Neistina

Amandmani Naše stranke na Ustav BiH upućeni su u parlamentarnu proceduru

Gosti emisije “Debata tjedna”, emitovane 24. januara 2022. godine na OBN televiziji, bili su poslanici/e u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH (PSBiH) Mirjana Marinković-Lepić, Adil Osmanović i Nikola Lovrinović te delegat u Domu naroda PSBiH Lazar Prodanović.

Screenshot: OBN

Jedna od tema razgovora ponovo je bio Izborni zakon BiH, a u kontekstu prijedloga Naše stranke o ustavnim promjenama, objavljenog u septembru 2021. godine, diskusiju su imali Marinković-Lepić i Lovrinović:

Lovrinović: “Oni su to medijski rekli, nisu nikad ponudili. Pa jeste uputili to u proceduru? Pa niste uputili dosad, to samo pričate u medijima.”

Marinković-Lepić: “Kako nismo, pa kako nismo?”

Lovrinović: “Pa jeste sad, u zadnja dva dana.”

Marinković-Lepić: “Ma koja dva dana, pa na Ustavnopravnoj komisiji je prošlo, gospodine Lovrinoviću, prije dva mjeseca.”

Lovrinović: “Šta je prošlo, ustavne promjene?”

Marinković-Lepić: “Tako je, al’ nisu došle na dnevni red Predstavničkog doma.”

Mirjana Marinković-Lepić i Nikola Lovrinović, 24.1.2022.

Ustavne promjene koje je Naša stranka predložila prošle godine tiču se ukidanja institucije Predsjedništva BiH i uvođenja jednog predsjednika te ukidanja Doma naroda PSBiH. Detalje prijedloga pojasnio je zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut:

Kad je o predsjedniku riječ, on se ne bi birao direktno, nego iz Parlamentarne skupštine. Njegove ovlasti bi bile ceremonijalne. Sva suštinska ovlaštenja koja trenutno ima Predsjedništvo, kakva su naprimjer vođenje vanjske politike ili upravljanje oružanim snagama, bila bi prenijeta na Vijeće ministara. Predsjednik bi imao potpredsjednika koji ne može biti pripadnik istog naroda kao predsjednik ili Ostali ako je predsjednik Ostali. Ono što je jako važno jest da se predsjednik nakon jednog mandata više ne može kandidovati na tu poziciju. Što se tiče Doma naroda, njegovim ukidanjem broj zastupnika u Predstavničkom domu porastao bi na 66. Svaki narod imao bi svoj klub, uključujući i Ostale. Klubovi bi brojali minimalno šest članova, po četiri iz FBiH i po dva iz RS-a. Odluke bi se donosile prostom većinom, uključujući i entitetsku. Mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa bio bi riješen na način da svaki klub može uložiti žalbu na bilo koji zakon ako u njemu prepozna ugrožavanje vitalnog interesa naroda koji predstavlja ili Ostalih. Bilo koji drugi klub u roku od sedam dana može izraziti svoje neslaganje s tim. U tom slučaju spor rješava Ustavni sud.

Damir Arnaut, 27.9.2021.

Sljedećeg mjeseca, iz Naše stranke potvrdili su da su njihovi amandmani na Ustav BiH stupili u parlamentarnu proceduru, te da je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH, u kojoj je Nikola Lovrinović prvi zamjenik predsjedavajuće Alme Čolo, na sjednici održanoj 25. oktobra 2021. godine, dala pozitivno mišljenje o prijedlogu.

U nomotehničkom smislu, Prijedlog amandmana svojom strukturom, formom i stilom odražava pravila izrade pravnih propisa u institucijama BiH. Slijedom navedenog, konstatira se da je Prijedlog amandmana usklađen s članom 105. Poslovnika Predstavničkog doma i Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH, 25.10.2021.

Pojednostavljenu verziju prijedloga ustavnih promjena Naše stranke pogledajte u galeriji u nastavku.

Budući da je Naša stranka svoje prijedloge amandmana na Ustav BiH uputila u parlamentarnu proceduru, tvrdnju Nikole Lovrinovića da to nije bio slučaj Istinomjer ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!