Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, tokom gostovanja u “Danu uživo” N1 televizije 6. augusta 2021. godine, iznio je osvrt na mogućnost pristupanja Bosne i Hercegovine inicijativi “mini Schengen”, odnosno “Otvoreni Balkan”, kako se ova inicijativa zove od 29. jula ove godine.
Radončić je tačno ustvrdio da “Otvoreni Balkan” nije dio Berlinskog procesa, inicijative koja ima za cilj poboljšati regionalnu saradnju između zemalja zapadnog Balkana i pomoći im ka integraciji u Evropsku uniju.
Imate puno dezinformacija. Ja sam negdje danas na medijima pročitao, da li je reakcija nekih njemačkih ambasada u ove tri zemlje koje su napravile korak naprijed, Albanija, Srbija, Makedonija, da je to dobar potez i da to nije dio Berlinskog procesa. Berlinski proces traje tek godinu dana i mi od njega ne očekujemo boljitak, nije ni realno u roku od godinu dana.
Fahrudin Radončić, 6.8.2021.
Ipak, suprotno Radončićevim riječima, Berlinski proces ne traje “tek godinu dana”. Zapravo, ova inicijativa začeta je u augustu 2014. godine na konferenciji u Berlinu, koju je organizovala njemačka kancelarka Angela Merkel. Nakon inauguralne konferencije, narednih godina one su održane u Beču, Parizu, Trstu, Londonu, Poznanu, a posljednja u Sofiji 2020. godine.
Od 2014. godine do danas, Berlinski proces rezultirao je uspostavljanjem “Agende povezanosti” (engl. Connectivity Agenda), koja kombinuje javne politike i infrastrukturu, povezivajući na taj način zemlje članice na polju transporta i energetike. Osim toga, “pojedinačne vlade su uspostavile centralne i sveobuhvatne regionalne infrastrukturne mreže, uključujući zapadni Balkan na taj način u Transevropsku transportnu mrežu (TEN-T)”, a Berlinskim procesom formirana je i Regionalna kancelarija za omladinsku saradnju (RYCO).
Na posljednjem samitu u Sofiji, zemlje zapadnog Balkana potpisale su Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu, čime su se obavezale na jaču ekonomsku saradnju, zasnovanu na pravilima i standardima koji važe u EU, odnosno slobodnom protoku ljudi, kapitala, robe i usluga, zatim povećanju mogućnosti ulaganja usklađivanjem investicione politike sa standardima EU i najboljom međunarodnom praksom, kao i integraciju zapadnog Balkana u panevropsko digitalno tržište i transformaciju industrijskog sektora. U Deklaraciji stoji da je ovo samo korak ka konačnom cilju – integraciji zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da se “zajedničko regionalno tržište nastavlja na rezultate Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor koji je usvojen u Trstu 2017. godine, kada su se lideri Svjetske banke dogovorili da daju priliku ovoj regiji da izgradi vlastiti ekonomski prostor i omogući nesmetan protok roba, uslužnog kapitala i visokokvalifikovane radne snage, čineći region privlačnim i sposobnim za ulaganje”.
S druge strane, u oktobru 2019. godine, predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama potpisali su u Novom Sadu Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “mini Schengena” između ove tri zemlje. Tom prilikom je rečeno da bi ova deklaracija trebalo da pomogne da čitav region zapadnog Balkana počne funkcionisati na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi.
Na posljednjem sastanku spomenute trojice lidera, inicijativa je preimenovana u “Otvoreni Balkan”, a dogovoreno je da do 2023. godine budu ukinute granične kontrole između zemalja sudionica, te su potpisani Memorandum o razumijevanju i saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na zapadnom Balkanu, Memorandum u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa. Do danas, nadležne institucije Bosne i Hercegovine nisu donijele bilo kakvu zvaničnu odluku da je BiH saglasna s procesom “mini Schengena”.
U kontekstu Radončićevih tvrdnji da je u medijima pročitao kako ambasade Savezne Republike Njemačke u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji podržavaju pristupanje navedenih zemalja inicijativi “Otvoreni Balkan”, podsjećamo da je prilikom posjete Predsjedništvu BiH prije sedam dana državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke Miguel Berger konstatovao je da je SR Njemačka “posvećena pomoći BiH i regiji kroz Berlinski proces”, te je “informirao članove Predsjedništva BiH da inicijativa za regionalnu saradnju ‘mini Schengen’ ne predstavlja dio Berlinskog procesa”.
S obzirom na to da inicijativa Berlinski proces ne traje “tek godinu dana”, kako je to ustvrdio Fahrudin Radončić, nego već sedam godina, Istinomjer izjavu predsjednika SBB-a ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)