Analize

Analiza gostovanja Fahrudina Radončića na N1

Nakon lošeg rezultata SBB-a na Općim izborima 2022. godine i neosvajanja poslaničkih mandata u državnom i federalnom parlamentu, lider Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić najavio je uspjeh ove stranke na nadolazećim lokalnim izborima, a govorio je i o drugim aktuelnim temama.

Screenshot: N1

Kaznena politika zemalja Zapadnog Balkana

Radončić je bio gost emisije “Dan uživo” na televiziji N1 4. aprila 2024. godine, a na početku intervjua upitan je da prokomentariše aktuelnu sigurnosnu situaciju u zemlji, na što je odgovorio da “kaznena politika” sudova u BiH treba da bude rigoroznija, ali da zbog aspiracija ka EU članstvu, BiH ne može posjedovati mehanizam smrtne kazne.

Iako to tako ne izgleda, prvenstveno je najvažnije kako rade tužilaštva, a prije tužilaštva kakva je naša kaznena politika. Mi kao zemlja koja teži Evropskoj uniji nemamo pravo na smrtnu kaznu, ali za nekoga ko tuče svoju ženu, ko se bavi teškim kriminalom, ne izriču se najteže zakonom predviđene kazne, nego se uvijek ide ka lakšim.

Fahrudin Radončić, 4.4.2024.

Prema izvještaju Udruženja građanki “FemPlatz” o sudskom odgovoru na femicid u zemljama Zapadnog Balkana, femicid kao posebno krivično djelo ubistva žene ne nalazi se u zakonskim okvirima nijedne zemlje Zapadnog Balkana, osim Sjeverne Makedonije, koja je u martu 2023. godine kriminalizovala femicid.

Kazne za ubistvo i teško ubistvo u zapadnobalkanskim zemljama kreću se od pet godina pa do dugotrajnog zatvora i doživotne kazne.

Izvor: “FemPlatz”

Kada je u pitanju smrtna kazna, u krivičnom zakonodavstvu BiH ona je ukinuta 1998. godine. Međutim, Ustavni sud BiH tek je 2019. godine ukinuo spominjanje smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske. Ovo je bio i jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Povodom Evropskog i Svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne, Evropska unija i Vijeće Evrope 9. oktobra 2023. godine izrazili su neupitno protivljenje smrtnoj kazni i njenom ponovnom uvođenju u svim slučajevima i okolnostima. Kako su naveli, Bjelorusija je jedina zemlja u Evropi koja i dalje primjenjuje smrtnu kaznu.

Kada su u pitanju države u sastavu bivše SFR Jugoslavije, smrtnu kaznu prva je ukinula Slovenija, 1989. godine. Hrvatska je to učinila godinu kasnije, a Sjeverna Makedonija 1991. godine. U Crnoj Gori smrtna kazna ukinuta je 2002, a u Srbiji 2006. godine.

Odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregovora donesena jednoglasno

Premijer Mađarske Viktor Orban posjetio je BiH 4. i 5. aprila 2024. godine, a drugog dana posjete, predsjednik RS Milorad Dodik odlikovao ga je Ordenom Republike Srpske. Upitan da prokomentariše Orbanovu posjetu i namjere mađarskog premijera prema BiH, Radončić je ustvrdio da su se zvanični Budimpešta i Zagreb pokazali prijateljima BiH činjenicom da su potvrdno glasali za otvaranje pristupnih pregovora EU s BiH.

Bilo je veoma važno da imamo zvaničnu podršku Zagreba i Budimpešte. Da je bilo koja zemlja, onih 27, reklo “Stop”, mi ne bi mogli dobiti to. Mađarska se tu pokazala velikim prijateljem, ne entiteta Republike Srpske, nego BiH, jer je jednostavno glasala da mi pređemo tu veoma važnu stepenicu.

Fahrudin Radončić, 4.4.2024.

Članovi i članice Evropskog vijeća su šefovi država ili vlada 27 država članica EU, predsjednik Evropskog vijeća i predsjednik Evropske komisije.

Kako je i ustvrdio Radončić, odluku o otvaranju pregovora na političkom nivou donosi Evropsko vijeće – jednoglasno. Odluci prethode izvještaj Evropske komisije (obično redovni godišnji izvještaj, a može biti i poseban izvještaj) te njena preporuka o otvaranju pregovora.

Na zasjedanju u Briselu 21. i 22. marta 2024. godine, Evropsko vijeće odobrilo je otvaranje pregovora s BiH te “pozvalo Komisiju da pripremi Pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022”.

Integracijski proces zemalja regiona

Radončić je u nastavku dodatno govorio o EU integracijama, a osvrnuo se i na stav ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića da je BiH “šampion evropskih integracija”.

Ne može Konaković, danas, ja mislim, da sam ga vidio na vašoj televiziji, negdje, kaže: “Bosna je šampion u regionu po evropskim integracijama”. Nije tačno. Može gospodin Konaković imati motivacione govore, ali činjenice govore sljedeće: mi nismo još dobili datum pregovora. Može biti za četiri godine. Crna Gora je to dobila. I otvorila je 33 poglavlja, i to je veoma uspješno. Srbija je to dobila prije deset godina i otvorila desetak poglavlja. Makedonija čeka datum, mi čekamo datum, znači, mi nismo šampioni.

Fahrudin Radončić, 4.4.2024.

Tokom pregovora o pristupanju, država kandidatkinja mora preuzeti, provesti i primijeniti cjelokupni acquis (pravna stečevina) EU. Za potrebe pregovora, acquis EU dijeli se u 35 pregovaračkih poglavlja, a uvođenjem nove metodologije u pregovore 2020. godine, ta se poglavlja povezuju u šest klastera.

Prema izvještaju Evropske komisije iz novembra 2023. godine, Crna Gora je od 2012. godine, kada je počela pregovore, otvorila sva pregovaračka poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. Sljedeća prekretnica jeste ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja o vladavini prava.

Od početka pristupnih pregovora u januaru 2014. godine, Srbija ima otvorena 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Put ka otvaranju daljih klastera, prema ocjeni Evropske komisije, zavisit će od napretka zemlje, posebno od tempa reformi vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom.

Nakon prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom 19. jula 2022. godine, Evropska komisija pokrenula je proces screeninga za obje zemlje, a 24. novembra i 7. decembra prošle godine održani su posljednji screening sastanci s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Screening je analitičko ispitivanje acquisa EU i podijeljen je u dvije faze: eksplanatorne i bilateralne sastanke. Predstavlja prvi korak u procesu pristupnih pregovora, prije otvaranja pregovaračkih poglavlja.

Rasprostranjenost elektronske evidencije glasača

Radončić je komentarisao i Odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 26. marta 2024. godine. Kako je ustvrdio Radončić tom prilikom, elektronska identifikacija birača već je decenijama prisutna u Crnoj Gori, Albaniji i na Kosovu.

To nisu uopšte veliki novci. Zašto mogu, da ne vrijeđam nikoga na Kosovu ili Albaniji ili u Crnoj Gori, da to imaju već decenijama, a mi ne možemo?

Fahrudin Radončić, 4.4.2024.

Kako se u Schmidtovom rješenju nalaže, u izborni proces uvode se izborne tehnologije, koje su definisane kao “skup informacijsko-komunikacijskih programa, informacijsko­-komunikacijskih uređaja, metoda i postupaka, kao i druga tehnička oprema koja se koristi u izbornom procesu, koje mogu uključivati, između ostalog, opremu za elektroničko prebrojavanje glasačkih listića, opremu za elektroničku identifikaciju birača, opremu za videonadzor i snimanje nadzornih videosnimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje, itd., ali neće uključivati opremu za elektronsko glasanje”.

Kada se radi o narednim Lokalnim izborima 2024. godine, Centralna izborna komisija BiH definisat će obim primjene pilot-projekata za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija i utvrditi lokacije na kojima će se pilot-projekti provesti te će biti nadležan za njihovu provedbu.

Informacije o primjeni tehnologije na glasačkim mjestima širom svijeta objedinio je Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA). Kada je u pitanju korištenje tehnologije za identifikaciju birača na biračkim mjestima, IDEA navodi da se ovakav sistem primjenjuje u 48 država svijeta.

U 33 države vrši se offline evidencija, odnosno aparati imaju pristup podacima s određenog biračkog mjesta, dok 15 država koristi online sisteme koji su povezani s Centralnim biračkim spiskom. Među državama koje vrše elektronsku identifikaciju birača jesu Crna Gora (online) i Albanija (offline), ali ne i Kosovo.

Distrikt Brčko – konglomerat?

U obrazlaganju stava da bi se izborne tehnologije trebale uvesti u jednu izbornu cjelinu umjesto da se testiraju na više mjesta širom države, Radončić je ustvrdio da bi Brčko distrikt bio idealan izbor, ali je pritom Brčko oslovio “konglomeratom”.

Vi ćete sad imati lokalne izbore i ja sam predlagao nekim međunarodnim dužnosnicima hajmo tih 150-160 pozicija sa elektronskom evidencijom glasača dati sve u Brčko da od neke tri cjeline, dva entiteta i distrikta Brčkog, a to je konglomerat dva entiteta, imamo jednu cjelinu, gdje ćemo makar obezbijediti da se izbori rade pod potpuno novim evropskim i zapadnim standardom.

Fahrudin Radončić, 4.4.2024.

Konačnu arbitražnu odluku o statusu Brčkog donio je početkom marta 1999. godine Arbitražni tribunal za Brčko te, s tim u vezi, i Amandman I na Ustav BiH. Ubrzo nakon toga, odlukom visokog predstavnika od 8. marta 2000. godine, uspostavljen je Brčko distrikt Bosne i Hercegovine.

Tadašnji supervizor za Brčko i zamjenik visokog predstavnika Henry L. Clarke, na pitanje “da li je Brčko distrikt kondominijum, entitet ili općina”, u maju 2003. godine odgovorio je da se radi o distriktu s lokalnom samoupravom pod suverenitetom Bosne i Hercegovine.

Član 1. Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, “Osnovni principi”, određuje “distrikt kao jedinstvenu administrativnu jedinicu lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine”.

Istinomjer je ranije tvrdnju predsjednika HSS-a Marija Karamatića da je Brčko distrikt “kondominijum ili treći entitet” ocijenio neistinitom.

Neki šarmantniji ili neka šarmantnija

Na završetku intervjua, Radončić je ponovo upitan kada se namjerava povući s pozicije predsjednika SBB-a, budući da je ranije najavio da će s ove pozicije odstupiti do Općih izbora 2022. godine.

Radončić je ovoga puta odgovorio da se nada kako će se u naredne dvije do tri godine pojaviti “neki mladi, šarmantni ili mlada, šarmantna dama” koja će preuzeti stranku.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!