Analize

Analiza narativa: Tri vizije o EU integracijama BiH

Dok sve ključne političke stranke u BiH deklarativno podržavaju evropske integracije, njihovi pristupi razlikuju se u načinima na koji interpretiraju transformativnu ulogu Evropske unije. Stranke sa sjedištem u Sarajevu tumače EU integracije kao podstrek za centralizaciju države, HDZ BiH u Evropskoj uniji vidi partnera koji će zagovarati rješenje “hrvatskog pitanja”, dok stranke iz Republike Srpske percipiraju Evropsku uniju kao zaštitnika dejtonskog poretka.

Evropska komisija usvojila je 8. novembra 2023. godine Paket proširenja za 2023. godinu i preporučila otvaranje pregovora o pristupanju s BiH kada se postigne neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, dok je u decembru isto odlučilo i Evropsko vijeće.

Nakon toga, Evropska komisija je 12. marta 2024. godine preporučila otvaranje pristupnih pregovora s BiH iako je BiH do tada u potpunosti ispunila samo dva od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine, koji su tada predstavljeni kao uslov za otvaranje pregovora. Nakon toga je i Evropsko vijeće na zasjedanju 21. i 22. marta 2024. godine odobrilo otvaranje pregovora s BiH te “pozvalo Komisiju da pripremi Pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022”.

Od navedenih uslova, BiH je do danas usvojila izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i Zakon o sprečavanju sukoba interesa, a preostalo je, između ostalog, preduzeti korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, osigurati funkcionisanje na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, ali i garantovati slobodu izražavanja i medija, i zaštitu novinara/ki.

Različite interpretacije uslova EU

Politički diskurs o EU integracijama u BiH oslikava unutrašnje razlike i složene odnose među političkim grupama čiji se interesi sukobljavaju. Dok evropski put deklarativno predstavlja zajednički cilj svih političkih aktera, način na koji se uslovi Evropske unije interpretiraju varira ovisno o političkim pozicijama i nacionalnim interesima.

Stranke sa sjedištem u Sarajevu, kako one na vlasti, tako i opozicione, interpretiraju EU integracije kao priliku za osnaživanje državnih institucija uz naglasak na uslovima o ustavnim reformama koje bi pospješile funkcionalnost vlasti (SDA), podršci reformama koje jačaju centralne institucije BiH (SDP BiH), kao i reformama koje se odnose na zaštitu ljudskih prava (Naša stranka).

U izvještaju Evropske komisije stoji i segment koji se tiče međunarodnih presuda. Od starta insistiramo na tome. Moj san je građanska država, jedan predsjednik, bez entiteta, Čović i Dodik sanjaju druge snove. Nije dobro da ljudima prodajemo snove, nego da se dogovaramo o realnim rješenjima. Sjedimo i razgovaramo i o izbornim zakonima.

Elmedin Konaković (NiP), 9.11.2023.

Nasuprot tome, HDZ BiH percipira EU kao partnera u zaštiti i unapređenju federalnog uređenja Bosne i Hercegovine, naglašavajući važnost očuvanja entitetske autonomije i federativnog modela. Insistiranje na izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se osigurali “legitimna politička zastupljenost” Hrvata i fokus na ravnopravnosti konstitutivnih naroda godinama su dominantan narativ predstavnika ove stranke u pogledu EU integracija.

Moramo vrlo dinamično postaviti svoje obaveze i za 2024., kao i za iduću godinu. Jedna od tih obaveza je 14 prioriteta, neko ih različito definiše, bez Izbornog zakona taj paket nije završen kao paket. (…) Nije to plod želja HDZ-a BiH, već HNS-a i hrvatskog naroda. Legitimno predstavljanje nema alternativu, kao što nema alternativu ni evropski put. Izborni zakon nije nikakav hir, vjerojatno ćemo ga mijenjati još deset puta, ali tamo gdje se štite kolektivna prava konstitutivnih naroda to se treba riješiti.

Dragan Čović (HDZ BiH), 22.3.2024.

Narativ HDZ-a BiH po pitanju EU integracija slijedi stav HDZ-a iz Hrvatske, iz kojeg su nakon otvaranja pregovora također poručili da ključni uslov koji BiH treba ispuniti jeste osigurati “ravnopravnost izbora hrvatskih političkih predstavnika u Predsjedništvo BiH na način da Hrvate zastupaju legitimni predstavnici”.

Način izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda nije tema koju zagovara samo HDZ, a podršku izmjenama Izbornog zakona kojim bi se spriječilo da “Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva” pružio je i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

S druge strane, stranke iz Republike Srpske dvosmisleno percipiraju Evropsku uniju – s jedne strane kao zaštitnika dejtonskog poretka BiH s autonomijom entiteta, dok istovremeno postoje i percepcije EU kao zagovarača pojačanog stranog utjecaja na BiH kroz institucije poput Ureda visokog predstavnika ili međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH. Javnim diskursom u ovom entitetu dominiraju stavovi SNSD-a, ali ni stavovi opozicionih stranaka (SDS, PDP), uz nešto blažu retoriku, nisu naročito drugačiji.

Mi se zalažemo za 14 principa, a to podrazumijeva da se riješimo OHR i lažnog visokog predstavnika, ali i sudija stranaca u Ustavnom sudu BiH. Dakle, ako tu i dalje sjedi neko ko se lažno predstavlja i podržava ga EU i podržava da ostane u strane sudije, onda su to neke druge namjere i to može zvati evropskim putem.

Milorad Dodik (SNSD), 12.3.2024.

Zasluge za otvaranje pregovora

Odluka o otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom izazvala je različite reakcije među političkim strankama u BiH, ponajviše u zavisnosti od toga da li čine vlast i opoziciju.

Stranke koje čine vlast na državnom nivou, predvođene Trojkom (NiP, SDP BiH i Naša stranka), u velikoj mjeri pripisivale su sebi zasluge za otvaranje pregovora. Ove stranke ističu da je otvaranje pregovora rezultat njihovih napora i uspješnih reformskih politika koje su usmjerene ka ispunjavanju evropskih standarda.

Ponosni smo što smo bili ona politička snaga koja je težinu donošenja ove odluke iznijela na svojim leđima. Progres koji će uslijediti i koji će donijeti korist svim stanovnicima BiH će biti najbolja satisfakcija za odgovoran i predan rad i uloženi trud.

Saopštenje Trojke, 21.3.2024.

U tom kontekstu, Istinomjer je ocijenio nekoliko izjava članova ovih stranaka koji su zasluge za otvaranje pregovora pripisivali isključivo naporu aktuelnog saziva Vijeća ministara. Mirsad Čamdžić (Naša stranka) izjavio je da od 2019. godine do formiranja aktuelnog Vijeća ministara “nijedan od 14 prioriteta nije uopšte raspakovan”, odnosno da je ovo Vijeće ministara u posljednjoj godini ispunilo dva prioriteta. Suprotno njegovim tvrdnjama, prošli saziv Vijeća ministara vršio je aktivnosti na implementaciji pojedinih prioriteta, uključujući i na jedina dva prioriteta koje je Evropska komisija u posljednjem izvještaju ocijenila kao ispunjene.

Također, Nihad Uk (Naša stranka) iznio je tvrdnju da je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen okarakterisala stranke Trojke kao odgovorne za otvaranje pristupnih pregovora BiH s EU. Iako je Von der Leyen izjavila da je BiH “u posljednjih godinu napravila veći napredak nego u protekloj deceniji”, u izvještajima Evropske komisije i javnim istupima Von der Leyen ne spominje se grupa stranaka Trojke kao razlog zbog kojeg je došlo do otvaranja pregovora za članstvo BiH i EU.

S druge strane, opozicione stranke poput SDA i Demokratske fronte (DF) naglašavaju da otvaranje pregovora nije rezultat unutrašnjih napora, već posljedica geopolitičkih okolnosti. Oni tvrde da je ovaj korak više vođen vanjskim faktorima i međunarodnim interesima, nego stvarnim uspjesima trenutne vlasti.

Iz izjava zvaničnika iz Evropske unije potpuno je jasno da je današnje “zeleno svjetlo” za Bosnu i Hercegovinu posljedica geopolitičkih okolnosti, te da dalji napredak na evropskom putu mora biti zasnovan na konkretnim rezultatima.

Saoštenje SDA, 21.3.2024.

Slično su odluku Evropske unije interpretirale i opozicione partije u Republici Srpskoj.

Jasno je da je otvaranje pristupnih pregovora prije svega odluka EU, uzrokovana geopolitičkom situacijom i snažna poruka Brisela da je prostoru zapadnog Balkana mjesto u Evropskoj uniji, a u neuporedivo manjoj mjeri pitanje slabašnih rezultata ovdašnje vlasti.

Branislav Borenović (PDP), 22.3.2024.

Ipak, baš kao što to danas rade stranke na vlasti, tako su i SDA i njeni/e članovi/ce 2022. godine pripisivali/e odluku institucija EU o kandidatskom statusu za BiH zaslugama državne vlasti u tom periodu iako tvrde suprotno. Tako je Istinomjer neistinitom ocijenio tvrdnju Šerifa Špage da SDA “nikad ne govori” da je “državna vlast zaslužila taj kandidatski status”.

Interpretacije pregovaračke procedure

Pregovarački proces u okviru evropskih integracija opisan je na zvaničnim stranicama EU te kao takav u praksi potvrđen na primjerima zemalja u okruženju. I pored toga, javnost u našoj zemlji svjedoči različitim i najčešće nepreciznim interpretacijama procesa pregovaranja koje su iznijeli ključni domaći politički akteri.

Predsjednik Republike Srpske i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da preporuka Evropske komisije ne znači mnogo ukoliko BiH neće dobiti datum međuvladine konferencije na kojoj bi, kako je rekao, pregovori zvanično bili otvoreni.

U svom komentaru za Fenu, a koji je prenio Klix.ba, član Predsjedništva BiH Željko Komšić ustvrdio je da ga “posebno raduje eventualni sljedeći korak, koji se zove screening ili pregled”.

Svoje viđenje mogućnosti dobijanja datuma početka pregovaračkog procesa komentarisao je i ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

“Nemaju ni Ukrajina ni Moldavija datum”, izjavio je tim povodom Konaković, ustvrdivši da je odluka o otvaranju pregovora konačna ako je Vijeće EU potvrdi 21. ili 22. marta.

Kako je Istinomjer već pisao u analizi “Interpretacije EU pregovaračkog procesa domaćih političkih aktera: Neinformisanost ili manipulacija javnošću?”, nakon što država postane kandidatkinja za članstvo, prelazi na formalne pregovore o članstvu, što je proces koji uključuje usvajanje utvrđenog prava EU, pripreme za njegovu pravilnu primjenu i provedbu te provedbu pravosudnih, administrativnih, ekonomskih i drugih reformi potrebnih kako bi zemlja ispunila uvjete za pristupanje, poznate kao kriteriji za pristupanje. U trećoj fazi, nakon završetka pregovora i pratećih reformi, zemlja može pristupiti EU.

S obzirom na činjenicu da je u svojoj preporuci za BiH Evropska komisija preporučila Evropskom vijeću da “usvoji pregovarački okvir nakon što BiH poduzme dalje korake u skladu s izvještajem Komisije”, jasno je da BiH u ovom momentu ne ispunjava uslove za njegovo razmatranje i usvajanje te da je za taj korak potrebno napraviti dodatni napredak. Tek nakon toga stekli bi se uslovi za održavanje međuvladine konferencije te bi se moglo pristupiti screeningu kao prvom koraku u procesu pregovora.

Proces evropskih integracija BiH godinama proizvodi različite interpretacije među domaćim političkim akterima. Dok pojedini politički krugovi smatraju da je otvaranje pregovora rezultat njihovih reformskih napora usmjerenih ka usklađivanju zemlje s evropskim standardima, drugi vide EU kao partnera u procesu izmjena izbornog sistema ili, pak, zaštitnika postojećeg ustavnog poretka. Suprotstavljeni pogledi plod su unutrašnjih razlika i složenih političkih prilika u BiH, u kojima domaći akteri često ne nalaze zajednički jezik, što dodatno komplikuje put ka konačnom članstvu BiH u EU.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!