Nakon što je Centralna izborna komisija BiH potvrdila zvanične rezultate Opštih izbora 2022. godine, počeo je proces formiranja zakonodavnih tijela na kantonalnim, entitetskim i državnom nivou, te konstituisan novi saziv Predsjedništva BiH. Kada se radi o imenovanju novog saziva Vijeća ministara BiH, već izvjesno vrijeme javnost svjedoči izjavama pojedinih aktera na političkoj sceni u BiH u kojima se u vezu dovodi imenovanje tog tijela izvršne vlasti sa rasporedom mandata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (DN PSBiH).
U tom kontekstu, za portal Klix.ba, predsjednik Demokratske fronte (DF) i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, komentarisao je nadolazeći izbor delegata DN PSBiH iz reda srpskog naroda koji će se obaviti u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
U uvodnom dijelu teksta portala Klix.ba, stajalo je da ko će biti vlast na državnom nivou iz entiteta Republika Srpska uveliko zavisi od broja delegata/kinja u državnom Domu naroda, te dodano da nije isključeno i da SNSD bude zaobilazan, a mehanizam je u broju delegata.
Ističući da će u vezi s tim, DF pratiti odluku SDP-a BiH, Komšić je, pored ostalog, izjavio da će u slučaju glasanja SDP-a BiH za kandidata opozicije, na taj način biti otvorena mogućnost formiranja Vijeća ministara BiH bez SNSD-a.
S obzirom na to da je SDP-ov potpredsjednik kandidat za Dom naroda, te da SDP ima najviše zastupnika u klubu Pokreta za državu, DF će pratiti odluku SDP-a o tome kako će glasati na NSRS o imenovanju delegata. Ako je SDP spreman da podrži opozicionog delegata i na taj način otvori mogućnost formiranja Vijeća ministara bez SNSD-a, DF je još spremniji da prati SDP.
Željko Komšić, 21.11.2022.
Dan kasnije, i predsjednik PDP-a Branislav Borenović izjavio je da je “pitanje izbora delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH od ogromnog značaja iz razloga što apsolutno niko, niti jedna stranka a posebno niti jedan pojedinac, ko god to bio, ne smije imati u svojim rukama na raspolaganju sve kontrolne mehanizme za donošenje odluka u ovoj zemlji”.
Ovom temom bavio se i savjetnik bivšeg člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika Milan Tegeltija izjavivši da je suludo govoriti o izbacivanju SNSD-a iz vlasti na nivou BiH i biti protiv četiri delegata iz SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a htjeti funkcionalnu vlast na nivou BiH.
“Ovih dana primjetan je snažan pritisak sarajevske medijsko-političke čaršije na poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji predstavljaju primarno bošnjačku populaciju u Srpskoj da glasaju protiv SNSD-ovog kandidata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH”, rekao je s tim u vezi Tegeltija, te istakao da će SNSD “u svakom slučaju, kako god glasali ovi poslanici, imati tri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Bez ta tri delegata nema kvoruma u Domu naroda, a time ni odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Milan Tegeltija, 11.11.2022.
Tegeltija je dodao da, “ako je namjera funkcionalnost BiH na bazi saradnje i uvažavanja tada četvrti delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nije problem”, ali i upozorio da ako se žele nametanja i blokade “onda će i tri delegata SNSD-a biti nepremostiv problem”.
Podsjećajući da SNSD ima člana Predsjedništva BiH i vlast na svim nivoima u Republici Srpskoj, Tegeltija je s tim u vezi postavio pitanje “kako neko misli izbaciti SNSD, a izbjeći nefunkcionalnost BiH”, te ustvrdio da funkcionalnosti može biti samo sa SNSD-om u vlasti na nivou BIH.
Kad sve ovo malo saberete i razmislite, vidjećete koliko je suludo govoriti o izbacivanju SNSD-a iz vlasti u BiH i biti protiv četiri delegata iz SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a htjeti funkcionalnu vlast na nivou BiH.
Milan Tegeltija, 11.11.2022.
U kontekstu navedenih izjava i tvrdnji političkih aktera, prije svega treba podsjetiti na proceduru imenovanja Vijeće ministara BiH.
Kako to nalaže Ustav BiH, prvi korak u tom procesu dužno je učiniti Predsjedništvo BiH koje imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a koji će preuzeti dužnost nakon što to odobri Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH).
Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma. Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma.
Postupak imenovanja mandatara obrazložen je u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, gdje se, pored ostalog, navodi da za takvu odluku nije potreban konsenzus.
U postupku imenovanja, svaki član Predsjedništva može predložiti jedno ime. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu imenovati predsjedavajućeg.
Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, član 38
Način donošenja odluka PD PSBiH, pa tako i imenovanja mandatara Vijeća ministara BiH kao i sastava ovog tijela izvršne vlasti, obrazložen je u kako u Ustavu BiH, tako i u članu 85. Donošenje odluka, Poslovnika tog zakonodavnog tijela.
(1) Sve odluke u Domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju.
(2) Poslanici će maksimalno nastojati da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta.
(3) Ako većina glasova ne uključuje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući Doma i njegovi zamjenici sastat će se kao komisija i pokušati da osiguraju saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja.
(4) Ako to ne uspije, odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi “protiv” ne smiju sadržavati dvije trećine ili više poslanika izabranih iz svakog entiteta.
S obzirom na činjenicu da Predsjedništvo BiH i PD PSBiH imenuju mandatara, odnosno sastav Vijeća ministara BiH, jasno je da u tom smislu sastav DN PSBiH, kao i odnos snaga u njemu kada je riječ o političkim subjektima iz kojih delegati dolaze, proceduralno ne mogu imati uticaja na izbor Vijeća ministara BiH.
Sa druge strane, a kako kaže Ustav BiH u svom članu IV Parlamentarna skupština, “sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma”. Iz navedenog je jasno da, ukoliko većina u ZD PSBiH koja izabere Vijeća ministara BiH nema većinu u DN PSBiH, efikasnost takve izvršne vlasti i smislu donošenja potrebnih zakona od strane Parlamenta BiH bila bi upitna.
No, kada se radi o DN PSBiH, to nije sve. Opšte poznato je da politički sistem u BiH, ustanovljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno njegovim Aneksom IV, Ustavom BiH, u sebi sadrži niz mogućnosti blokada donošenja odluka, a koje su u najvećoj mjeri zasnovane na etničkom principu glasanja i izbora.
Jedan od takvih “krije” se i u okviru procedure donošenja odluka DN PSBiH, i to u članu IV Parlamentarna skupština, na osnovu kojeg četiri delegata iz reda srpskog naroda, a koje bira NSRS, imaju mogućnost da kroz propisane procedure, glasanjem “protiv” onemoguće donošenja bilo kakvih odluka od strane DN PSBiH.
Istinomjer je o tome još 2019. godine u analizi Šta čini razliku ukoliko stranka ima tri ili četiri delegata u Domu naroda PS BiH, detaljno pisao, te svojevremeno imao i priliku da neistinitim ocijeni tvrdnje Bakira Izetbegovića (SDA), Sakiba Softića (SDA) i Šemsudina Mehmedovića (SDA) koji su izjavljivali da nema razlike ukoliko SNSD u DN PSBiH ima tri ili četiri delegata.
U svjetlu navedenih izjava političkih aktera u BiH u vezi formiranja vlasti na državnom nivou nakon Opštih izbora 2022. godine, podsjećamo na član IV Ustava BiH koji, govoreći o načinu donošenja odluka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pored ostalog, kaže:
Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta.
DNPS BiH sastoji se od po pet delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda, pri čemu njih pet iz reda srpskog naroda dolazi iz entiteta Republika Srpska.
Iz člana IV je jasno da četiri delegata iz reda srpskog naroda, s obzirom na to da čine više od dvije trećine delegata iz tog entiteta, ukoliko glasaju “protiv” bilo kojeg prijedloga koji se nađe pred zastupnicima u DN PSBiH, su u mogućnosti da, kroz procedure, dakle legalno, mogu spriječiti donošenje bilo koje odluke u tom zakonodavnom tijelu, što nije slučaj ukoliko tri glasaju “protiv”.
Govoreći o mogućnosti blokade donošenja odluka od strane tri delegata iz reda srpskog naroda, o čemu je govorio Milan Tegeltija, to je moguće samo u slučaju njihovog nedolaska na sjednicu DN PSBiH.
Na to ukazuje Ustav BiH koji za DN PSBiH propisuje da je “devet članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata”.
Navedeno znači da je sa tri delegata u klubu srpskog naroda moguće blokirati rad DN PSBiH nedolaskom na sjednicu, ali to bi značilo opstrukciju rada i funkcionisanja najvećeg zakonodavnog tijela u BiH, što se ne može reći za slučaj kada četiri delegata dođu na sjednicu, te u skladu sa procedurama glasaju, te bez obzira i ako glasaju “protiv”, na taj način učestvuju u radu i donošenju odluka DN PSBiH.
Govoreći o načinu izbora i odlučivanja na osnovu etničke pripadnosti, podsjećamo da se u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji te Analitičkom izvještaju koji je priložen uz Mišljenje, pored ostalog, naglašava da pravo veta zasnovano na etničkoj pripadnosti utiče na rad Parlamentarne skupštine i stvara rizik da se zakonodavni proces odugovlači.
Parlamentarnu skupštinu čine Predstavnički dom, donji dom koji se bira neposrednim glasanjem i Dom naroda, koji se bira posredno i koji se sastoji od pet pripadnika svakog konstitutivnog naroda koji se biraju među članovima gornjih domova entiteta. Sve propise treba da odobre oba doma pri čemu najmanje jedna trećina članova iz svakog entiteta treba da glasa za („entitetsko glasanje“). U Domu naroda, većina pripadnika svakog entitetskog naroda može proglasiti da je određena odluka „štetna” po njihov vitalni interes (veto po osnovu „vitalnog nacionalnog interesa”). Ovakvo pravo veta zasnovano na etničkoj pripadnosti utječe na rad Parlamentarne skupštine i stvara rizik da se zakonodavni proces odugovlači.
Mišljenje EK, 29.5.2019.
Uz navedeno, u Analitičkom izvještaju se ukazuje da kompleksna ustavna struktura BiH i česti sporovi o podjeli nadležnosti među nivoima vlasti utiču na usklađivanje zakonodavstva sa acquis-om i na njihovu implementaciju u brojnim poglavljima, te da je potrebno da BiH osigura pravnu sigurnost u pogledu raspodjele nadležnosti među nivoima vlasti i da uvede klauzulu o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih nivoa vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila čitava zemlja.
U tom smislu se i poziva na ukidanje prava veta zasnovanog na nacionalnoj osnovi:
Sva administrativna tijela kojima je povjerena provedba acquis-a treba da se zasnivaju samo na profesionalizmu i prava veta na nacionalnoj osnovi u njihovom odlučivanju treba ukinuti. Ustav sadrži odredbe koje se pozivaju na etničku pripadnost i mjesto stanovanja koje nisu u skladu sa EKLJP i njenim protokolima. To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja šefa države i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervisana za građane koji pripadaju „konstitutivnim narodima” – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Potrebne su značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu djelotvorno ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. I etnički zasnovano pravo veta negativno utječe na rad Parlamentarne skupštine i entitetskih zakonodavnih tijela.
Analitički izvještaj, 29.5.2019.
Nakon pregleda procedure izbora Vijeća ministara BiH, načina donošenja zakona u PSBiH te načina odlučivanja DN PSBiH, u kontekstu rasprava koje se vode u javnosti u vezi mogućnosti da SNSD ima četiri delegata u DN PSBiH, te da li bi u tom slučaju taj politički subjekt morao biti dijelom Vijeća ministara, sa sigurnošću je moguće izvesti dva zaključka.
Prvi je da sastav DN PSBiH, a time ni kapacitet bilo kojeg političkog subjekta unutar njega, sa proceduralne strane ni na koji način ne može uticati na imenovanje mandatara ni sastava Vijeća ministara BiH.
I drugi, da s obzirom da je donošenje zakona od strane pripadajućeg zakonodavnog tijela jedan od ključnih segmenata efikasnog djelovanja izvršne vlasti, četiri delegata iz reda srpskog naroda u DN PSBiH imaju kapacitet i mogućnost da zaustave usvajanje bilo kog prijedloga koji bi se našao na dnevnom redu DN PSBiH.
To znači da bi SNSD, ukoliko bude imao četiri delegata, bio u prilici da, kada se radi o usvajanju zakona, spriječi njihovo donošenje, te tako oteža efikasno funkcionisanje i rad Vijeća ministara BiH ukoliko ne bi bili njegovim dijelom.
Međutim, treba podsjetiti da je SNSD u minulom mandatu 2018 – 2022, i pored toga što je bio dio vlasti na državnom nivou, imajući četiri delegata u DN PSBiH, često zaustavljao usvajanje prijedloga i inicijativa koje su dolazile pred to zakonodavno tijelo, a o čemu je Istinomjer također nedavno pisao.
U skladu sa Izbornim zakonom BiH, tek treba da uslijedi konstituisanje zakonodavne vlasti na državnom nivou, a nakon toga i imenovanje Vijeća ministara BiH. Koliko će sve skupa trajati, te ko će činiti izvršnu vlast na državnom nivou za sada je nepoznanica, ali ono što je poznato je da do daljnjeg, mogućnosti blokada na osnovu etničkog predznaka i dalje ostaju dijelom ustavne i zakonske materije BiH, i pored toga što BiH na putu evropskih integracija ima zadatak da te blokade ukloni.
(Istinomjer.ba)