Predsjednik mostarskog Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Slaven Zeljko u razgovoru za portal Klix.ba govorio je o predstojećim Lokalnim izborima u Mostaru, te se, između ostalog, osvrnuo i na nacionalne odnose u Mostaru i podatke popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine.
Osvrnuvši se na podatke popisa stanovništva Agencije za statistiku BiH, Zeljko je ustvrdio da je Mostar “jedini istinski, pravi multietnički grad u BiH”.
Prema podacima popisa, Mostar je jedini istinski, pravi multietnički grad u BiH. Činjenica da u Mostaru većinu stanovništva čine Hrvati, nešto manji broj je Bošnjaka, nažalost mali broj Srba i zanemariv broj onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, trebala bi biti bogatstvo koje će svi cijeniti, a ne razlog za ‘kovanje strategije otimanja’.
Slaven Zeljko, 15. 12. 2020.
Sličnu izjavu u julu ove godine imao je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Podsjećamo, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prilikom rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH koji je u svom fokusu imao održavanje Lokalnih izbora u Mostaru, Čović je, između ostalog, istakao da je “Mostar u ovom vremenu sačuvao svoju multietničnost”. Istinomjer je o pomenutim tvrdnjama pisao u analizi “Da li je Mostar multietničan, a Tuzla nije?”.
Povodom ove izjave, Istinomjer je izvršio uvid u podatke popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine.
Prema podacima popisa, u Bosni i Hercegovini živi 1.769.592 Bošnjaka, 1.086.733 Srba i 544.780 Hrvata. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) živi 92.005 Bošnjaka, 6.432 Srba i 118.297 Hrvata, od čega 46.752 Bošnjaka, 4.421 Srba i 51.216 Hrvata živi u gradu Mostaru. U Tuzlanskom kantonu (TK) živi 392.356 Bošnjaka, 7.058 Srba te 23.592 Hrvata, od čega 80.774 Bošnjaka, 3.378 Srba i 15.396 Hrvata žive u gradu Tuzli. Kada su u pitanju Hrvati, ova brojka nešto je manja ukoliko se uporedi sa popisom stanovništva iz 1991. godine, kada je u Tuzli bilo 15,5 posto Hrvata, a danas, prema popisu iz 2013. godine, 13,9% Hrvata.
I prethodnih godina u javnosti su se mogle čuti izjave date u kontekstu multietničnosti, pa je tako Čović 2018. godine, gostujući u programu N1 televizije, između ostalog govorio i o položaju Hrvata u javnom sektoru u Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo, te je ustvrdio kako ih tu u posljednjih 10 godina nije ni bilo na rukovodećim pozicijama. Istinomjer je pomenutu tvrdnju ocijenio neistinitom.
Osim toga, 2017. godine Skupština HNK-a nije usvojila amandmane na Ustav ovog kantona kojima bi se Srbi počeli tretirati kao jedan od konstitutivnih naroda i srpski jezik kao jedan od zvaničnih jezika u HNK-u, a vanredna sjednica na kojoj se trebalo raspravljati o ovim amandmanima nije ni održana zbog nedolaska poslanika iz Kluba Hrvata. Na pitanje vezano za nedolazak Kluba Hrvata na pomenutu sjednicu Skupštine HNK-a, Čović je istakao da “do kraja” razumije problem, kao i da je spreman da ga do kraja riješi. Podsjećamo da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u julu 2000. godine donio istorijsku odluku kojom se od dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske, traži da izmijene svoje ustave kako bi se osigurala puna ravnopravnost tri “konstitutivna naroda” na čitavom području BiH. Nakon što je ova odluka donesena, u narednih nekoliko godina većina kantona izmjenila je Ustav kako bi se Srbima osigurala ravnopravnost. Istinomjer se ovom temom bavio 2017. godine u analizi “HDZ imao sasvim dovoljno vremena da osigura konstitutivnost Srba u HNK”.
Osim podataka da i drugi gradovi BiH imaju multietnički sastav stanovništva, činjenica je da u HNK-u, u kojem se nalazi grad Mostar, Srbi još uvijek ne čine jedan od konstitutivnih naroda. S tim u vezi, Istinomjer izjavu Slavena Zeljke da je Mostar “jedini istinski, pravi multietnički grad u BiH” ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)