Analize

Hoće li BiH zaštiti svoje građane – slučaj “Trgovska gora”

I dok je stav javnosti, ali i različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini jasan i protivi se izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, ostaje da vidimo hoće li Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH donijeti odluku o formiranju pravno-ekspertskog tima, i kakve će sve mjere BiH poduzeti u borbi protiv izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji koja je prema procjenama ekoloških stručnjaka nepovoljna kako za građane BiH, tako i za građane Hrvatske nastanjene u Općini Dvor.

O Trgovskoj gori, odnosno mikrolokaciji Čerkezovac, kao mogućem odlagalištu nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško govori se još od 1997. godine, a ove tema ponovo je aktuelizirana u prethodnim danima, nakon što se u javnosti pojavila najnovija informacija o ustupanju lokacije bivšeg vojnog skladišta “Čerkezovac” u Općini Dvor Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Tek u nekoliko proteklih godina bh. vlasti počele su poduzimati određene korake kako bi spriječile tendencije hrvatskih vlasti da od 2023. godine počnu odlagati nuklearni otpad na samoj granici sa BiH.

Prve konkretne reakcije povodom pomenutog pitanja javile su se tokom 2015. godine kada su općine koje se nalaze u slivu rijeke Une, dvije iz Republike Srpske i četiri iz Federacije BiH, potpisale zajedničko pismo u kojem su od nadležnih entitetskih institucija, te institucija BiH tražile “hitno pokretanje aktivnosti s ciljem zaustavljanja izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora”. U narednim godinama uslijedile su rekacije sa različitih nivoa vlasti, od tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, Parlamentarne skupštine BiH koja je usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, kao i Narodne skupštine Republike Srpske koja je usvojila Rezoluciju o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u Opštini Dvor. Povodom pitanja Trgovske gore oglasili su se i tadašnji ministri vanjskih poslova i vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Igrok Crnadak i Mirko Šarović, kao i članovi Zelenog kluba Parlamentarne skupštine BiH, o čemu je Istinomjer pisao u nekoliko navrata. U septembru 2019. godine, u Općini Novi Grad, na protestu “Životima se ne trguje” protiv odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori okupilo se oko 2 hiljade građana, a među okupljenima su, između ostalog, bili prisutni i načelnik Općine Novi Grad Miroslav Drljača, poslanik u PS BiH i član poslaničkog “Zelenog kluba” Saša Magazinović, kao i ministrica ekologije, građevinarstva i prostornog uređenja RS Srebrenka Golić. Tri dana kasnije, članovi udruženja “Green Team” iz Novog Grada su u Sloveniji ispratili sastanak delegacija Hrvatske i Slovenije još jednom ističući svoj stav po pitanju ozgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

Tema Trgovske gore ponovo je aktuelizirana krajem marta 2020. godine kada je javnost obaviještena da je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško preuzeo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske na upotrebu lokaciju bivšeg vojnog skladišta “Čerkezovac” u Općini Dvor.

S tim u vezi, oglasio se i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac koji je tom prilikom istakao da je “odluka Hrvatske skandalozna i izuzetno problematična, a posebno zabrinjava što dolazi u vrijeme borbe protiv koronavirusa”. Košarac je osim razgovora sa šefom Delegacije EU u BiH, Johanom Zatlerom od kojeg je “dobio uvjerenje da će se aktivno uključiti i pomoći u rješavanju ovog pitanja”, razgovarao i sa ambasadorom Hrvatske u BiH, Ivanom Sabolićem. Sabolić je naglasio da je ”Hrvatska privržena poštivanju Konvencije o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu (ESPOO), kojom se, između ostalog, obavezuje da će sarađivati sa svim zainteresovanim stranama, u konkretnom slučaju sa BiH”, te da će “BiH na temelju svojih stručnih kapaciteta dati svoje komentare u fazi pripreme studije uticaja na životnu sredinu”.

Ministar Košarac ponovio je svoj, ali i zvanični stav nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH, da je eventualna izgradnja odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori potpuno neprihvatljiva, jer bi to ugrozilo zdravlje 250.000 stanovnika u 13 opština u slivu rijeke Une, te imalo negativan uticaj za životnu sredinu. On je istakao da će, u skladu sa zaključcima relevantnih institucija u BiH, raditi na dokazivanju štetnosti izgradnje spornog objekta na Trgovskoj gori, te da će tražiti da sve institucije u BiH budu aktivne i mobilisane u traženju argumentacije u prilog navedenog zvaničnog stava. Ministar Košarac naglasio je da će insistirati na formiranju pravno-eskpertskog tima koji će se baviti ovim pitanjem, u skladu sa zaključcima sastanka koji je u februaru imao sa entitetskim ministrima nadležnim za zaštitu životne sredine, te predstavnicima parlamentarne grupe ”Zeleni klub”, Agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH i načelnicima opština u slivu rijeke Une.

Saopćenje, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 02. april 2020.

Podsjećamo, ministar Košarac je od preuzimanja ministarske funkcije u decembru 2019. godine u nekoliko navrata govorio o štetnosti izgradnje spornog odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Tako je u razgovorima sa ministricom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenkom Golić i federalnom ministricom okoliša i turizma, Editom Đapo u januaru 2020. godine istakao “da je ovo pitanje jedan od prioriteta Ministarstva na čijem je čelu, te da će u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju i poduzeti niz aktivnosti kako bi se u dijalogu sa Hrvatskom postiglo rješenje koje je u interesu svih građana u Republici Srpskoj i BiH”. Košarac se i prilikom prve zvanične inostrane posjete, za koju je odabrao Brisel, sa sagovornicima razgovarao na temu Trgovske gore, još jednom naglasivši “da su svi nivoi vlasti u BiH saglasni da je neprihvatljiva namjera Hrvatske da gradi sporno odlagalište u neposrednoj blizini granice sa BiH”. U februaru 2020. godine Košarac je inicirao sastanak na kojem je “dogovoreno formiranje ekspertsko-pravnog tima koji će zastupati interese BiH u ovom slučaju i koji će o svemu obavještavati Vijeće ministara BiH”.

Košarac je koristio i brojna medijska gostovanja da naglasi i ponovi stav kada je u pitanju izgradnja pomenutog odlagališta nukleranog otpada na Trgovskj gori, ističući da je rješavanje pitanja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori jedno od prioritetnih u njegovom radu.

Povodom informacije da je Ministarstvo za zaštitu životne sredine Republike Hrvatske dalo na upotrebu kasarnu “Čerkezovac” Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško, javnosti se obratila i ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić.

Mi smo insistirali kao resorno ministarstvo da Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH odmah uspostave i imenuju pravno-ekpertski tim koji će se baviti od početka ovom problematikom ukoliko i dalje bude namjera Vlade Republike Hrvatske da ovo odlagalište stavi kao jedino prioritetno. Mi ćemo sve pravne metode koristiti, sve vidove borbe kako bi smo osujetili namjeru Republike Hrvatske da to čini.

Srebrenka Golić, 02. april 2020.

Stav da je “Hrvatska prekršila nekoliko međunarodnih konvencija” iznio je prilikom gostovanja na Al Jazeeri i predsjednik Kantonalnog odbora Naše stranke Tuzla i profesor okolinske sigurnosti na Univerzitetu u Tuzli, Zvjezdan Karadžin.

Država Hrvatska je prekršila nekoliko međunarodnih konvencija. Kažu da su nas konsultovali, a koliko ja znam nismo konsultovani po tom pitanju. Svi zahvati u prirodi koji potencijalno mogu imati negativan uticaj na okoliš u susjednoj državi, mora se i druga strana konsultovati. Ukratko rečeno ESPOK konvencija se bavi time i nažalost oni nas nisu apsolutno konsultovali po tom pitanju. (…) Pobunila se i Parlamentarna skupština BiH, Rezolucijom se oglasila NSRS, oformljen je Forum za okolinsku sigurnost i saradnju od udruženja i institucija iz Hrvatske i BiH po ovom pitanju i urađeno je stručno mišljenje o nedostacima dokumenta koji se spominje, Strateške studije za nacionalni program provedbe Strategije za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na toj lokaciji.

Zvjezdan Karadžin, 01. april 2020.

Na pitanje voditelja koje mehanizme ima Bosna i Hercegovina kada je u pitanju slučaj Trgovske gore, Kardžin je istakao da “mi možemo pokrenuti arbitražni postupak”.

Sjetimo se spora između Srbije i Rumunije 2014. godine vezanog za izgradnju Kostolac termoelektrane gdje je Rumunija pokrenula spor i Komitet ESPOK se uključio i došao do zaključka da bi se trebala izraditi studija prekograničnog uticaja. U slučaju se ne možemo dogovoriti na taj način onda imamo međunarodne sudove koji su nadležni za ovakve sporove.

Zvjezdan Karadžin, 01. april 2020.

I dok je stav javnosti, ali i različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini jasan i protivi se izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, ostaje da vidimo hoće li Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH donijeti odluku o formiranju pravno-ekspertskog tima, i kakve će sve mjere BiH poduzeti u borbi protiv izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji koja je prema procjenama ekoloških stručnjaka nepovoljna kako za građane BiH, tako i za građane Hrvatske nastanjene u Općini Dvor. Potencijalno odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, osim što bi ugrozilo oko 230 hiljada stanovnika, dovelo bi do zagađenja rijeke Une s obzirom da bi se nalazilo na udaljenosti od samo 800 metara od Une i 1 kilometar od vodozahvata Bosanski Novi iz kojeg vodu pije više od 15 hiljada građana, a štetu bi osjetili i poljoprivrednici.

(Istinomjer.ba)

Napomena (06. april 2020. godine): Istinomjer je izmijenio dio prvobitno objavljenog teksta nakon što su iz udruženja “Green Team” ukazali na propust u analizi.

Pitajte Istinomjer!