Nedosljedno

Bajka o Zakonu o radu (II): Nije zbog MMF-a, nego zbog budžeta

Ako je hitnost usvajanja Zakona o radu zaista bila zbog “negativnih efekata po budžete”, a ne zbog pritiska međunarodnih finansijskih institucija, zašto ga je Vlada FBiH, prema svom godišnjem programu rada, planirala usvojiti tek krajem 2015. godine?

fadil_novalic

“I mi smo tačno tri mjeseca pregovarali u socijalno-ekonomskom vijeću i nakon toga ga dali u proceduru. Koja je, doduše, bila hitna iz jednog prostog razloga: hitna je bila jer postojeće radno-pravno zakonodavstvo proizvodi takve negativne efekte po budžete. Mi smo već govorili da su to one tužbe i presude, kojih je na kantonima 580 miliona, kod nas 120-130 miliona.

Znači, jednostavno je hitni postupak bio zato što nas svaki mjesec košta, ne znam, trideset miliona. Uzrok hitnosti je bio taj. Tvrdili su da je to pritisak međunarodne zajednice – nije tačno. Evo, ni dan danas nemamo aranžman sa MMF-om, je l’ tako. Nemamo ga i nećemo ga imati još 4-5 mjeseci sigurno.”

(Fadil Novalić, 22.2.2016, TV Liberty specijal: Početak evropskog puta, 19:32’’-21:14’’)

Druga ocjena nedavnog nastupa premijera FBiH u emisiji TV Liberty odnosi se na njegovu tvrdnju da je hitna (i, kako je jučer utvrđeno – neustavna) procedura usvajanja Zakona o radu pokrenuta isključivo zbog “tužbi i presuda” kojima se oštećuje budžet, a da pritisak međunarodnih finansijskh institucija sa tim nije imao ništa.

No, premijerovoj tvrdnji protivriječi niz činjenica, uključujući i izvještaj koji je sama Vlada FBiH objavila nakon Konstituirajuće sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, održanoj 04.05.2015. U ovom saopštenju se, recimo, navodi izlaganje samog Novalića na ovoj sjednici, kao i vrlo eksplicitan stav ministrice finansija o tome da će se morati pristati na zahtjeve MMF-a:

Dodao je da se ekonomski problemi koje je identificirala Vlada na čijem je čelu u 60 do 70 posto slučajeva podudaraju s problemima koje navode MMF, Svjetska banka i Evropska unija i da je neophodno shvatiti da ih nekako moramo rješavati.

(…)

Ministrica finansija FBiH Jelka Miličević kazala je da “moramo pokazati dobru volju prema MMF-u jer puno alternative nemamo”.

Vlada FBiH je i u saopštenju sa 10. sjednice, 9.6.2015. godine, vrlo nedvosmisleno ukazala na to da je sadržaj Reformske agende dogovaran sa pomenutim institucijama:

O prioritetima reforme razgovarano je na sastanku održanom na Jahorini 11. maja 2015. godine s međunarodnim finansijskim institucijama (MFI) i EU, a namjena Agende je da reflektuje zaključke koji su doneseni tom prilikom.

O njihovom vrlo direktnom uticaju na sadržaj zakona govori i saopštenje Saveza samostalnih sindikata BiH od 18.06.2015, koje je odbilo dalje razgovarati o njegovom nacrtu, nakon što je Vlada FBiH promijenila tekst Zakona o kom se prethodno raspravljalo na ESV:

Vlada Federacije BiH je 16.06.2015. godine, uz dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, izvršila izmjenu pojedinih odredbi Zakona o radu. Time se novoutvrđeni tekst razlikovao od teksta Zakona o radu koji su sindikat, poslodavci i resorno ministarstvo utvrdili na gore pomenutom sastanku. Zakon je dostavljen u radnoj verziji. 24.06.2015. godine ponovo je jednostranom voljom Vlade Federacije BiH dostavljena Radna verzija zakona o radu sa ugrađenim prijedlozima Svjetske banke, uz obavještenje da će Svjetska banka naknadno dostaviti prijedlog za utvrđivanje najniže plaće.

Konačno, čak i da se povjeruje u mogućnost da su MMF i Svjetska banka bili ovako aktivno uključeni u kreiranje zakona, ali ne i u dinamiku njegovog donošenja, Program rada Vlade Federacije BiH za 2015. godinu svjedoči o tome da je Vlada FBiH zapravo planirala usvajanje Zakona o radu tek u IV kvartalu 2015. godine, da bi se odjednom naprasno predomislila. S obzirom da je Program rada za 2015. godinu usvojila na 13. sjednici, 02.07.2015, postavlja se pitanje kako je moguće da je Vlada FBiH i pored svih “negativnih efekata na budžet” koji su, prema Novaliću, iziskivali hitnost procedure, početkom jula 2015. i dalje planirala da ovaj zakon usvoji tek krajem godine. Novalićeve izjave na ovu temu mogu se, stoga, ocijeniti kao vrlo nedosljedne u odnosu na ono što je Vlada FBiH u realnosti radila.

(istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!