Pregovarački proces u okviru evropskih integracija opisan je na zvaničnim stranicama EU te kao takav u praksi potvrđen na primjerima zemalja u okruženju. I pored toga, javnost u našoj zemlji svjedoči različitim i najčešće nepreciznim interpretacijama procesa pregovaranja koje su iznijeli ključni domaći politički akteri.
Evropska komisija (EK) je 12. marta 2024. godine preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U Izvještaju EK o napretku naše zemlje navedeno je da je od odluke Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa BiH u decembru 2022. godine javno iskazana posvećenost političkog rukovodstva strateškom cilju evropskih integracija donijela iskorake po važnim reformama, kao i pozitivne rezultate, te da EK smatra da je naša zemlja ostvarila neophodan nivo usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Preporučivši Evropskom vijeću da otvori pristupne pregovore s BiH, EK je preporučila i da Vijeće “usvoji pregovarački okvir, ali nakon što BiH poduzme dalje korake u skladu s izvještajem Komisije”.
Komisija je spremna podnijeti izvještaj Vijeću o napretku koji Bosna i Hercegovina ostvari na realizaciji ovih koraka.
Delegacija EU u BiH, 21.3.2024.
Od poziva na određivanje datuma do screeninga kao “narednog koraka”
Evropsko vijeće bi navedeni izvještaj i preporuku EK trebalo razmatrati na sjednici zakazanoj za 21. i 22. mart 2024. godine. U međuvremenu, javnost u BiH svjedočila je nizu istupa političkih zvaničnika u BiH u kojima su iznošena različita viđenja kako bi se trebali odvijati daljnji koraci BiH ukoliko Evropsko vijeće usvoji preporuku EK.
Predsjednik Republike Srpske i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da preporuka EK ne znači mnogo ukoliko BiH neće dobiti datum međuvladine konferencije na kojoj bi, kako je rekao, zvanično bili otvoreni pregovori.
U svom komentaru za Fenu, a koji je prenio Klix.ba, član Predsjedništva BiH Željko Komšić ustvrdio je da ga “posebno raduje eventualni sljedeći korak, koji se zove screening ili pregled”, a svoje viđenje mogućnosti dobijanja datuma početka pregovaračkog procesa komentarisao je i ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.
“Nemaju ni Ukrajina ni Moldavija datum”, izjavio je tim povodom Konaković, ustvrdivši da je odluka o otvaranju pregovora konačna ako je Vijeće EU potvrdi 21. ili 22. marta, te je iznio svoje viđenje daljnjeg procesa:
Prvo ulazimo u detalje koji se zovu screening, analiza stanja, mapiranje naših daljih procesa. Ukoliko bude nekih novih uslova, to neće biti uslovi za aplikaciju, nego za napredovanje. Ni u drugim slučajevima se nije donosila odluka o tačnom datumu, nego se kaže da se otvaraju pregovori.
Elmedin Konaković, 13.3.2024.
Na zvaničnoj stranici EK detaljno je obrazložen proces pristupanja EU, koji se, kako se navodi, sastoji od tri faze.
Nakon što država postane kandidatkinja za članstvo, prelazi na formalne pregovore o članstvu, što je proces koji uključuje usvajanje utvrđenog prava EU, pripreme za njegovu pravilnu primjenu i provedbu te provedbu pravosudnih, administrativnih, ekonomskih i drugih reformi potrebnih kako bi zemlja ispunila uvjete za pristupanje, poznate kao kriteriji za pristupanje. U trećoj fazi, nakon završetka pregovora i pratećih reformi, zemlja može pristupiti EU.
Pregovarački okvir, međuvladina konferencija, screening, otvaranje poglavlja…
Kad se radi o pregovaračkom procesu, EK precizira da pregovori o članstvu ne mogu započeti dok se o pregovaračkom okviru sa zemljom kandidatkinjom ne donese jednoglasna odluka Evropskog vijeća. Naredni je korak međuvladina konferencija na kojoj se održavaju pregovori između ministara i veleposlanika vlada EU i zemlje kandidatkinje.
U okviru svakog poglavlja pregovori se temelje na sljedećim elementima:
1. Pregled – Komisija zajedno sa zemljom kandidatkinjom provodi detaljno ispitivanje svakog područja politike (poglavlje) kako bi utvrdila koliko je zemlja dobro pripremljena. Nalaze po poglavljima Komisija predstavlja državama članicama u obliku izvješća o analitičkom pregledu. Zaključak ovog izvješća preporuka je Komisije da izravno otvori pregovore ili da zahtijeva da se najprije ispune određeni uvjeti – mjerila za otvaranje.
2. Pregovaračka stajališta – prije početka pregovora država kandidatkinja mora iznijeti svoje stajalište, a EU mora zauzeti zajedničko stajalište. Za većinu poglavlja EU će u tom stajalištu odrediti mjerila za zatvaranje koja zemlja kandidatkinja mora ispuniti prije zatvaranja pregovora u dotičnom području politike. Za poglavlja 23. i 24. Komisija predlaže da se u budućnosti ta poglavlja otvore na temelju akcijskih planova, uz privremena mjerila koja treba ispuniti na temelju njihove provedbe prije utvrđivanja mjerila za zatvaranje.
EK podvlači i da brzina pregovora zavisi od brzine reforme i usklađivanja sa zakonodavstvom EU u svakoj zemlji te da pregovori o bilo kojem pojedinačnom poglavlju nisu zaključeni sve dok svaka vlada EU ne bude zadovoljna napretkom kandidata u tom području politike. Pregovarački proces se u potpunosti zaključuje tek nakon zatvaranja svakog poglavlja.
Kako je u praksi izgledalo otvaranje procesa pristupnih pregovora u Sjevernoj Makedoniji Istinomjer je pisao ocjenjujući tvrdnje političkih zvaničnika BiH koje su se odnosile na trenutni status pregovaračkog procesa zemalja u okruženju.
Nakon što je Evropsko vijeće 25. marta 2020. godine konstatovalo da je Sjeverna Makedonija ispunila uslove koje je Vijeće u junu 2018. utvrdilo za otvaranje pristupnih pregovora, u julu 2020. godine zemljama članicama EU predstavljen je Nacrt pregovaračkog okvira, a istog mjeseca uslijedila je prva međuvladina konferencija o pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom.
Nakon navedene međuvladine konferencije, kako je potvrđeno u Izvještaju Evropske komisije o napretku Sjeverne Makedonije ka EU objavljenom 12. oktobra 2022. godine, “Komisija je odmah pokrenula analitički pregled EU, acquis (screening) proces, koji je prvi korak u procesu pregovora”.
S obzirom na činjenicu da je u svojoj preporuci za BiH EK preporučila Evropskom vijeću da “usvoji pregovarački okvir nakon što BiH poduzme dalje korake u skladu s izvještajem Komisije”, jasno je da BiH u ovom momentu ne ispunjava uslove za njegovo razmatranje i usvajanje te da je za taj korak potrebno napraviti dodatni napredak. Tek nakon toga stekli bi se uslovi za održavanje međuvladine konferencije, te bi se moglo pristupiti screeningu kao prvom koraku u procesu pregovora.
Kada će i hoće li uopšte ovi koraci biti napravljeni, prvenstveno zavisi od aktivnosti relevantnih bh. institucija, a zadatak EK je da o tome izvještava Evropsko vijeće, čije su odluke konačne.
Iako su koraci u pregovaračkom procesu jasno navedeni na zvaničnim stranicama EU, javnost u BiH svjedoči različitim i najčešće nepreciznim interpretacijama pregovaračkog procesa koje iznose ključni domaći politički akteri.
Da li se radi o neinformisanosti ili pokušaju manipulacije javnošću, pitanje je za njih.
Kad je riječ o građanima i građankama BiH, više edukacije u procesu evropskih integracija u svakom bi slučaju smanjilo mogućnost da se njima manipuliše, ali i pridonijelo boljem razumijevanju samih procesa, kao i benefita koji oni donose.
Napomena:
U prvobitnoj verziji teksta objavljenoj 15.3.2024. godine, na nekoliko mjesta umjesto “Evropsko vijeće”, navedeno je “Vijeće EU”, nakon čega su 5.4.2024. godine greške ispravljene.
(Istinomjer.ba)