Jasmina Biščević-Tokić iznijela je niz kritika na račun vlasti u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo. Osvrnula se na kašnjenje porodiljskih naknada i plata u javnom sektoru u KS, neimenovanje direktora KCUS-a te na izmjene Krivičnog zakona i Zakona o advokaturi.
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Jasmina Biščević-Tokić 7. novembra 2024. godine gostovala je u programu TVSA u emisiji “Špica”, gdje je govorila o nizu društveno-političkih tema.
Kašnjenje isplata u KS
Biščević-Tokić je na samom početku govorila o zaduženju Kantona Sarajevo, dovodeći ga u vezu s kašnjenjem servisiranja budžetskih obaveza.
Ali, prošli mjesec su kasnile plate u obrazovanju, prošlih mjeseci nisu porodilje dobile na vrijeme svoje naknade niti dječiji doplatak (…) Koliko imam informaciju, da je Kanton Sarajevo 660 miliona već faktički zadužen.
Jasmina Biščević-Tokić, 7.11.2024.
Dječiji dodatak i porodiljske naknade u oktobru ove godine jesu kasnile četiri dana, a predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja KS Saudin Sivro objavio je na društvenim mrežama kako mu je rečeno da će plate radnika u obrazovanju biti isplaćene 11. oktobra 2024. godine
Ovaj se slučaj nije ponovio u novembru.
Vrijedi spomenuti i da su plate u obrazovanju povećavane, što je bio slučaj i s porodiljskim naknadama, koje od marta 2024. godine u Kantonu Sarajevo iznose 1.261 KM. Kako navodi Radio Slobodna Evropa, za tu je namjenu iz budžeta izdvojeno dodatnih 29 miliona KM.
Treba podsjetiti na to da je ranije naknada za nezaposlene porodilje iznosila 225 KM, dok su zaposlene porodilje imale pravo na naknadu u iznosu minimalne plate.
Nesporno je da je Vlada KS preuzela previše obaveza u 2024. godini, što se vidi iz Odluke o obustavljanju izvršenja rashoda u posebnom dijelu budžeta Kantona Sarajevo za 2024. godinu, koja je donesena 31. oktobra 2024. godine.
Godišnji izvještaji o ukupnom vanjskom i unutrašnjem dugu FBiH pokazuju stalni rast zaduženja, pa je tako na dan 31. decembar 2022. godine zaduženje Kantona Sarajevo iznosilo 276,92 miliona KM, a na kraju 2023. godine 421,88 miliona KM. U toku 2024. godine, Vlada KS je nastavila zaduživanje. Ministar finansija KS Afan Kalamujić, gostujući u novembru u “Klix studiju”, rekao je da je trenutni dug kantona 580 miliona KM plus kamate. Službeni podaci o dugu Kantona bit će poznati nakon usvajanja Informacije o dugu FBiH za 2024. godinu.
Status službene osobe za medicinsko osoblje
U nastavku gostovanja, Biščević-Tokić govorila je o potrebi da zdravstveni/e radnici/e dobiju status službene osobe u Krivičnom zakonu FBiH. Posebno je istakla da ova inicijativa postoji već dvije godine, ali je trenutno “u ladici”.
Ja smatram da to treba ići što prije u proceduru, da zdravstveni radnici jesu službene osobe i da je sve više napada na zdravstvene radnike. Da se to treba uraditi izmjene i Krivičnog zakona i da se oni tako trebaju tretirati. Evo, ja sam dobila neke naznake da se to sad nekad pokrenulo i pustit ću da vidim da li će doći na Odbor za zdravstvo. Imam informaciju da će sjednica redovna Parlamenta biti 27. novembra.
Jasmina Biščević-Tokić, 7.11.2024.
U FBiH je trenutno na snazi krivični zakon u skladu s kojim zdravstveno osoblje nema status službenog lica, a isto zakonsko rješenje imaju i krivični zakoni Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta. Iako zdravstveni/e radnici/e nemaju status službene osobe ni u regionu, u krivičnim zakonima nekih zemalja napad na medicinsko osoblje propisan je kao krivično djelo.
Prema pisanju Nezavisnih novina, očekuje se da će početkom sljedeće godine na snagu stupiti izmjene Krivičnog zakona Srbije, koji bi kao posebno krivično djelo propisao napade na nastavnike/ce i ljekare/ke.
Krivični zakon Hrvatske uređuje pitanje statusa službenog lica na sličan način kao i krivični zakoni BiH i Srbije, ali ga proširuje i na stručne radnike/ce koji/e obavljaju poslove socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Ipak, pitanje zaštite zdravstvenog osoblja ovaj je zakon riješio uvođenjem posebnog krivičnog djela – “Prisila prema zdravstvenom radniku” (član 315a).
Krivični zakon Crne Gore također ne prepoznaje zdravstvene radnike/ce kao službena lica, ali prema pisanju CDM-a, Ministarstvo zdravlja će Vladi Crne Gore predložiti ispitivanje mogućnosti promjene zakonske regulative kako bi se precizirale i pooštrile krivične odredbe u slučaju napada i zlostavljanja medicinskih radnika/ca na radnom mjestu i tokom obavljanja službene dužnosti.
Primjer države koja je također na specifičan način riješila pitanje zaštite medicinskih radnika/ca jeste Njemačka. U Krivičnom zakonu Njemačke navedeno je ko su službene osobe, a kao posebno krivično djelo normira se napad na službene osobe. Ovaj zakon ne daje medicinskim radnicima/ama status službene osobe, ali u posebnom članu, 115, ističe da će se u slučaju nesreće, uobičajene opasnosti ili hitne situacije, napad na vatrogasce, civilnu službu, hitnu medicinsku službu ili odjel u bolnici procesuirati kao napad na službene osobe. Napad na službene osobe može se kazniti kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.
Imenovanje Upravnog odbora u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu
Zastupnica Jasmina Biščević-Tokić također je govorila o imenovanju Upravnog odbora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Sva ta peripetija, Brankice, oko Kiničkog centra je stvarno nestvarna. Prošla je godina dana, oni nisu uspjeli da imenuju uopšte direktora Kliničkog centra. Još uvijek je tu na snazi neki privremeni upravni odbor, koji Zakon o zdravstvenoj zaštiti uopšte ne poznaje. Šta mislim? Vi nemate nigdje u Zakonu da imate neki privremeni upravni odbor. Vi imate v. d. Upravnog odbora i Upravni odbor. Taj v. d. može biti do šest mjeseci. Oni su njima i produžavali sve. Vidimo šta se dešava. Jučer sam imala priliku da čujem pres-konferenciju, gdje kažu da su oni već u gubitku, da je Klinički centar u minusu, i glavnu odgovornost nose SDP i NiP, koji nisu već do sada postavili direktora.
Jasmina Biščević-Tokić, 7.11.2024.
U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH, zdravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor. Predsjednika i članove/ice upravnog odbora KCUS imenuje i razrješava Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra zdravstva.
Još je u oktobru 2023. godine Vlada FBiH prekršila Zakon o zdravstvenoj zaštiti i smijenila Upravni i Nadzorni odbor, nakon čega je na prijedlog premijera, umjesto nadležnog federalnog ministra, imenovala privremeni upravni odbor i privremeni nadzorni odbor. Ovu odluku poništio je Kantonalni sud u Sarajevu, ali je u decembru Vlada FBiH ponovo na isti način imenovala Upravni odbor. Prema pisanju Faktora, Kantonalni sud u Sarajevu donio je odluku kojom se nalaže da vrati stari nadzorni odbor, ali ova odluka suda do danas nije provedena.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne poznaje ni privremene ni v. d. odbora, samo je moguće imenovanje v. d. direktora, i to, ukoliko direktor nije imenovan u skladu sa zakonom, u roku od 60 dana od dana isteka konkursnog roka odluku o postavljenju vršioca dužnosti direktora donosi upravni odbor zdravstvene ustanove. Vršilac dužnosti direktora postavlja se najduže na period do šest mjeseci.
Ipak, ukoliko postoje odluke suda koje stavljaju van snage odluke o imenovanju odbora, postavlja se pitanje kako nelegalan odbor može legalno izabrati direktora ili v. d. direktora KCUS-a.
Entitetski zakoni o advokaturi
Komentarišući temu izmjena Zakona o advokaturi FBiH, Biščević-Tokić je ukazala i na problem s ovim zakonskim rješenjem u Republici Srpskoj, iznoseći pri tome poluistinitu tvrdnju.
Ono što je po meni suludo, da je pratio Zakon o advokaturi Republike Srpske, koji je donesen 2015. godine, i faktički rekao da se radi o harmonizaciji zakona. U tom zakonu Republike Srpske, Milorad Dodik je faktički iste stavio stavke, da ste državljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, pa on je čak išao i korak više, pa je stavio da morate imati završen pravni fakultet u Republici Srpskoj.
Jasmina Biščević-Tokić, 7.11.2024.
U Zakonu o advokaturi RS u članu 6. kumulativno su navedeni uslovi za pravo upisa u Imenik advokata RS. Neki od ovih uslova za upis jesu državljanstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i stečena diploma na pravnom fakultetu u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini, ili na bilo kojem pravnom fakultetu u SFR Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine. Ako je diploma stečena na pravnom fakultetu u stranoj državi, ovaj uslov može se ispuniti nakon priznanja diplome u skladu s propisima RS.
Dakle, državljanstvo RS jeste uslov za upis u Advokatsku komoru RS, no suprotno tvrdnji zastupnice Bišević-Tokić, završen pravni fakultet u RS to nije. Osobe koje su državljani/ke RS mogu završiti pravni fakultet bilo gdje u Bosni i Hercegovini, pa čak i u stranoj državi.
Nakon što je izmjena Zakona o advokaturi FBiH usvojena u Predstavničkom domu FBiH, Vlada Federacije BiH uložila je amandman na sjednici Doma naroda, u kojem je u Prijedlogu zakona ostalo da se u Registar advokata mogu upisati oni/e koji/e imaju državljanstvo BiH.
Svoje gostovanje u programu TVSA federalna zastupnica Jasmina Biščević-Tokić iskoristila je da iz ugla opozicije uputi kritike na račun rada vlasti kako u FBiH, tako i u Kantonu Sarajevo. Iako je većinom svog gostovanja iznosila istinite ili većim dijelom istinite tvrdnje, neke činjenice i podatke predstavila je selektivno.
(Istinomjer.ba)