Prihvatanje odluka Suda BiH u slučaju presude Miloradu Dodiku neće uvesti visokog predstavnika u Ustav BiH, jer je za to potrebna dvotrećinska većina glasova u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a Christian Schmidt jeste trenutni visoki predstavnik, koji je već legalan.
Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević u Jutarnjem programu RTRS-a komentarisala je pravomoćnu presudu Suda BiH Miloradu Dodiku. Ljubojević smatra da bi prihvatanje odluke Suda BiH značilo “legalizaciju” Christiana Schmidta i njegovo uvrštavanje u Ustav Bosne i Hercegovine.
Kažem, ako mi preko ovog procesa pređemo tako jednostavno i prihvatimo ove odluke, pa mi smo time legalizovali Christiana Schmidta, koji nije visoki predstavnik. Mi smo mu dali ovlasti, uveli smo ga u Ustav. On ne postoji u Ustavu, visoki predstavnik, da je on imenovan. Da uzmemo tako. Ovaj sad koji nije imenovan ući će nam u Ustav Bosne i Hercegovine.
Anja Ljubojević, 11.8.2025.
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) imenovali su Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27. maja 2025. godine, a nakon što ga je Njemačka kandidovala za tu poziciju. U obavijesti OHR-a u fusnoti navedeno je da se Rusija nije složila s takvom odlukom PIC-a, a iz Ambasade Ruske Federacije za Radio slobodna Evropa pojašnjeno je da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) nije formalno pristalo na Schmidtovu kandidaturu i da ga zbog toga Ruska Federacija ne smatra legitimnim visokim predstavnikom.
Istinomjer je i ranije pisao o proceduri izbora visokog predstavnika u BiH te da u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma piše da će visoki predstavnik biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, ali nije naglašena potreba njegove potvrde u tom tijelu.
Christian Schwarz-Schilling imenovan je na funkciju visokog predstavnika bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a, o čemu je Istinomjer također pisao.
Sve dileme o legalitetu i legitimitetu otklonio je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, koji je u odgovoru na dopis članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović potvrdio kako UN nema nikakve veze s izborom visokog predstavnika, već da je za to pitanje nadležno isključivo Vijeće za implementaciju mira.
Visoki predstavnik spominje se slovom i u Ustavu BiH, u članu 12, koji tretira prelazne odredbe, tačnije, formiranje zajedničke prelazne komisije nakon potpisivanja sporazuma kojom bi predsjedavao upravo visoki predstavnik, ali ne crpi odatle pravnu moć. U zaključcima konferencije PIC-a održane u Bonu 1997. godine visokom predstavniku dodijeljene su takozvane bonske ovlasti koje mu omogućuju donošenje obavezujućih odluka kada on smatra da je potrebno.
Ipak, uprkos tome, visoki predstavnik nema pravo da mijenja Ustav BiH, te je time nemoguće da “on uđe u Ustav BiH” u išta većem kapacitetu od trenutnog.
Jedini način kojim bi visoki predstavnik mogao dobiti više ovlaštenja u samom Ustavu BiH jeste izmjena samog ustava, o čemu odlučuje Predstavnički dom PSBiH dvotrećinskom većinom.
Ovaj Ustav se može mijenjati i dopunjavati odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu glasova onih koji su prisutni i koji glasaju u Predstavničkom domu.
Tvrdnja Anje Ljubojević da će prihvatanjem odluka Suda BiH u slučaju “Dodik” visoki predstavnik biti uvršten u Ustav BiH nije utemeljena na činjenicama i važećim zakonskim propisima u BiH, te je Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)