Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović gostovao je u programu TVSA, gdje je najviše pažnje poklonio novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH te povećanju plata i budžeta institucija BiH.
O pojedinim propisima iz novog zakona
Tokom gostovanja, Ademović je komentarisao pojedine propise iz nedavno donesenog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, pri čemu se osvrnuo i na propise koji se odnose na rad Komisije za odlučivanje o sprečavanju sukoba interesa.
Ukoliko neko ne dolazi dva puta zaredom na sjednicu članova Komisije, izgubit će taj status i ide sljedeći sa liste, dakle, izabira se nova osoba.
Kemal Ademović, 11.3.2024.
Oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila su 8. marta 2024. godine Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, što je bio jedan od uslova Evropske unije da Bosna i Hercegovina započne pregovore o članstvu.
Ovim zakonom predviđeno je osnivanje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH. Zakonom je predviđeno da Komisija ima sedam članova koji se imenuju na osnovu kompetencija, ugleda i stručnosti te da se prilikom imenovanja Komisije osigura da sastav odražava jednaku zastupljenost sva tri konstitutivna naroda, uz osiguranje jednog člana iz reda ostalih.
Jedan od uslova za izbor članova Komisije jeste da kandidati ne mogu biti članovi političke stranke, ili da pet godina prije kandidature nisu bili članovi političke stranke ili obavljali neku političku funkciju.
Tragom tvrdnje Kemala Ademovića da se u slučaju neopravdanog pojavljivanja na sjednicama Komisije dva puta zaredom bira sljedeći kandidat s liste, izvršili smo analizu pojedinih odredbi spomenutog zakona.
Zakonom o sprečavanju sukoba interesa predviđeno je razrješenje dužnosti onog člana Komisije koji se dva puta neopravdano ne pojavi na sjednici Komisije.
Član 22. (Način rada i odlučivanja Komisije)
(…)
(7) Ako član Komisije neopravdano izostane dva puta sa sjednice Komisije, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine će u roku od 30 dana pokrenuti postupak za njegovo razrješenje, i u roku od 60 dana imenovati novog člana.
(8) Predsjedavajući Komisije je dužan u roku od tri dana, od drugog neopravdanog izostanka člana Komisije sa sjednice, izvijestiti Zajedničku komisiju za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, radi pokretanja postupka razrješenja i izbora novog člana Komisije, u skladu s članom 19. ovog zakona.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH
Pored toga, članom 26. stav (2) Zakona također je predviđeno da član Komisije može biti razriješen dužnosti ako neopravdano izostane dva puta sa sjednice Komisije. Stavom (5) istog člana definisano je da će Zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH u roku 30 dana od prestanka dužnosti člana Komisije pokrenuti postupak za oglašavanje i utvrđivanje prijedloga kandidata novog člana Komisije za preostali dio mandata Komisije iz člana 19. stava (5) Zakona.
Iako je Ademović rekao da novi zakon predviđa da će član Komisije biti razriješen dužnosti ako se dva puta “zaredom” ne pojavi na sjednici Komisije, u zakonu se ipak riječ “zaredom” ne navodi ni na jednom mjestu.
Pored toga, Ademović je ustvrdio da se u slučaju razrješenja bira “sljedeći kandidat s liste”. Međutim, novi zakon predviđa da se u slučaju razrješenja postupa u skladu s članom 19, kojim je definisan postupak izbora i mandat članova Komisije. Tako je predviđeno da se članovi Komisije biraju na osnovu javnog oglasa, a postupak oglašavanja i utvrđivanja prijedloga kandidata provodi Zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH. Odluka o listi uspješnih kandidata donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Zajedničke komisije za administrativne poslove koji su prisutni i koji glasaju. Mandat članova Komisije traje pet godine i ne može se obnoviti.
O povećanju budžeta i plata
Tokom gostovanja, Ademović je govorio i o radu trenutne vlasti na državnom nivou. Između ostalog, istakao je da je zadovoljan što su povećani budžet institucija BiH i plate u institucijama BiH.
Dakle, ne mogu biti prezadovoljan, ali sam zadovoljan zbog činjenice da je dolaskom ove koalicije deblokiran zastoj koji je bio na sceni, da je povećan budžet za nekih 20 odsto, da su povećane i plate zaposlenicima za 20 odsto. Te institucije bile su dobro uzdrmane i počele su se osipati. Nakon što su povećane plate, postoji interes za novim zapošljavanjem.
Kemal Ademović, 11.3.2024.
Budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu iznosio je 1.892.789.119 KM, dok je budžet na raspolaganju institucijama BiH iznosio 1.073.600.000 KM. S druge strane, budžet na raspolaganju institucijama BiH u 2023. godini povećan je i iznosio je 1.315.400.000 KM, dok je ukupni budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza iznosio 2.561.366.362 KM.
Ako se uporedi iznos budžeta koji je bio na raspolaganju institucijama BiH u 2022. i 2023. godini, povećanje budžeta u 2023. godini bilo je 22,5%, a riječ je o povećanju koje je približno onome koje je naveo Ademović.
Kada je riječ o platama, ukupna sredstva za plate i naknade iz budžeta u 2022. godini predviđena su u iznosu od 626.933.000 KM, dok je u budžetu za 2023. godinu za istu namjenu predviđeno 783.136.000 KM. U ovom slučaju, sredstva u 2023. godini povećana su za 24,9%.
Međutim, relevantniji pokazatelj povećanja plata u institucijama BiH jeste iznos osnovice za obračun plate, koju, prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, utvrđuje Vijeće ministara BiH podzakonskim aktom na godišnjem nivou.
Osnovna plata utvrđuje se množenjem osnovice za obračun plate i pripadajućeg koeficijenta, a platni razredi i koeficijenti za državne službenike, te imenovana i izabrana lica, definisani su Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH.
Prethodni saziv Vijeća ministara je krajem marta 2022. godine donio odluku o utvrđivanju osnovice za obračun plata zaposlenim u institucijama BiH u iznosu od 535 KM. Novi saziv Vijeća ministara je 15. marta 2023. godine donio odluku kojim je osnovica za obračun plata za 2023. godinu utvrđena u iznosu od 600 KM. Ukoliko se uzmu u obzir osnovice za obračun plate za 2022. i 2023. godinu, može se reći da je povećanje plata u institucijama BiH iznosilo 12%, a ne 20%, kako je izjavio Ademović.
Iako je budžet za 2023. veći od onog za 2022. godinu, potrebno je istaći da još uvijek nije usvojen budžet na državnom nivou za 2024. godinu. Također, još uvijek nema dogovora stranaka na državnom nivou kada je riječ o Izbornom zakonu BiH i Zakonu o sudu BiH, koji je bitan u kontekstu otvaranja pregovora za pristup Evropskoj uniji. Uzimajući u obzir navedeno, razloga za optimizam još uvijek ima, ali ne i za pretjerano hvaljenje rada vladajuće garniture.
(Istinomjer.ba)