Već dugi niz godina Trgovska gora, odnosno mikrolokacija Čerkezovac se spominje kao moguća lokacija odlaganja otpada iz Nuklearne elektrane Krško, a tek u proteklih nekoliko godina bh. vlasti su počele poduzimati određene korake kako bi spriječile tendencije hrvatskih vlasti da od 2023. godine počnu odlagati nuklearni otpad na samoj granici sa BiH s obzirom da se radi o krajnje “nepovoljnoj lokaciji” sa “geološkog i populacijskog i aspekta zaštite prirode i pejzaža”.
O Trgovskoj gori kao mogućem odlagalištu nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško govori se još od 1997. Godine. S tim u vezi poslanik u Predstavičkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH), Jasmin Emrić naglašava da “ljudi koji žive u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine već 20 godina žive u strepnji da li će se uspostaviti odlagalište na lokaciji Trgovske gore”.
Prve konkretne reakcije povodom pomenutog pitanja javile su se tokom 2015. godine kada su općine koje se nalaze u slivu rijeke Une, dvije iz Republike Srpske i četiri iz Federacije BiH, potpisale zajedničko pismo u kojem su od nadležnih entitetskih institucija, te institucija BiH tražile “hitno pokretanje aktivnosti s ciljem zaustavljanja izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora”.
Nešto kasnije, prilikom posjete Općini Krupa na Uni, tadašnji član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić istakao je da su “institucije BiH iznijele jasan stav da je neprihvatljiva namjera Hrvatske da na granici sa BiH, na Trgovskoj gori u opštini Dvor odlaže radioaktivni otpad”.
Osim građana BiH, i građani Republike Hrvatske su iskazali su svoje nezadovoljstvo na protestima održanim 23. maja 2015. godine u Općini Dvor, i tom prilikom su istakli da je “ovaj skup jasna poruka da je stanovništvo protiv odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada u ovoj općini”.
Krajem 2015. godine Narodna skupština RS (NS RS) usvojila je Rezoluciju o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u opštini Dvor, Republika Hrvatska, u kojoj poziva “PS BiH da preduzme sve aktivnosti na donošenju posebne rezolucije na nivou BiH, kojom će se utvrditi politika, kao i smjernice za njeno sprovođenje, radi obustavljanja aktivnosti izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u Opštini Dvor”.
Potok Žirovac, koji protiče područjem predviđenim za odlagalište radioaktivnog otpada, direktno se ulijeva u Unu, čija se voda koristi za piće, navodnjavanje zemljišta, kupanje i druge turističke sadržaje. Područje Trgovske gore je od krečnjaka, sa strmim nagibima i unutrašnjim pukotinama, pa su stijene vodopropusne, što dodatno ukazuje da ova lokacija nije prihvatljiva za odlaganje radioaktivnog otpada. Uz to, ovo područje se nalazi u 6. i 7. trusnoj zoni s jakim vertikalnim i horizontalnim rasjedima.
NS RS, Rezolucija, 23.12.2015.
S tim u vezi, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je tokom 2016. godine usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Tokom 2016. godine, nakon što je Vlada Federacije BiH uputila zahtjev Vijeću ministara BiH da “koristeći diplomatske i međunarodno-pravne mogućnosti, poduzme sve aktivnosti za obustavljanje ovih aktivnosti Republike Hrvatske”, formirana je Radna grupa za praćenje stanja i aktivnosti o mogućoj izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada na granici BiH i Hrvatske u PS BiH.
U martu 2019. godine predstavnici Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH obavijestili su javnost da su zatražili su od Hrvatske odgovore o aktivnostima u vezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice sa BiH, no BiH do danas nije dobila zvaničan odgovor. S tim u vezi, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Srebrenka Golić apelovala je na vlasti Hrvatske “da odgovore da li je istina da će skladištiti radioaktivni otpad na Trgovskoj gori”.
Hrvatska već duže vrijeme vrijeme ignoriše stav i mišljenje institucija i RS i Federacije BiH, jer su se institucije BiH ignorantski ponašale po ovom pitanju. Tražimo istinu. Ukoliko će Hrvatska poštovati međunarodne norme, kao sljedeći korak bi trebali pristupiti sprovođenju izrade studije uticaja na životnu sredinu. BiH je usvojila i ratifikovala Espo konvenciju, koja podrazumijeva da pogođene zemlje moraju biti aktivno uključene u kompletan proces. Ni o tome nismo dobili obavijest.
Srebrenka Golić, 05.03.2019.
Nekoliko dana kasnije, u saopćenju za javnost, Predsjedništvo BiH donijelo je četiri zaključaka u vezi sa ovom temom, te u saopćenju zadužuje “Ministarstvo vanjskih poslova BiH da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH, informira zemlјe članice EU i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu BiH”.
Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, izuzume kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na svojem teritoriju osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom.
Saopćenje, Predsjedništvo BiH, 22.03.2019.
Tokom 2019. godine i poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i član Zelenog kluba, Saša Magazinović poduzeo je niz aktivnosti u cilju protivljenja izgradnji pomenutog odlagališta nukleranog otpada, o čemu je Istinomjer već pisao, a posljednja u nizu aktivnosti je otvoreno pismo novoizabranoj predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen u kojem “upozorava na problem namjere Republike Hrvatske da nuklearni otpad odlaže na lokaciji Trgovska gora”.
Povodom odluke člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naorda, Milorada Dodika da, pozivajući se na zaštitu entitetskog interesa, blokira zaključke Predsjedništva BiH vezane za razgraničenje BiH sa Hrvatskom oglasio se i član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Šefik Džaferović, te istakao da je “Milorad Dodik napravio veliku grešku i štetu za sve u BiH”, te ukazao da “Predsjedništvo BiH mora da zaštiti interese BiH, i u slučaju razgraničenja u Neumskom zaljevu, i u slučaju Trgovske gore, kao i svim drugim slučajevima”.
O ovom pitanju oglasio se i ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak te istakao je “da je veliki teret na članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, jer će sva politička odgovornost biti na njemu u slučaju lošeg razvoja događaja s Trgovskom gorom”.
Nekoliko dana kasnije, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović bio je čini se najkonkretniji naglasivši da “BiH treba iskoristiti sva moguća sredstva, uključujući i međunarodna, a od Predsjedništva BiH očekuje da ovo pitanje stavi na dnevni red i da zaprijeti tužbom i arbitražom”.
Legitimno je što BiH diže svoj glas jer je opasnost mnogo veća nego što se to možda u javnosti iskazuje. BiH ima pravo da ovu priču digne i na viši, međunarodni nivo jer bismo mi mogli trpjeti posljedice nuklearnog otpada na samo 500 metara od granice. Ne trebamo odustajati iako se Hrvatska dosad oglušila na sve zahtjeve. Ne bih uopće razmišljao da li ćemo ovo pitanje jasnije prikazati Briselu, da li ćemo ići na arbitražu, nekoga da tužimo. Oni se nisu libili da tuže bilo koga u regionu pa zašto bi nama bilo nezgodno da ih tužimo? Mislim da mi svoje aktivnosti trebamo pojačati.
Mirko Šarović, 29.07.2019.
Pitanje odlaganja otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u kojoj jednak udio imaju i Hrvatska i Slovenija, trebalo bi se riješiti do 2023. godine. I dok će Slovenija svoj dio otpada odlagati na lokaciji Vrbina, pored Krškog, hrvatske vlasti ne pristaju na taj prijedlog te tragaju za drugom lokacijom, a kao najizgledniji izbor, za sada, je lokacija Trgovske gore.
Međutim, ova lokacija je prema procjenama ekoloških stručnjaka nepovoljna kako za građane BiH, tako i za građane Hrvatske nastanjene u općini Dvor. Potencijalno odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, osim što bi ugrozilo oko 230 hiljada stanovnika, dovelo bi do zagađenja rijeke Une s obzirom da bi se nalazilo na udaljenosti od samo 800 metara od Une i 1 kilometar od vodozahvata Bosanski Novi iz kojeg vodu pije više od 15 hiljada građana, a štetu bi osjetili i poljoprivrednici.
Iako su se u javnosti, krajem jula 2019. godine, pojavile dezinformacije da je Republika Hrvatska donijela konačnu odluku o odlaganju nuklearnog otpada, hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike, Tomislav Ćorić potvrdio je da odluka još nije donesena, te je naglasio da ukoliko dođe do takve odluke “Bosna i Hercegovina moći će izraziti svoje dvojbe”, o čemu je pisao i portal Raskrinkavanje.
I dok zabrinuti građani iščekuju konačnu odluku Republike Hrvatske o odlaganju otpada iz Nuklearne elektrane Krško na Trgovskoj gori, još uvijek se čeka konkretna reakcija bh. vlasti nakon sve glasnijih i učestalijih poziva nosioca javnih funkcija svih nivoa vlasti BiH, ali i samih građana.
Jedinstven stav nadležnih institucija u BiH i njihovo koordinirano djelovanje za sada je izostao. Ključno pitanje koje se postavlja je da li će, zarad interesa političkih moćnika, interes građana naše zemlje biti po ko zna koji put gurnut u drugi plan ugrožavajući u ovom slučaju i ono najvrijednije – njihove živote.
(Istinomjer.ba)