Suprotno tvrdnjama Milorada Dodika, centralne banke su načelno profitabilne institucije koje na tržištu kapitala ostvaruju zaradu od sredstava koje posjeduju, u čemu Centralna banka BiH nije nikakav izuzetak.
Na pres-konferenciji održanoj 17. jula 2025. godine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je, govoreći o odluci visokog predstavnika kojom se raspoređuje dobit Centralne banke Bosne i Hercegovine, izjavio da nigdje drugo u svijetu centralne banke ne ostvaruju profit.
Što opet postavlja drugo jedno pitanje: zašto će Centralnoj banci dobit? Da li znate jednu centralnu banku u svijetu koja radi i proizvodi dobiti? Je li imate takve banke? Je li imate? Ne, ovdje to ima, naravno.
Milorad Dodik, 17.7.2025.
Centralna banka BiH
Centralna banka BiH osnovana je 1997. godine Zakonom o Centralnoj banci, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Ova institucija izdaje domaću valutu, kontrolira provođenje monetarne politike, upravlja deviznim rezervama domaće valute i podržava platne i obračunske sisteme u Bosni i Hercegovini. Osim toga, Centralna banka koordinira djelatnosti agencija za bankarstvo entiteta, koje su nadležne za izdavanje dozvola za rad i superviziju banaka.
Ova institucija je u 2024. godini ostvarila dobit od 399,5 miliona KM, od čega najveći dio zarade dolazi iz ulaganja sredstava komercijalnih banaka pohranjenih u Centralnoj banci BiH na stranim tržištima. Budući da su prihodi ovih ulaganja veći od kamata koje isplaćuje komercijalnim bankama za njihova sredstva pohranjena na njenim računima, Centralna banka BiH ostvarila je dobit.
Kako zarađuju centralne banke?
Centralna banka BiH nije izuzetak u obavljanju ovakvih transakcija. Na tržištu kapitala, transakcije obavljaju i druge centralne banke, Evropska centralna banka ili američke Federalne rezerve. Dok su ove dvije centralne banke u prethodnoj godini ostvarile gubitak (1, 2), pozitivno su poslovale centralne banke Hrvatske, Srbije, Italije, Japana, ali i drugih država.
Svrha rada centralnih banaka jeste kontrola inflacije, što centralne banke postižu upravljanjem količinom novca na tržištu. Centralne banke mogu povećavati ili smanjivati količinu novca štampanjem novca, određivanjem kamatnih stopa i obaveznih rezervi novca komercijalnih banaka, te kupovinom i prodajom obveznica, valuta i plemenitih metala.
Naprimjer, u slučaju pada vrijednosti domaće valute, centralne banke mogu početi prodavati strane valute, obveznice ili plemenite metale koje posjeduju za domaću valutu, povećavajući potražnju i time vrijednost domaće valute.
Iako im to nije primarni cilj, kontrolirajući inflaciju, centralne banke ovim transakcijama mogu ostvarivati profit, što im omogućava nezavisnost u radu. Kako ekonomista Paul Wessels navodi u studiji o profitabilnosti centralnih banaka, ove institucije su načelno profitabilne.
Prema navodima Williama Lelieveldta iz Evropske centralne banke, prihodi centralnih banaka dolaze od kamata na obveznice, kamata na pozajmice komercijalnim bankama, kamata, transakcija i kursnih razlika stranih valuta te od naplaćivanja usluga koje obavljaju za komercijalne banke.
Zbog činjenice da i druge centralne banke mogu ostvariti profit, tvrdnju Milorada Dodika kako je to slučaj samo u BiH ocjenjujemo kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)