Nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 21.2.2023. godine donio Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, reagovao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ustvrdio da se u Srebrenici nije desio genocid.
Prvo, ne postoji visoki predstavnik, koliko puta moram to da kažem. Sve je to nelegitimno, nelegalno. Tvrdnje koje on ima, koje sam mogao da pročitam u medijima o tome kako on nešto genocid… Tamo se nije desio genocid. To svi znamo ovdje u Republici Srpskoj. Svi znaju. O tome su govorili i neki državnici ovdje u regionu, ali se stalno pokušava na jedan nasilan način da se zadrži da vrsta priče i to što oni pokušavaju. Dakle po onome što je definicija genocida, po onome što stručnjaci govore, po onome što je ovdje čitava jedna ekipa ljudi, najvećih autoriteta iz te oblasti rekla, oni tvrde da tu nije bilo genocida.
Milorad Dodik, 21.2.2023.
Šta sadrži Schmidtova odluka?
U skladu s posljednjom odlukom visokog predstavnika, u Zakonu o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine član 26. u dijelu Prenos vlasništva nad bankovnim računima mijenja se i glasi:
(1) Izuzetno od odredaba člana 22. ovog Zakona, sredstva Fondacije koja su namijenjena za projekte ukopa i podizanja nišana, a deponovana su na računima kod poslovnih banaka, ostaju na navedenim računima nakon prenosa Memorijalnom centru i u skladu sa stavom (2) ovog člana, sve dotle dok se navedeni projekti ne okončaju.
(2) Pored toga, ova sredstva se uz prethodnu pisanu saglasnost relevantnog/relevantnih donatora o namjeni i iznosu sredstava mogu koristiti i za druge namjene pored projekata ukopa i podizanja nišana, s tim da su osigurana sredstava za sve buduće projekte ukopa i podizanja nišana. U druge namjene se u smislu ove odredbe naročito ubrajaju aktivnosti za promoviranje istine o genocidu.
OHR, 21.2.2023.
Kako se u odluci još navodi, ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, koji god od tih dana nastupi ranije.
Kada je riječ o Dodikovoj tvrdnji da ne postoji visoki predstavnik te da je njegov izbor nelegalan, i ovoga puta podsjećamo na neistinitost te tvrdnje, koju je Istinomjer u više navrata već imao priliku ocijeniti.
Istinomjer se već osvrnuo i na tvrdnje kojima se negira genocid, između ostalih i na one glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marie Zakharove da je genocid u Srebrenici “produkcija”, koju je dala početkom aprila prošle godine.
Genocid u Srebrenici dokazan pred sudovima
U kontekstu Dodikove tvrdnje i ovoga puta podsjećamo da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2001. godine za zločine počinjene u Srebrenici osudio generala Radislava Krstića te je njegov zločin okarakterisao kao genocid, a odluka je potvrđena i drugostepenom presudom.
Bosna i Hercegovina je još 20. marta 1993. podnijela tužbu pred Međunarodnim sudom u Hagu protiv tadašnje Federalne Republike Jugoslavije zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Presudom od 26. februara 2007. godine Međunarodni sud u Hagu utvrdio je da masovna ubistva i ostali zločini počinjeni tokom agresije na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine nisu popraćeni posebnom namjerom koja definiše zločin genocida. Međutim, Sud je utvrdio da su ubistva u Srebrenici bila posvećena posebnoj namjeri da se dijelom uništi grupa Bošnjaka na tom području i da se u Srebrenici zaista dogodio genocid.
Sud je tom presudom utvrdio da je Republika Srbija povrijedila svoju obavezu sadržanu u članu 1. Konvencije o genocidu kako bi spriječila genocid u Srebrenici, ali i kako je Republika Srbija kao tužena strana prekršila svoju obavezu kažnjavanja odgovornih osoba za počinjenje genocida, uključujući i saradnju s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Pregled presuda za genocid i ostale zločine u Srebrenici možete pogledati u analizi Al Jazeere Balkans.
Presudama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je u julu 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid, i to je sudski utvrđena činjenica. MKSJ, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili 48 osoba – na više od 700 godina i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.
Posljednja pravosnažna presuda za genocid u Srebrenici izrečena je početkom juna 2021. godine ratnom komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću pred MKSJ-om u Hagu.
Izričući Mladiću prvostepenu kaznu doživotnog zatvora u novembru 2017. godine, predsjedavajući Sudskog vijeća MKSJ-a Alphons Orie, govoreći o tački optužnice kojom se Mladić tereti za genocid u Srebrenici, rekao je da je Vijeće konstatovalo da su pripadnici VRS namjeravali uništiti bosanske muslimane koji su činili dio zaštićene grupe.
Vijeće je konstatovalo da su fizički izvršioci namjeravali da unište bosanske muslimane u Srebrenici koji su činili značajan dio zaštićene grupe. Vijeće je, shodno tome, konstatovalo da su nad bosanskim muslimanima u Srebrenici i njenoj okolini počinjena krivična djela genocida, progona, istrebljivanja i ubistva, kao i nehumana djela prisilnog premještanja.
Alphons Orie, 22.11.2017.
Sudije MKSJ-a potvrdile su u drugostepenom postupku presudu kojom je Mladić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine.
U martu 2019. godine, izričući pravosnažnu kaznu doživotnog zatvora nekadašnjem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću, Žalbeno vijeće Tribunala u Hagu potvrdilo je utvrđene činjenice iz prvostepene presude, uključujući i genocid u Srebrenici. Prvostepenom presudom iz marta 2016. godine Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora, a proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, za terorisanja civilnog stanovništva Sarajeva tokom opsade glavnog bh. grada i za držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. S druge strane, oslobođen je krivice za genocid počinjen u sedam bh. opština tokom 1992. godine.
MKSJ je na osnovu utvrđenih činjenica pravosnažno osudio za genocid u Srebrenici i bivšeg pukovnika i načelnika za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubišu Bearu 2015. godine, bivšeg pomoćnika komandanta za obavještajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravka Tolimira iste te godine, potpukovnika i načelnika sigurnosti Drinskog korpusa VRS Vujadina Popovića, također 2015. godine, kao i bivšeg generala VRS Radislava Krstića 2004. godine.
Negiranje genocida i Krivični zakon BiH
Da je negiranje genocida u Srebrenici krivično djelo u BiH, svjedoči odluka prethodnog visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka. Odlukom kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, objavljenoj na stranici OHR-a 23. jula 2021, uspostavljena je kaznena odredba zabrane i kažnjavanja negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.
(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
OHR, 23.7.2021.
Govoreći o definiciji genocida, ona se nalazi u članu 2. Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 9. 12. 1948. godine, a na koju su se u svojim presudama pozivali i Međunarodni sud pravde, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, kao i Sud Bosne i Hercegovine.
“U smislu ove Konvencije kao genocid se smatra bilo koje od navedenih djela učinjenih u namjeri potpunog ili djelimičnog uništenja jedne nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe kao takve: a) ubistvo članova grupe; b) teška povreda fizičkog ili mentalnog integriteta članova grupe; c) namjerno podvrgavanje grupe životnim uslovima koji treba da dovedu do njenog potpunog ili djelimičnog uništenja; d) mjere uperene na sprečavanje rađanja u okviru grupe; e) prinudno premještanje djece iz jedne grupe u drugu.”
“Strani stručnjaci” i istina
Na kraju, u kontekstu Dodikove tvrdnje da “po onome što stručnjaci govore” te, kako ih je nazvao”, najveći autoriteti iz te oblasti” da u Srebrenici nije počinjen genocid, podsjećamo da je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN) krajem jula 2021. godine provjeravala koliko se ključni navodi iz “Izvještaja Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine” razlikuju od činjenica utvrđenih tokom velikog broja suđenja.
Kako je BIRN utvrdio, niz stavova navedenih u ovom dokumentu protivi se zaključcima donesenim u više presuda Haškog tribunala, iako se Komisija u radu poziva na ove presude.
U većem dijelu dokumenta, kako je navedeno u tekstu, Komisija se poziva na izjave koje su preživjeli dali Službi državne bezbjednosti RBiH, a u manjoj mjeri na izjave date haškim istražiteljima, dok se skoro nikako ne navode iskazi preživjelih sa srebreničkih stratišta.
Glavni “zaključak” koji se navodi u izvještaju jeste da u Srebrenici nije počinjen genocid te da je stvarni broj njegovih žrtava upola manji od broja koji se navodi u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju izrečenim za genocid u Srebrenici, navodi se u istraživanju BIRN-a.
Uzevši u obzir činjenice koje su utvrdili relevantni svjetski i domaći sudovi, Istinomjer tvrdnju Milorada Dodika da u Srebrenici nije počinjen genocid ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)