Nacrt nije u skladu s Ustavom FBiH u dijelu koji propisuje da građani/ke gradonačelnike/ce biraju putem neposrednih i tajnih izbora.
Međutim, nikakvih zakonskih izmjena kada je u pitanju reizbor čelnika/ca bh. općina i gradova nije bilo ni do Lokalnih izbora 2024. godine pa je veliki broj načelnika/ca i gradonačelnika širom BiH ostao na pozicijama koje neki/e od njih obnašaju čak i 30 godina.
Ko su najdugovječniji/e čelnici/e lokalnih zajednica?
Načelnik Općine Teočak Tajib Muminović ni na ovogodišnjim izborima nije imao protukandidata/kinju pa je tako na poziciji načelnika dočekao treću deceniju, koju obnaša od 1994. godine. Muminović ni na prethodno održanim izborima nije imao protukandidata/kinju za ovu funkciju.
Po godinama provedenim na funkciji, slijedi Mato Zovko, načelnik Općine Žepče, koji je na ovoj poziciji od 2002. godine i ući će u svoj sedmi mandat.
Mandat će, po šesti put, nastaviti gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević, koji je na čelu ovog grada od 2004. godine. Te iste godine, funkciju načelnika preuzeli su i Mladen Mišurić Ramljak u Kiseljaku, Andrija Šimunović u Općini Ravno te načelnik, a zatim i gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković.
U peti mandat, započet 2008. godine, ulazi šest načelnika širom BiH, među kojima su načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović, Rado Savić u Opštini Lopare, Asim Mekić u Općini Busovača, Jozo Ivančević u Općini Prozor-Rama, Bojo Gašanović u Opštini Istočni Stari Grad te Ibro Berilo u Općini Trnovo (FBiH), koji je pobijedio kao kandidat Stranke demokratske akcije iako je u vrijeme održavanja Lokalnih izbora bio u zatvoru pod optužbama za zloupotrebu položaja.
Četvrti mandat na ovogodišnjim lokalnim izborima potvrdili/e su Kemal Bratić u Općini Doboj Istok, Suad Huskić u Općini Tešanj, Ozren Petković u Opštini Petrovo, Milka Ivanković u Opštini Istočni Drvar, Edin Hozan u Jajcu, Milan Miličević u Tesliću, Đemal Memagić u Olovu, Ljubo Grizelj u Općini Grude te Semir Efendić u sarajevskoj Općini Novi Grad. Navedeni/e načelnici/e prvi su mandat osvojili/e na Lokalnim izborima 2012. godine.
Na ovogodišnjim izborima, 23 načelnika/ce i gradonačelnika širom Bosne i Hercegovine izabrana/e su po treći put, učvrstivši time svoje dugogodišnje pozicije u lokalnim zajednicama. Od Zenice i Lukavca do Gradiške i Čitluka, ovi/e lideri/ke postali/e su stalni/e akteri/ke lokalne politike.
Neki od njih su Darko Tomaš u Prnjavoru, gradonačelnik Lukavca Edin Delić, načelnica Opštine Jezero Snežana Ružičić, gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, načelnik Vareša Zdravko Marošević, načelnik Vlasenice Miroslav Kraljević, načelnik Višegrada Mladen Đurević te načelnik Općine Čitluk Marin Radišić. Pored ova/e 23 (grado)načelnika/ce, tu je i načelnik Fojnice Sabahudin Klisura, koji je potvrdio svoj treći mandat na redovnim izborima, no Klisura ovu funkciju obnaša od prijevremenih izbora održanih u septembru 2015. godine.
Drugi mandat: Put prema dugogodišnjoj vladavini ili samo korak na političkom putu?
Čak 42 načelnika/ce i gradonačelnika/ce širom Bosne i Hercegovine uskoro započinju drugi mandat, nastavljajući započete projekte. Među njima su čelni ljudi većih gradova poput Draška Stanivukovića u Banjaluci, Marijana Oršolića u Orašju, Ljubiše Petrovića u Bijeljini, Mirnesa Bajtarevića u Kaknju, Darka Čondrića u Livnu, Stjepana Duje u Novom Travniku, Borisa Marjanovića u Vitezu i Mirze Ganića u Visokom.
Iako su po drugi put izabrani/e na redovnim lokalnim izborima, neki/e od čelnika/ca lokalnih zajednica obnašaju ovu funkciju i nešto duže, jer su izabrani/e na prijevremenim izborima 2019, odnosno 2017. godine. To su Nebojša Radivojša (Glamoč), Boris Jerinić (Doboj), Dušica Runić (Drvar), Drago Kovačević (Petrovac) i Mersudin Nanić (Bužim).
U Kantonu Sarajevo drugi su mandat potvrdili Nermin Muzur u Općini Ilidža i Srđan Mandić u Općini Centar. Irfan Čengić u Općini Stari Grad, kao i Migdad Hasanović u Općini Vogošća, osvojio je prvi mandat na redovnim izborima, a prethodno je izabran na prijevremenim izborima održanim tokom 2023. godine.
Prvi mandat na ovogodišnjim lokalnim izborima osvojili su Mujo Sofradžija (Foča FBiH), Adnan Bjelić (Srebrenik), Bojan Ivanović (Zvornik), Lazar Prodanović (Bratunac), Began Muhić (Živinice) i Elvedin Sedić (Bihać), ali su i oni među onima koji su već obnašali funkciju načelnika, s obzirom na činjenicu da su izabrani na prijevremenim izborima tokom 2023. godine, s izuzetkom Sofradžije, koji je na toj funkciji od 2021. godine.
Od ukupno 142 načelnika koji se direktno biraju, njih 42 prvi je put izabrano na ovu funkciju na Lokalnim izborima 2024. godine.
Dugogodišnja politička vladavina lokalnih lidera/ki u Bosni i Hercegovini nameće pitanje da li višestruki reizbori za (grado)načelničke funkcije predstavljaju znak političkog uspjeha ili stagnacije.
Iako reizbori za načelnike/ce i gradonačelnike/ce često dovode do nastavka stabilnosti u zajednicama, te i sami/e građani/ke, između ostalog, godinama povjerenje poklanjaju istim kandidatima/kinjama, dugotrajne pozicije na vlasti ipak mogu postati i razlog za zabrinutost, posebno kada se radi o koncentraciji moći i smanjenju političke konkurencije. Nova rukovodstva mogu donijeti svježe pristupe lokalnim problemima, čime se povećavaju odgovornost i transparentnost vlasti i jačaju demokratske vrijednosti.
Naredna, 2025. godina, kao “neizborna” godina, pruža priliku za unapređenje izbornog procesa i za otvaranje pitanja o ograničavanju trajanja mandata na funkcijama načelnika/ca i gradonačelnika/ca. Ipak, s obzirom na to da se Opći izbori održavaju za samo dvije godine, malo je vjerovatno da će se nadležni ozbiljno posvetiti ovom pitanju u skorijem periodu. Stoga ćemo i na narednim lokalnim izborima vjerovatno ponovo vidjeti kandidate/kinje od kojih su neki/e već decenijama na vlasti.
(Istinomjer.ba)