Komentarišući nedavne izjave ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković o životnom standardu bh. građana, o kojima je pisao i Istinomjer, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH (PD PFBiH) Adis Arapović iznio je u programu N1 televizije nekoliko tvrdnji o ekonomskim pokazateljima Bosne i Hercegovine.
Arapović se u svom odgovoru tako osvrnuo na stopu siromaštva, iznose plata i penzija, kao i na stopu nezaposlenosti u BiH.
To je prestrašno. Ja baš mislim da više ne trebamo da se referiramo na takve skandalozne i bezobzirne izjave. U zemlji u kojoj 20 posto ljudi zvanično živi oko ili ispod granice siromaštva, u zemlji u kojoj je prosječna plata među tri najniže u Evropi, u zemlji u kojoj je prosječna penzija najniža u Evropi, u zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti najviša u Evropi, neko se nađe dovoljno pametan da kaže da je ovaj narod razmažen.
Adis Arapović, 24.1.2021.
Posljednje pokazatelje relativnog siromaštva Agencija za statistiku BiH (BHAS) objavila je u novembru 2021. godine, ali se oni odnose na 2015. godinu. Prema tim podacima, u BiH je bilo 16,5% siromašnih domaćinstava, kao i 8,4% domaćinstava na granici siromaštva, dok je procenat siromašnih pojedinaca iznosio 16,9%.
Izvor: BHAS
Podatak da u BiH 16,9% populacije živi u siromaštvu sadržan je i u posljednjem Multidimenzionalnom indeksu siromaštva za zemlje u razvoju, koji objavljuje i UNDP, a kako je navedeno u objašnjenju izvještaja za 2021. godinu, navedeni procenti siromašnih građana/ki u pojedinim zemljama odnose se na posljednje prikupljene podatke u periodu između 2009. i 2019. godine.
Međutim, s obzirom na činjenicu da se ovi podaci odnose na 2015. godinu, treba u obzir uzeti i da je iznos sindikalne potrošačke korpe u BiH porastao sa oko 1.800 KM u 2015. godini na 2.265,67 KM u decembru 2021. godine. S druge strane, prosječna neto plata u BiH, prema podacima BHAS-a, u prvom kvartalu 2015. godine iznosila je 827 KM, a u trećem kvartalu 2021. godine 1.005 KM (513 eura), pa je evidentno da rast plata ne prati rast cijena u zemlji.
Trading Economics objavljuje i pregled iznosa bruto plata u cijeloj Evropi u zvaničnoj valuti svake zemlje, a prema tim podacima, koji su preuzeti od BHAS-a, prosječna bruto plata u BiH iznosila je 1.579 KM u novembru 2021. godine, što predstavlja 807 eura.
Prosječna bruto plata u Crnoj Gori iznosila je u istom mjesecu 799 eura; u Bjelorusiji je iznosila 1.476 BYN (526 eura u novembru); u Albaniji 56.435 ALL (460 eura u novembru 2021. godine); u Makedoniji 43.509 MKD (701 euro u novembru 2021. godine); u Rusiji 54.649 RUB (657 eura u oktobru 2021. godine); u Ukrajini 14.282 UAH (470 eura u novembru 2021. godine); u Moldaviji 9.176 MDL (453 eura u septembru 2021. godine).
Odnosom prosječnih plata u BiH i nekim evropskim zemljama Istinomjer se bavio u novembru 2021. godine, ocjenjujući neistinitom tvrdnju Bakira Izetbegovića da su plate u Republici Srpskoj najniže u Evropi, a provjerili smo i posljednje dostupne podatke iz pojedinih zemalja.
Neto plata u Sjevernoj Makedoniji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku ove zemlje, u novembru 2021. godine iznosila je 29.130 denara (469 eura). Prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku Kosova, iz maja 2021. godine, prosječna bruto zarada na Kosovu u 2020. godini iznosila je 466 eura, dok je neto zarada u istoj godini iznosila 416 eura.
Osim toga, iz gornjih podataka o bruto platama evidentno je da su u nekim evropskim zemljama, poput Albanije (460 eura) ili Ukrajine (470 eura), bruto plate niže od iznosa prosječne neto plate u BiH (1.005 KM / 513 eura), pa tako broj zemalja u kojima je plata niža od one u našoj zemlji iznosi više od tri.
Prema posljednjem izvještaju Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, u decembru 2021. godine je 355.210 korisnika/ca primilo prosječnu samostalnu penziju, koja iznosi 489,70 KM. S druge strane, isplatom penzija za decembar 2021. godine obuhvaćeno je ukupno 272.585 korisnika/ca, navodi se u izvještaju Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Prosječna penzija u Republici Srpskoj u posljednjem mjesecu 2021. godine iznosila je 414,25 KM. Ako bismo u obzir uzeli iznose ove dvije penzije, prosječna penzija u BiH iznosila bi 451,9 KM.
Kada je riječ o zemljama u regionu, prosječna penzija u susjednoj Srbiji iznosila je 29.365 RSD (cca. 488 KM) u decembru 2021. godine, prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je posljednje podatke o prosječnim penzijama objavio za novembar 2021. godine, a prema njima, prosječna starosna penzija iznosila je 2.840,04 HRK (cca. 738 KM). U decembru 2021. godine, prosječna penzija u Sjevernoj Makedoniji iznosila je 15.876 denara (cca. 502 KM), navodi se u saopćenju Ministarstva rada i socijalne politike ove države.
U Albaniji postoji razlika u iznosu prosječne penzije u ruralnim i urbanim sredinama, te su penzije niže u ruralnoj sredini. Prema dostupnim podacima Instituta za statistiku Albanije, starosna penzija u ruralnim sredinama u 2020. godini iznosila je 9,295 ALL (cca. 150 KM), dok je starosna penzija u urbanim sredinama iznosila 15,732 ALL (cca. 255 KM). Starosna penzija u urbanim sredinama smanjena je u odnosu na 2019. godinu, kada je iznosila 16,254 ALL (cca. 263 KM). Prema aktuelnim podacima Nacionalnog zavoda za statistiku Republike Moldavije, prosječna visina utvrđene mjesečne penzije za 1. oktobar 2021. godine iznosila je 2,284.4 MDL (cca. 220 KM), dok za 1. januar 2022. godine iznosi 2,578.5 MDL (cca. 248 KM).
Da je BiH daleko prva zemlja u Evropi prema stopi registrovane nezaposlenosti, mogu potvrditi podaci Trading Economicsa, prema kojima je ova stopa u našoj zemlji iznosila 31,17% u novembru 2021. godine.
Iz svih navedenih podataka evidentno je da je stopa nezaposlenosti u BiH daleko najviša u Evropi, kao i da četvrtina građana/ki naše zemlje živi u siromaštvu ili na granici siromaštva. S druge strane, iako rast prosječnih plata u BiH ne prati rast cijena potrošačke korpe, u više od tri evropske zemlje plate su niže nego u BiH, a ni penzije u našoj zemlji, iako su i dalje niske, također nisu najniže u Evropi.
S obzirom na to, Istinomjer će tvrdnju zastupnika u federalnom Parlamentu Adisa Arapovića ocijeniti kao poluistinitu.
(Istinomjer.ba)