Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović gostovao je 13.6.2022. u Dnevniku RTV HB, gdje je govorio o razlozima zbog kojih nije prisustvovao sastanku lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) i članova Predsjedništva BiH s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i visokim predstavnikom Evropske unije Josepom Borrellom.
Čović je tom prilikom rekao kako su predstavnici HDZ-a BiH bili uključeni u prvom dijelu susreta u Briselu, kada su se rješavala tehnička pitanja i modeli kako doći do dokumenta, ali da nije došao kada je postalo jasno da će sastanku, pored predsjednika stranaka, prisustvovati i tri člana Predsjedništva.
Govoreći o samom dokumentu s kojim se većina prisutnih u Briselu složila, Čović se osvrnuo na preambulu dokumenta, odnosno na to da bi prihvatio dokument da je u preambulu uvršten sporazum iz Brisela i sporazum iz Mostara.
Preambula dokumenta obuhvata standardno, kako to radi kad se piše nekakav ozbiljan dokument, nabroji se nekoliko bitnih elemenata kao uvodni dio, a mi smo kazali da u toj preambuli definiramo sporazum isto iz Brisela, gdje su sve stranke potpisale svojedobno, gdje smo kazali jednom od točaka tog sporazuma da jedan narod drugom neće birat’ predstavnika. Zašto potpisivati novi sporazum ako nismo prethodni proveli? I naravno, sporazum iz Mostara…
Dragan Čović, 13.6.2022.
Sporazum na koji se Dragan Čović referisao nije potpisan. Naime, prije devet godina, 1.10.2013. godine, u Briselu je održan sličan sastanak sa sličnim ciljem. Sastanku su prisustvovali tadašnji komesar za proširenje i evropsku politiku Stefan Fuelle, zatim Mladen Bosić (SDS), Dragan Čović (HDZ BiH), Milorad Dodik (SNSD), Zlatko Lagumdžija (SDP BiH), Martin Raguž (HDZ 1990), Mirsad Đonlagić (SBB) te Bakir Izetbegović (SDA). Osim Fuellea i bh. predstavnika, na sastanku su učestvovali i predstavnici Vijeća Evrope i Venecijanske komisije.
Na tom sastanku potpisan je set zaključaka, među kojima je i prihvatanje neophodnosti implementacije presude “Sejdić-Finci”, a što je trebalo omogućiti pravo svih da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH. Tim zaključcima bh. lideri su tada pristali da do 10. oktobra 2013. godine dogovore izborne modele koji će odgovoriti na legitimne zahtjeve konstitutivnih naroda i Ostalih, a u skladu s međunarodnim standardima.
Faksimil tog sporazuma, odnosno seta zaključaka, u februaru 2022. godine na svom Facebook profilu objavio je Zlatko Lagumdžija, jedan od učesnika sastanka, i to povodom tvrdnji koje su se pojavile u medijima da se u tom sporazumu našla tačka “da jedan narod neće drugom birati predstavnika”.
U tački 5. tog dokumenta navodi se:
Saglasni smo da, do 10. oktobra, dođemo do izbornih modaliteta koji će izaći u susret legitimnim (opravdanim) brigama konstitutivnih naroda i “ostalih”, u skladu sa međunarodnim standardima. Metod izbora dva člana Predsjedništva iz FBiH kroz ustavne amandmane treba da, pored ispunjavanja presude Suda u Strasburu, spriječi nametanje ishoda izbora bilo kojem konstitutivnom narodu ili “ostalim”.
Set zaključaka 1.10.2013.
(Klik za uvećanje)
Deset dana kasnije, 10.10.2013. godine, razgovoru Stefana Fuellea i tadašnjih lidera sedam bh. stranaka pridružili su se i tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda te premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. Sastanak je završen bez konkretnih dogovora.
Dragan Čović je tada za medije rekao da su situaciju pokušali spasiti domaćini iz EU, ponudivši sažetak dotadašnjih razgovora. Na pitanje šta se nalazi u navedenom prijedlogu, Čović je rekao da su ga i bh. lideri samo čuli, a da je prijedlog odbio Zlatko Lagumdžija.
Osnov je da Federacija BiH bude jedna izborna jedinica, iz koje se biraju dva člana Predsjedništva BiH i da osiguramo da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike. Postoji način na koji bi se to radilo, ali, vjerujte, pola nas nije razumjelo ideju kako da se to uradi.
Dragan Čović, 10.10.2013.
Čović je tada rekao da novi rok za dogovor nije saopšten, ali da se cijela situacija treba riješiti “u narednih nekoliko dana”.
Od tada je prošlo više od 3.000 dana, a presuda “Sejdić-Finci” još uvijek nije ispoštovana.
Imajući u vidu da je 2013. godine i sam Dragan Čović rekao da je dogovor da “jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike” odbijen, njegovu tvrdnju da je takav sporazum potpisan u Briselu ocjenjujemo neistinitom.
(Istinomjer.ba)