Gostujući 20.9.2022. godine u emisiji “Dan uživo” N1 televizije, kandidat za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na Opštim izborima 2022. godine i predsjednik Hrvatske seljačke stranke Bosne i Hercegovine (HSS BiH) Mario Karamatić iznio je nekoliko netačnih tvrdnji na temu uređenja Bosne i Hercegovine.
Tako je na pitanje voditeljice da li je BiH državna zajednica, Karamatić odgovorio:
Nego šta je? BiH je državna zajednica… Nemam pojma gdje piše, nisam čitao to. Federacija je zajednica 10 županija. Šta je BiH, zajednica dva entiteta i jednog kondominija ili trećeg entiteta, zovite ga kako hoćete, koji se zove Brčko distrikt…To da piše državna zajednica ne piše nigdje, evo, ali jeste državna zajednica.
Mario Karamatić, 20.9.2022.
Da Bosna i Hercegovina nije “državna zajednica”, Istinomjer je već u nekoliko navrata skretao pažnju, ocjenjujući neistinitim takve vrste izjava političkih zvaničnika/ca u Bosni i Hercegovini. U kontekstu iznesenog Karamatićevog stava, i ovom prilikom podsjećamo na prvi član Ustava BiH koji, pored toga što definiše kontinuitet pravnog postojanja Bosne i Hercegovine, demantuje i tvrdnje da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica”.
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
Nadalje, Ustav u istom članu Bosnu i Hercegovinu definiše kao “demokratsku državu koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora”, a koja se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Ni Karamatićeva tvrdnja da je Federacija Bosne i Hercegovine “zajednica 10 županija” također nije tačna. Kada se radi o terminu “zajednica”, to potvrđuje član 2. Ustava FBiH, koji kaže da se Federacija BiH “sastoji od federalnih jedinica (kantona)”.
Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona). Metodi i postupci za fizičko određivanje granica između kantona utvrdit će se federalnim propisima. Kantoni će imati nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama.
Pored toga, ni termin “županija”, koji je koristio Karamatić, nije tačan.
Naime, nakon što je tadašnji premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić 5.3.1998. godine Ustavnom sudu FBiH podnio zahtjev za utvrđivanje ustavnosti čl. 8, 9, 10, 11. i 30. Ustava Zapadnohercegovačkog kantona i čl. od 1-18, 21, 26, 27, 29, 30, 36, 38, 42, 43, 45, 46, 47, 49, 57, 71, 73, 78, 82. i 84. Ustava kantona u kojima je sadržana riječ “županija”, Ustavni sud FBiH je 7.7.1998. godine utvrdio da upotreba naziva “županija” u navedenim članovima Ustava Zapadnohercegovačkog kantona nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Na kraju, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine nije ni “kondominijum” ni “treći entitet”, kako je to Karamatić izjavio.
INFO BOX: Konačnu arbitražnu odluku o statusu Brčkog donio je početkom marta 1999. godine Arbitražni tribunal za Brčko te, s tim u vezi, i Amandman I na Ustav BiH. Ubrzo nakon toga, odlukom visokog predstavnika od 8.3.2000. godine, uspostavljen je Brčko distrikt Bosne i Hercegovine.
Prije svega, to potvrđuje Ustav BiH koji u svom Amandmanu I, kojim se iz člana VI.3. dodaje novi član VI.4, pored ostalog, navodi:
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine koji postoji pod suverenitetom Bosne i Hercegovine i spada pod nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine onako kako te nadležnosti proizilaze iz ovog ustava, čija je teritorija u zajedničkoj svojini (kondominiju) entiteta, jedinica je lokalne samouprave s vlastitim institucijama, zakonima i propisima i s ovlaštenjima i statusom konačno propisanim odlukama Arbitražnog tribunala za spor u vezi s međuentitetskom linijom razgraničenja u oblasti Brčkog. Odnos između Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine i entiteta može se dalje urediti zakonom koji donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
Iz Ustava BiH jasno je da Brčko distrikt Bosne i Hercegovine nije “treći entitet”, kao ni kondominijum, što je 12.5.2003. godine detaljno obrazloženo na zvaničnoj stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini.
Tom je prilikom supervizor za Brčko i zamjenik visokog predstavnika Henry L. Clarke na pitanje “da li je Brčko Distrikt kondominijum, entitet ili općina?” jasno odgovorio:
Ne. To je Distrikt sa lokalnom samoupravom pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Pošto je status Distrikta važan za stanovnike Distrikta, za Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu, te Federaciju BiH i Republiku Srpsku, potrebito je dati i duži odgovor.
OHR, 12.5.2003.
Supervizor u nastavku podsjeća da, nakon što se entiteti nisu mogli složiti pod čijom će upravom biti Brčko, Međunarodni tribunal riješio je spor te otklonio dileme koje su se javljale u medijima o tome šta je distrikt.
Nedavno su mediji prenijeli mišljenja o tome da li je Distrikt još jedan entitet, ili kondominijum. Pojam “kondominijum” obično označava zajedničko vlasništvo i kontrolu, kao što je kontrola dviju ili više država nad kolonijom, kao što je bio Anglo-egipatski Sudan u 19. stoljeću. Tada nije mogao funkcionirati, kao što ne može niti danas. U Konačnoj odluci nema ni traga od ideje da dva entiteta zajednički kontroliraju Brčko.
Pojam “kondominijuma” iz Konačne odluke odnosi se na odluku da se ne naruši teritorijalni odnos između entiteta (51%:49%) utvrđen Dejtonskim sporazumom. Prema Konačnoj odluci teritorija bivše općine Brčko pripada i jednom i drugom entitetu s tim da naredna rečenica ističe da “ipak, entiteti neće imati nikakvih ovlasti unutar granica Distrikta, kojim će upravljati unitarna vlada”. Oba entiteta su delegirala “… sve svoje ovlasti…” na novi Distrikt (Konačna odluka, stavci 9-11).
Konačna odluka zahtijevala je stvaranje jedinstvene, multietničke vlade Distrikta, neovisnog sudstva i Skupštine koja ima ovlasti da usvoji novi set zakona za Brčko Distrikt. Zakoni entiteta se u Distriktu primjenjuju samo dok se ne donesu novi zakoni Distrikta koji će ih trajno zamijeniti. Mnogi važni zakoni su već zamijenjeni, a biti će i ostali.
OHR, 12.5.2003.
Pored ostalog, u obrazloženju se dodaje da je Tribunal za Brčko bio zadužen da razriješi teritorijalni spor koji sami entiteti nisu mogli riješiti te da se od Tribunala nije tražilo da stvori još jedan entitet, kanton ili općinu.
Poput drugih multietničkih saveznih sistema koji su stvorili poseban distrikt za svoj glavni grad (kao što je Belgija, Brazil ili Sjedinjene Američke Države), Tribunal je osnovao poseban distrikt da bi se riješio konkretan problem.
OHR, 12.5.2003.
Također, i član 1. Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, “Osnovni principi”, određuje “distrikt kao jedinstvenu administrativnu jedinica lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine”.
S obzirom na činjenice, tvrdnje Marija Karamatića da je BiH državna zajednica, Federacija BiH zajednica deset županija te da je Brčko distrikt Bosne i Hercegovine kondominijum ili treći entitet Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)