Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je u proteklom periodu u više navrata ukazivao na “pozitivna kretanja makroekonomskih indikatora” u ovom entitetu. Isticao je da je budžet Federacije za 2022. godinu “najveći u historiji” i kako je 2021. godina bila “najuspješnija godina za Federaciju ikada”. Budući da podaci pokazuju da građani/ke Federacije nisu osjetili/e beneficije ekonomskog rasta o kojem premijer govori, postavlja se pitanje da li je ekonomski “rast” rezultat aktivnosti vlade ili inflacije.
Na sjednici Doma naroda Federacije BiH, održanoj 31.3.2022. godine, usvojen je budžet Federacije BiH za 2022. godinu. Budžet je predložila Vlada u ukupnom iznosu od 5,6 milijardi KM. Premijer Novalić je na sjednici obrazložio prijedlog budžeta, a tom prilikom je istakao da je 2021. godina bila “najuspješnija u historiji Federacije”.
Zahvaljujući otpornosti naše privrede te ekonomskim mjerama Vlade Federacije, 2021. godina je za Federaciju bila najuspješnija godina ikada kada su u pitanju BDP, izvoz i javni prihodi. Prema danas objavljenim podacima, realni rast ekonomije je u prošloj godini iznosio 7,5%. Istina, određeni rast je nakon smanjenja ekonomske aktivnosti 2020. godine od 3,6% bio očekivan, ali je zabilježeni rast u prošloj godini zaista impresivan. Danas objavljeni podaci o BDP-u ukazuju na to da naša privreda nikada ranije nije proizvela više roba i usluga nego prošle godine. Dakle, ovo što ističem nije vezano za rast cijena, već produktivnost naše ekonomije, veću globalnu potražnju, tj. promjene u lancima snabdijevanja. Preorijentisanje lanaca snabdijevanja će i u buduće predstavljati izazov i veliku šansu za našu privredu. Pored toga, skoro smo uspjeli da vratimo sva radna mjesta izgubljena pandemijom. U toku decembra, broj zaposlenih u Federaciji BiH bio je viši nego u trenutku proglašenja stanja prirodne nesreće. On je od tada ponovo nešto pao, ali je to redovna pojava kako s krajem godine ljudi polako odlaze u penziju. Očekujemo da će ova godina biti rekordna kada je u pitanju broj zaposlenih u FBiH.
Fadil Novalić, 31.3.2022.
Novalić je na sjednici također ustvrdio da je Vlada FBiH u posljednjih sedam godina “donijela povećanje realnog BDP-a 40%”, tj. sa “17,8 milijardi na 25 milijardi i 22 miliona”. Dodao je da su direktni porezi u tom periodu narasli “sa 3,6 milijardi na 5,6 milijardi”.
Budžet Federacije za 2022 godinu usvojen je ranije na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije. I ovom prilikom, Novalić je isticao kako se radi o rekordnom budžetu i impresivnim rezultatima u sektoru proizvodnje roba i usluga, kao i broja zaposlenih. Pojedini zastupnici su na sjednici istakli da rekordni budžet nije rezultat rada Vlade, već ogromne inflacije.
Rekli ste “najuspješnija godina ikada i rast BDP-a od oko šest posto”. Pa ću vam ja reći – logično. Od 2015. godine, kada je u pitanju Federacija, rast BDP-a bio je predviđen od 6 do 8%. Ako govorite u ovom trenutku o rastu BDP-a od oko 6%, to u stvarnosti nije tako, jer smo imali u 2020. godini 3,6% pad BDP-a. Kada ga sada vratimo u ovo stanje, on nastavlja taj kontinuitet o kojem sam ja govorio. To je za Federaciju BiH, ili za zemlje u tranziciji, neodrživ rast BDP-a u iznosu od 3,5%. (…) Ako raste BDP za 6%, bilo bi recipročno da se smanjuje siromaštvo. A mi imamo rast BDP-a od 6% i rast siromašnih i marginalnih skupina, u procentu od oko, kako kažu svjetske analize, 25 do 30% ljudi je siromašno.
Dževad Adžem, 28.3.2022.
Predsjednik Kluba SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Damir Mašić istakao je da je rekordni budžet rezultat ogromne inflacije i rasta cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, a ne ekonomskih programa Vlade FBiH.
Nije isto kada se PDV plaćao na 2,5 KM cijene litre ulja i sada kada se on plaća na 5 KM. Nije isto kada je litar nafte bio 1,8 KM, a danas je cijena 3,5 KM. Govorim o duplim povećanjima prihoda od strane samo PDV-a. S te strane, bez obzira na ovaj veliki budžet, povećana je i briga građana Federacije kojima plate nisu povećane u toj mjeri i direktno će se odraziti i na kućne budžete, pogotovo onih najugroženijih.
Damir Mašić, 28.3.2022.
Premijer je o ekonomskom uspjehu Vlade Federacije govorio i na otvaranju 23. Međunarodnog sajma privrede u Mostaru 5.4.2022. godine. Tom prilikom je još jednom istakao da je “rastom BDP-a od 7,5% stanje već bolje nego u pretpandemijsko stanje” te da je pod uticajem pandemije izgubljeno 27.000 radnih mjesta, ali da su radna mjesta vraćena “zahvaljujući mjerama Vlade FBiH i žilavim privrednicima”.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) Federacije bio je u porastu od 2015. godine, kada je iznosio 18.688.300.000 KM, do 2019. godine, kada je iznosio 23.179.128.000 KM. U 2020. godini, BDP je bio niži te je iznosio 22.255.014.000 KM. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, BDP za 2021. godinu iznosi 25.026.051.000 KM.
Stopa realnog rasta BDP-a u posljednjem tromjesečju 2021. godine iznosi 7,5% u odnosu na isti period iz prethodne godine.
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Broj zaposlenih u Federaciji BiH je u decembru 2021. godine iznosio je 533.260, govore podaci Federalnog zavoda za statistiku. Vlada FBiH proglasila je u martu 2020. godine stanje nesreće uslijed pojave koronavirusa na teritoriji Federacije BiH. Broj zaposlenih u martu 2020. godine bio je 528.102, a već u aprilu iste godine broj zaposlenih pao je na 509.451. U periodu od januara 2020. do januara 2022. godine, najveći broj zaposlenih u Federaciji zabilježen je u novembru i decembru 2021. godine (534.119 i 533.260) te januaru 2020. godine (531.254). Najmanji broj zaposlenih evidentiran je u martu, aprilu i augustu 2020. godine. Također, i prva tri mjeseca 2021. godine bilježe značajno manji broj zaposlenih u odnosu na ostale periode. Prema posljednjem izvještaju, u januaru 2021. godine u Federaciji je bilo 530.498. Što se tiče posljednjeg tromjesečja 2019. godine, u oktobru je bilo 536.291 zaposlenih, u novembru 536.210 te u decembru 535.206.
Sindikalna potrošačka korpa, koju Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunava za svaki mjesec, za februar 2022. godine iznosila je 2.389,12 KM, dok je prosječna plata isplaćena u Federaciji za isti mjesec iznosila 1.046 KM. Iz Saveza samostalnih sindikata su naglasili da u iznos potrošačke korpe za februar nisu ušle “enormno visoke cijene koje bilježimo od početka marta, tako da će iznos potrošačke korpe za taj mjesec biti znatno viši”. U periodu od januara 2020. do februara 2022. godine, iznos potrošačke korpe za četveročlanu porodicu bio je najniži u junu i julu 2020. godine (1.840 i 1.863 KM) i oktobru 2020. godine (1.779 KM). S druge strane, u istom periodu, potrošačka korpa bila je najviša u augustu 2021. godine (2.524 KM) te januaru i februaru 2022. godine (2.357 i 2.389 KM). Prema podacima Saveza samostalnih sindikata, od novembra 2021. godine iznos potrošačke korpe je u porastu. Također, rast potrošačke korpe ne prati rast prosječne plate u Federaciji, a što se može vidjeti i na grafikonu u nastavku.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić, u članku objavljenom na portalu Nomad, ističe da “inflacija nije mogla doći u boljem trenutku ako se nalazite u poziciji donosilaca odluka”. Dodaje da je ona najprimjetnija u rastu cijena hrane i životnih namjernica te da ništa u tome ne bi bilo sporno da “u istom omjeru rastu plate i penzija”.
Što su veće cijene, država ostvaruje veće prihode od poreza, što stvara prostor za populizam i manipulacije, predstavljajući takve rezultate „uspjesima“ njihovog rada.
Faruk Hadžić, 3.4.2022.
Hadžić naglašava da su prihodi od indirektnih poreza u prvom tromjesečju ove godine veći za 406 miliona KM, dok su direktni porezi u Federaciji u prva dva mjeseca 2022. godine veći za 101 milion, a u RS za 18,2 miliona u odnosu na isti period prošle godine. Navodi primjer goriva kako bi objasnio porast prihoda od PDV-a.
U Bosni i Hercegovini se godišnje potroši minimalno 1,6 milijardi litara goriva. Prosječna cijena litre dizela u aprilu 2021. godine je iznosila 2,06 KM. U ovoj cijeni, okvirno je sadržan iznos PDV-a od 0,30 KM. Nivo cijena goriva nije značajnije rastao do septembra prošle godine, kada je litra dizela iznosila 2,17 KM, od čega je 0,32 KM PDV-a, da bi od kraja godine, pogotovo u februaru došlo do spiralnog rasta. Danas litra dizela košta oko 3,11 KM, a na tržištu se mogu naći i više, ali i nešto niže cijene goriva. Pri ovoj cijeni, država sada uzima 0,45 KM PDV-a po litri goriva. Što je cijena veća, više novca dolazi u budžete, a građani imaju sve manje i manje novca.
Faruk Hadžić, 3.4.2022.
Dodaje da se gorivo, kao i hrana, mora trošiti te da je viša cijena energenata uticala na više cijene drugih životnih namirnica koje se mijenjaju na sedmičnoj osnovi.
I sada dolazimo do rekordnih naplata u porezima i rekordnim budžetima. Možete li zamisliti o kojim efektima inflacije na naplatu poreza svjedočimo, ako je samo na gorivu, za godinu dana, kroz PDV okvirno prikupljeno 60 miliona maraka više. Penzioneri u prošloj, a još uvijek ni u ovoj godini, nisu dobili veću penziju, a postojeću je već dobro pojela inflacija. Dobili su tek simboličku i jednokratnu pomoć koja nije dovoljna da pokrije rastuće troškove grijanja, a o hrani da ne govorimo.
Faruk Hadžić, 3.4.2022.
Hadžić je komentirao i podatke o BDP-u za 2021. godinu:
Za Federaciju je trijumfalno objavljeno da je bruto domaći proizvod u prošloj godini iznosio 25 milijardi maraka, što baš i nije do kraja tačno. Da, jeste toliko iznosio, ako se gledaju napuhane cijene zbog inflacije, međutim, ako se gleda iznos bruto domaćeg proizvoda korigovan kako bi se eliminisali efekti inflacije, onda vidimo da on iznosi 22 milijarde maraka. Razlika je prava sitnica, samo tri milijarde maraka, kao posljedica inflacije. Kada ove podatke uporedimo, ne samo sa 2020. godinom, već 2019. godinom, onda vidimo da smo imali rast od oko 4%, što je još uvijek vrlo skromno.
Faruk Hadžić, 3.4.2022.
Iako je premijer Novalić u proteklom periodu ukazivao na izrazito uspješne makroekonomske indikatore u Federaciji, te govorio kako su za to zaslužne mjere Vlade, očito je izostavio da ukaže na činjenicu da je pozitivnim makroekonomskim kretanjima doprinio porast cijena namirnica, kako ističu analitičari. Također, i kretanje broja zaposlenih od januara 2020. do januara 2022. godine govori da se broj zaposlenih povećao, ali da se nije vratio na broj iz posljednjeg tromjesečja 2019. godine. Građani još uvijek nisu osjetili beneficije “ekonomskog progresa” o kojem govori premijer.
(Istinomjer.ba)