Problem odlaganja otpada u Bosni i Hercegovini prisutan je decenijama, a odnos nadležnih struktura spram tog izazova, kako u prošlosti tako i trenutno, takav je da ne daje previše optimizma da bi se stvari u dogledno vrijeme u pozitivnom smislu mogle promijeniti.
Eklatantan primjer su dešavanja u i oko deponije Uborak kod Mostara gdje borba građana za zdravu okolinu traje već duže vremena.
Tako je još krajem maja prošle godine mještanin naselja Vrapčići, Nijaz Hodžić govoreći o “ekološkoj bombi” u blizini deponije Uborak, ustvrdio da su u “potoku koji protiče kroz naselje, te se ulijeva u Neretvu, mještani u posljednje vrijeme primjetili crni mulj” najavljujući da građani “uskoro namjeravaju svojim tijelima blokirati njezin rad”.
U međuvremenu, javnosti je predočen Izvještaj hemijske analize parametara dehidriranog mulja sa postrojenja otpadnih voda u Mostaru koji je na zahtjev JP “Vodovod” Mostar 13. 03. 2019. godine sačinio Federalni zavod za agropedologiju. U Izvještaju se pored ostalog navodi da se na osnovu izvršenih analiza u laboratoriju Federalnog zavoda za agropedologiju i dobijenih rezultata mulja došlo do zaključka da su “sadržaji PAH-ova u mg/kg, sadržaj TPH u mg/kg, sadržaj PCB u mg/kg, sadržaj drini, dieldrini, eldrini u mg/kg te HCH spojevi u mg/kg iznad referentnih vrijednosti”.
Dalje se u dokumentu ističe da “naprijed navedene hemijske analize ukazuju da upotreba mulja u poljoprivredne svrhe nije moguća, te da pored povećanih vrijednosti naprijed navedenih spojeva koje smo ustavnovili hemijskom analizom došli smo do spoznaje da predmetni mulj nije ni sterilisan što ga kao takvog i po tom parametru isključuje iz upotrebe u poljoprivredi. To su ujedno i ograničavajući faktori za upotrebu mulja u poljoprivrednoj proizvodnji. Mišljenja smo da se predmetni mulj ne može koristiti kao kondicioner na poljoprivrednom zemljištu ali da može/treba odlagati na uređenoj gradskoj deponiji.”
Da je, i pored ovih nalaza, određena količina spornog mulja prethodno već završila u krugu J.P. “Deponija” Mostar, potvrdio je federalni urbanističko-ekološki inspektor, Ejub Salkić ističući da su “inspektori pomno pročešljali deponiju Uborak i uočili da je dopremljeno šest tona otpada s pročistača za otpadne vode”.
Ubrzo nakon najave Nijaza Hodžića, 10. 06. 2019. godine započeli su protesti građana ispred deponije Uborak kojom prilikom je blokiran daljni dovoz otpada na deponiju, ali i izneseni zahtjevi nadležnima u kojima su prosvjednici između ostalog tražili “zaustavljanje daljnjeg dovoza smeća i kancerogenog mulja s pročistača, hitnu sanaciju cjelokupnog područja deponije, ali i ostavku direktora deponije”.
Blokada je trajala punih deset dana, te su se u tom periodu usljed nemogućnosti odlaganja otpada na deponiju, velike količine otpadnog materijala nagomilale na području čitavog grada Mostara.
S tim u vezi, gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić obavijestio je javnost da će “ukoliko do 20. 06. 2019. godine do 12 sati ne dođe do deblokade biti proglašeno stanje tehničke nepogode” prilikom koje će Štab civilne zaštite Grada Mostara preuzeti upravljanje svim segmentima, a neprovođenje odluka Štaba smatrat će se krivičnim djelom.
No, do aktiviranja pomenute odluke nije došlo jer je na sastanku održanom 20.06.2019. godine između gradonačelnika Mostara i mještana sjevernog dijela tog grada postignut dogovor a deponija odblokirana.
Nakon sastanka gradonačelnik Bešlić iskazao je zadovoljstvo dogovorenim te pored ostalog dodao “da je uradio sve što je i obećao ranije, bez obzira na to što nije potpisan dokument”.
“Poslali smo inicijativu Vladi FBiH za izmještanje postojeće deponije i Vladi HNŽ-a smo poslali isti dokument. Poslali smo federalnoj inspekciji da kontrolira rad svega onoga što smo rekli da se ne vozi dakle animalni i medicinski otpad. Izdali smo nalog inspekciji grada za kontrolu svih onih koji se bave prometom mesa i mesnih prerađevina da vidimo s kim imaju ugovor i tko to radi, jer u BiH ima ovlaštenih kuća koje to mogu raditi, međutim da provjerimo poštuje li se to. Županijskom ministarstvu i inspekciji koji su nadležni za pitanje medicinskog otpada naređeno je da isto to urade i kontroliraju”, rekao je tada Bešlić.
I Nijaz Hodžić, predstavnik Udruženja građana “Jer nas se tiče” izrazio je tada zadovoljstvo ishodom sastanka uz nadu da će se dogovoreno poštovati dodajući da je najvažnije, da na Uborku ne bude novih deponija i jama.
Međutim, još jednom se ispostavilo da su obećanja ostala mrtvo slovo na papiru, a optimizam glede rješavanja problema deponije “Uborak” neutemeljen, što je rezultiralo novim protestima. Naime, 23. 09. 2019. godine na protestima građana prigradskih naselja Bijelo Polje i Vrapčići, još jednom je traženo zatvaranje i sanacija deponije Uborak, uz podsjećanje da Federalno ministarstvo okoliša i turizma nije izdalo produženje okolinske dozvole Javnom preduzeću Deponija.
“Mi sad očekujemo rješenje u smislu da deponija bude zatvorena”, izjavio je tom prilikom Hodžić izrazivši očekivanja “da bi 4. decembra najkasnije trebala doći federalna inspekcija i zapečatiti deponiju, jer 3. decembra ističe aktuelna upotrebna dozvola deponiji”. Pored toga Hodžić je ustvrdio da “da komisija, formirana od predstavnika vlasti i građana, koja bi radila na iznalaženju nove lokacije za deponiju, nije ništa uradila i nije uopće zasjedala za tri mjeseca otkako su građani pristali na deblokadu deponije, pod uslovom da takva komisija bude osnovana”.
Sa druge strane, komentarišući situaciju u vezi deponije “Uborak”, gradonačelnik Bešlić je pored ostalog izjavio da “okolišna dozvola vrijedi do 01.10.2019. godine te da ”nema nijednog razloga da se smeće tu ne odlaže”, dodajući “da je posljednji inspekcijski nalaz pokazao da je stanje na Uborku solidno”. Ovdje je važno podsjetiti da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma odbilo zahtjev JP Deponija d.o.o Mostar za ponovno izdavanje okolišne dozvole, a Vlada FBiH preporučila Federalnoj upravi za inspekcijske poslove da prati dosadašnje propisane mjere iz okolišne dozvole, ali i da se ne prekida odlaganje komunalnog otpada na Uborku zbog javnog interesa, u decembru 2019. godine uslijedili su novi protesti i blokada deponije.
Ovoga puta, za razliku od protesta polovinom 2019. godine, deponija je deblokirana intervencijom policije Hercegovačko-neretvanskog kantona, a sastanci, razgovori i pregovori nastavljeni su i dalje, ali nažalost bez konkretnih rezultata uz već viđeno prebacivanje loptice odgovornosti. Tako je premijer HNK Nevenko Herceg 17. 12. 2019. godine izjavio da kanton nema nikakvu odgovornost oko deponije, već da je ona na Gradu Mostaru i Vladi FBiH.
Ni 2020 godina nije donijela ništa novo. “Kazali su nam da će u narednih deset dana izaći sa prijedlogom pet lokacija na kojim bi se moglo graditi novo odlagalište. U slučaju nepostojanja prostornog plana ili Gradskog vijeća, rekli su nam da se može formirati komisija koja bi imala nadležnosti za donošenje takvih odluka. Tako je predviđeno zakonom, ali oni su dosad šutjeli o tome” nakon još jednog sastanka održanog u Gradskoj vijećnici u Mostaru, 12. 01. 2020. godine izjavio je predsjednik Udruženja “Jer me se tiče”, Omer Hujdur.
Posljednji u nizu pokušaja da se rješavanje problema u vezi deponije Uborak pokrene sa mrtve tačke upućen od strane Inicijative “Jer me se tiče” početkom marta 2020. godine sastoji se od 6 zahtjeva:
- Neprelazak (neproširenje) deponije na lijevu stranu potoka Sušice (zemljište gdje je proveden postupak eksproprijacije);
- Do popunjavanja kapaciteta trenutno aktivne kasete za odlaganje otpada, odrediti novu lokaciju za deponiju (po mišljenju i preporuci inspektora, maksimalno do 3-4 mjeseca);
- Sanacija završenih kaseta u što kraćem roku i ugradnja pročišćivača za procjedne vode sa deponije, koje se ulijevaju u potok Sušicu;
- Poboljšanje načina gazdovanja otpadom na deponiji, u periodu do zatvaranja deponije, kako bi se smanjio štetni utjecaj na zdravlje ljudi i okolinu;
- Završiti sve započete kasete na deponiji i prekinuti odlaganje otpada na lokalitetu Uborak u roku od 12 do 18 mjeseci;
- Obavještavati javnost svaka 3 mjeseca o učinjenim koracima po pitanju prethodnih pet točaka.
Ubrzo nakon toga, prema riječima člana Inicijative, Omera Hujdura, od gradonačelnika Bešlića stigla je informacija kako zahtjeve pod tačkama 1., 2. i 5. nije u mogućnosti prihvatiti te da će o njihovom realiziranju biti govora s višim razinama vlasti. S tim u vezi, u saopštenju Gradske uprave Grada Mostara istaknuto je “kako se gradonačelnik Bešlić slaže s većinom zahtjeva Inicijative, koji su u njegovoj zakonskoj nadležnosti i gradonačelnik je spreman raditi na njihovu ispunjenju.
Oni zahtjevi koje nisu u njegovoj nadležnosti, već se tiču isključivo Gradskog vijeća i viših razina vlasti, gradonačelnik ne može preuzeti odgovornost na njihovo ispunjenje”, navedeno je još u saopštenju. Naglašavajući da očekuju hitno uključenje Kantona i Federacije, kako im je i obećano, te potpisivanje njihovih zahtjeva u što kraćem roku, Udruženje građana “Jer nas tiče” 08. 03. 2020 godine zauzelo je stav da ne mogu dopustiti da svi građani Mostara nastave ispaštati zbog nesavjesnog gradonačelnika i nerada nadležnih koji se nisu pobrinuli za smeće na ulicama, za razliku od drugih općina te su, kako je navedeno, “isključivo zbog građana Mostara i okolnih naselja odlučili privremeno dozvoliti odlaganje otpada na deponiju na Uborku”.
Iz Udruženja je na kraju podvučeno da “u slučaju izostanka reakcije nadležnih i potpisivanja zahtjeva, biti primorani ponovo blokirati nelegalnu deponiju na Uborku”.
Pristup problemu odlaganja otpada u BiH nikada nije bio onakav kakav bi morao biti, stoga je deponija “Uborak” samo jedan u nizu loših primjera, te je teško očekivati da će, u pozitivnom smislu, postati izuzetak od pravila. Iz posljednjih dešavanja i problema vezanih za odlaganje otpada na gradskoj deponiji u Mostaru jasno je da jednom ovako važnom pitanju nadležne strukture nisu prišle sa dovoljno odgovornosti. Opasnosti po zdravlje građana, uništavanje prirodnih bogatstava naše zemlje ali i krajnje negativan uticaj po imidž Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije samo su neke od direktnih posljedica takvog neodgovornog odnosa.
Taj i takav odnos morati će biti promijenjen, primarno zbog navedenih razloga, ali i nametanja standarda od strane Evropske unije kojoj BiH, u skladu sa stavovima svih relevantnih političkih aktera stremi.
(Istinomjer.ba)