Iako je u posljednjoj deceniji više puta najavljivao mogućnost izdvajanja Republike Srpske (RS) iz Bosne i Hercegovine (BiH), Milorad Dodik je nakon posjete direktora CIA-e našoj zemlji rekao da secesija nikada nije bila njegova politika.
Direktor Centralne obavještajne službe (CIA) Sjedinjenih Američkih Država William Joseph Burns stigao je u Sarajevo 20. augusta 2024. godine. Burns je održao sastanke s direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Almirom Džuvom, s članovima Predsjedništva BiH i ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem.
Posjetu je, u pozitivnom svjetlu, komentarisao predsjednik RS-a Milorad Dodik. Na društvenoj mreži X istakao je da je Republika Srpska posvećena borbi protiv terorizma te pozdravio saradnju u toj oblasti. Iskoristio je priliku da istakne i kako secesija nikada nije bila politika vlasti u RS-u.
Republika Srpska nikada nije osporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika.
Milorad Dodik, 21.8.2024.
Međutim, Dodik je tokom posljednje decenije mnogo puta iznosio suprotne stavove, koristio brojne prilike da govori o “otcjepljenju”, “mirnom razlazu”, “podjeli” ili “razdruživanju”, a mnogo puta najavljivao je i referendum o izdvajanju RS-a iz BiH.
Tako je 23. maja 2024. godine, na dan održavanja Generalne skupštine UN-a na kojoj je usvojena Rezolucija o Srebrenici, Vlada Republike Srpske upravo u Srebrenici održala sjednicu na kojoj je usvojen zaključak da će Vlada raditi na dokumentu o mirnom razdruživanju. Tom prilikom Dodik je najavio i da će na “Svesrpskom saboru”, koji je 8. juna održan u Beogradu na inicijativu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, tražiti podršku razdruživanju.
Što se tiče našeg pristupa ovome, u narednih mjesec dana obavit ćemo sve razgovore sa našim prijateljima; jedan od prvih foruma gdje ćemo se pojaviti bit će 8. na “Svesrpskom saboru” i mi ćemo tamo tražiti podršku za našu politiku vezano za razdruživanje u Bosni i Hercegovini.
Milorad Dodik, 23.5.2024.
Na sjednici Vlade RS-a 30. maja 2024. godine formirana je radna grupa za izradu sporazuma o mirnom razdruživanju s FBiH, ali je pitanje razdruživanja povučeno s dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u julu 2024. godine, te se o tome do danas nije raspravljalo.
Slične tvrdnje Dodik je iznosio i ranije. U emisiji “Telering” na RTRS-u početkom godine ponovo je govorio o “razlazu”, komentarišući nepostojanje dogovora o izmjeni Zakona o sudovima BiH i stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH.
Ali ne moramo se ni dogovoriti. Što manje dogovora, bliže ste nekoj vrsti razlaza. I okej, mi nismo ni protiv toga. Mi imamo i tu varijantnu i ovo. Ja nemam emociju na to da kao moramo.
Milorad Dodik, 28.2.2024.
Tvrdnje o mirnom razlazu i podjeli Bosne i Hercegovine Milorad Dodik iznosio je i dok je vršio funkciju člana Predsjedništva BiH.
Moram da kažem da ovih dana izlazi na vidjelo da je veoma ravnopravna opcija za ono što je kasnije pobijedilo kao “Albright” ili “Holbrooke” pristup vezano za Dejtonski sporazum bila inicijativa Sandyja Bergera, koji je bio državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država za nacionalnu bezbjednost, a to je da se BiH podijeli i da se kaže da ukoliko muslimani u BiH ne utvrde ili ne ohrabre Srbima volju da ostanu ovde na prostoru BiH u njoj, da Srbima treba dozvoliti da se odvoje i da se pripoje Srbiji. To je bio ravnopravan politički pristup i ideja u Americi. Ima i sada takvih ljudi koji tako misle, možda će on brzo doći na vlast tamo pa ćemo vidjeti.
Milorad Dodik, 5.1.2022.
Opciju razlaza Dodik je predlagao i prije tri godine.
Treba opciju mirnog razlaza u Bosni svakako staviti kao jednu od relevantnih i legalnih opcija o razgovoru o budućnosti, dakle ovdje vidimo ostrašćenost u pogledu povezivanja samog Vučića i ljudi iz Srbije i nas iz Republike Srpske kao da smo nešto strašno loše učinili zato što se zalažemo za mir. Dakle, u mojoj koncepciji toga je mirni razlaz, nije ratni razlaz.
Milorad Dodik, 15.1.2021.
Više od decenije najava referenduma i kršenja Daytona
Dodik od 2011. godine predlaže mirni razlaz i referendume, o čemu je Istinomjer pisao 2023. godine u tekstu “Milorad Dodik i 13 godina referenduma”. Treba podsjetiti na to da je u Deklaraciji Saveza nezavisnih socijaldemokrata od 2015. godine eksplicitno navedeno “raspisivanje referenduma o samostalnom statusu RS” i “mirnom razdruživanju”, o čemu je Istinomjer pisao 2019. godine.
Osim najava referenduma i otcjepljenja, vladajuće strukture u RS-u donosile su odluke i zakone koji su u suprotnosti s Ustavom BiH iako su imale zvanični stav da zahtijevaju dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, pritom ga tumačeći na svoj način.
Izborni zakon RS-a usvojen je u aprilu 2024. godine, a objavljen u Službenom glasniku RS-a u julu 2024. godine. Istog mjeseca, Ustavni sud BiH održao je vanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio Prijedlog za donošenje privremene mjere kojom je privremeno stavio van pravne snage Izborni zakon Republike Srpske do konačne odluke o zahtjevu za ocjenu njegove ustavnosti.
Osim toga, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske usvojeni su u NSRS-u u junu 2023. godine. Cilj usvajanja ovih zakona, kako su tada tumačili predlagači, bilo je omogućiti da se odluke Ustavnog suda BiH i odluke visokog predstavnika ne provode na području RS-a.
Na usvajanje ovog zakona reagovao je visoki predstavnik i 1. jula 2023. godine donesene su Odluka kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Odluka kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.
I pitanje državne imovine vlasti RS-a pokušale su riješiti usvajanjem Zakona o nepokretnoj imovini. Prema pisanju portala Radio Slobodna Evropa 2022. godine, RS je četiri puta zakonski pokušao regulisati pitanje državne imovine, a ti su zakoni – u cijelosti ili bar njihovi dijelovi – oboreni u Ustavnom sudu. Sud je svaki put naveo da je ova imovina isključiva nadležnost BiH. Istinomjer je također pisao o stavu vlasti i opozicije u pogledu državne imovine 2023. godine u tekstu “Vlast i opozicija RS-a ujedinjeni oko neistine da državna imovina pripada tom entitetu”.
Milorad Dodik je trenutno optužen pred Sudom BiH i tereti se za krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”. Ovo krivično djelo propisano je Krivičnim zakonom BiH i predviđa kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora. Moguće pravne posljedice osude za ovo krivično djelo jesu prestanak i zabrana vršenja službene dužnosti.
Teško je pobrojati sve prilike u proteklih više od deset godina u kojima je Dodik najavljivao izdvajanje RS-a iz BiH ili djelovao u smjeru suprotnom od Ustava BiH, pa tako njegove posljednje izjave, nakon posjete direktora CIA-e BiH – da secesija “nikada” nije bila opcija – djeluju nedosljedno. Iako nije jasno šta je dovelo do ovog “zaokreta”, bit će zanimljivo pratiti kako će se njegov stav, ali i djelovanje, razvijati u narednom periodu te da li će secesija ponovo biti opcija i predmet njegovih javnih istupa.
(Istinomjer.ba)