Na zvaničnoj Facebook stranici Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini 7.2.2023. godine objavljen je status, kako je to ambasador Igor Kalabuhov izjavio, “mladih diplomata Ambasade koji nestandardnim, kreativnim jezikom govore o odnosima između Rusije i Bosne i Hercegovine.”
U statusu je riječ o, kako se navodi, mitu da Rusija zabranjuje Bosni i Hercegovini ulazak u NATO i Evropsku uniju te se u njemu kaže da je Bosna i Hercegovina slobodna da napravi bilo kakav korak na svjetskoj sceni.
“Ali vi (tu se ustvari misli na rukovodstvo države) morate shvatiti da u slučaju ako se pridružite nekom bloku, čiji je glavni cilj uništenje Rusije, onda mi – isto tako slobodna zemlja sa nezavisnom vanjskom politikom, kao što je i Bosna i Hercegovina – imamo pravo da se branimo”, rečeno je dalje u ovom dijelu u kojem se još poručuje:
Sve dok ne poduzimate mjere protiv nas, osjećamo se opušteno i nemamo potrebu za pojačanjem odbrane.
Ambasada Ruske Federacije u BiH, 7.2.2023.
U nastavku se, govoreći o “hipotetičkom” scenariju, tvrdi da bi BiH kao članica NATO-a, “ukoliko uslovni Bruxelles ili Washington nalože da rasporede nuklearne sisteme sa projektilima usmjerenim na Moskvu”, bila prinuđena da na to pristane:
Ovdje se može prigovoriti da se, hipotetički, može ući u NATO ili EU sa potpuno drugačijim namjerama koje nemaju veze sa Rusijom. Na primjer, da se razriješe nagomilane unutrašnje kontradikcije (iznenađenje – to je također mit, ali nije to tema ovog našeg razgovora). Ali budimo realni – ukoliko uslovni Bruxelles ili Washington naloži da se rasporede nuklearne sisteme sa projektilima usmjerenim na Moskvu, onda uslovno Sarajevo, budući članom organizacija pod njihovim vodstvom, bit će prinuđeno da to uradi. Dakle, da, izbor jeste slobodan, ali molimo da nas ne ograničavate u našem pravu da odgovorimo. Naravno, proporcionalno. Dok ne budemo 100% sigurni u realnost podmuklih planova po uništenju naše zemlje, crveno dugme niko pritisnuti neće. Ali ako govorimo ozbiljno, ne mislimo da bi trebalo očekivati neki ekstremni razvoj situacije.
Ambasada Ruske Federacije u BiH, 7.2.2023.
U kontekstu evroatlantskih integracija naše zemlje Ambasada Ruske Federacije u BiH reagovala je u nekoliko navrata. Podsjećamo da je u januaru ove godine ambasador Igor Kalabuhov komentarisao stavove ambasadora SAD-a u BiH Michaela Murphyja, koji su se, pored ostalog, odnosili na NATO put BiH, a 22.12.2022. godine prenesen je stav zvanične predstavnice Ministarstva inostranih poslova Rusije Marije Zaharove o davanju BiH statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Tom prilikom Zaharova je izjavila da je, u kontekstu trenutne situacije u svijetu i ekspanzionističke linije Zapada, očigledno da je prilikom donošenja ove odluke u prvi plan stavljen zadatak potpunog geopolitičkog osvajanja regiona, institucionalizacije neokolonijalne politike, koja se ovdje vodi godinama, te da je riječ o oduzimanju prava stanovnicima Bosne i Hercegovine da samostalno grade svoj unutrašnji život i da biraju partnere po vlastitom nahođenju i želji.
“Učlanjenje bilo koje zemlje u Savez podrazumijeva apsolutnu podršku vojnim i političkim ciljevima NATO-a, dakle, antiruskim koracima, što znači da se djelovanje svake države članice u okviru Saveza smatra usmjerenim protiv Rusije“, navedeno je i u saopćenju Ambasade Ruske Federacije u BiH u maju 2022. godine.
Ovom prilikom podsjećamo i na reakciju Ambasade Ruske Federacije u BiH objavljenu početkom februara ove godine u kojoj se naš partnerski portal Raskrinkavanje, koji se bavi provjerom tvrdnji u medijima, optužuje za “spinovanje”, “širenje lažnih informacija” i “primanje novca za antirusku propagandu”. Odgovor Raskrinkavanja možete čitati na ovom LINKU.
Kako NATO odlučuje
Način odlučivanja NATO-a demantuje tvrdnje ruske ambasade da bilo koja članica Alijanse može biti prinuđena na bilo šta u okviru djelovanja NATO-a ukoliko se sama s tim ne slaže.
Kako se navodi na zvaničnoj stranici NATO-a, “zemlje članice se svakog dana savjetuju i donose odluke o sigurnosnim pitanjima na svim razinama i u mnoštvu različitih područja”, a sve se odluke donose konsenzusom.
Svaka “odluka NATO-a” izraz je kolektivne volje 30 zemalja članica budući da se sve odluke donose konsenzusom.
Donošenje odluka konsenzusom osnovni je princip koji je prihvaćen kao jedina osnova za donošenje odluka u NATO-u od stvaranja Alijanse 1949. godine, navodi se dalje, te se podvlači da donošenje odluka konsenzusom znači da nema glasanja u NATO-u, kao i da se konsultacije odvijaju dok se ne donese odluka koja je prihvatljiva za sve.
Ponekad se zemlje članice slažu da se ne slažu oko nekog pitanja. Generalno, ovaj pregovarački proces je brz jer se članovi redovno konsultuju jedni s drugima i stoga često unaprijed znaju i razumiju stavove jedni drugih. Omogućavanje procesa konsultacija i donošenja odluka konsenzusom jedan je od glavnih zadataka generalnog sekretara NATO-a. Princip donošenja odluka konsenzusom primjenjuje se u cijelom NATO-u.
I o pitanjima rasporeda nuklearnih snaga odluke samo uz konsenzus
Kada je riječ o nuklearnim pitanjima u okviru Alijanse, Grupa za nuklearno planiranje (NPG) djeluje kao više tijelo za nuklearna pitanja i raspravlja o specifičnim političkim pitanjima u vezi s nuklearnom snagom, te i ona svoje odluke donosi konsenzusom.
NPG predstavlja forum u kojem zemlje članice NATO-a mogu učestvovati u razvoju nuklearne politike Alijanse i donošenju odluka o nuklearnom stavu NATO-a, bez obzira na to da li i same posjeduju nuklearno oružje ili ne. Politike koje su dogovorene stoga predstavljaju zajednički stav svih zemalja učesnica. Odluke unutar NPG-a donose se konsenzusom, kao što je slučaj sa svim NATO tijelima.
Grupa za nuklearno planiranje (NPG)
Da od odluke svake države članice, kako sadašnjih tako i onih koji su dobile poziv za članstvo, zavisi da li će nuklearno oružje biti raspoređeno na njenom tlu, svjedoči i izjava ministra vanjskih poslova Finske Pekke Haavistoa.
Finska nije postavila nikakve preduslove prilikom apliciranja za članstvo jer nije htjela da sužava obim svojih aktivnosti. Ali jasno je da neće biti nuklearnog oružja na finskom tlu ni nakon što članstvo bude završeno.
Pekka Haavisto, 9.1.2023.
Podsjećamo, na samitu NATO-a u Madridu krajem juna 2022. godine članice NATO-a pozvale su Švedsku i Finsku da se priključe Alijansi, nakon čega su 5.7.2022. godine u Briselu potpisani pristupni protokoli.
S obzirom na to da NATO sve odluke donosi konsenzusom, odnosno da se bez odluke i volje svake članice NATO-a na njenom tlu ne može rasporediti nuklearno oružje, tvrdnju iznesenu na zvaničnoj stranici Ambasade Ruske Federacije u BiH da ukoliko Brisel ili Washington tako nešto nalože BiH, naša zemlja kao članica NATO-a mora na to pristati, ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)